Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ING Bank: Serbia to be one of the rare countries to fully recover from the consequences of the pande
Serbia should be among the rare countries to fully recover from the consequences of the coronavirus pandemic in 2021, according to the Dutch ING Bank in its analysis “Growth in the Balkans: From Zero to Hero Again?”, published on the banks official website.

– We’ve been constantly upbeat on Serbias growth prospects for a while now and so far things are going our way – they say.

The analysts say that the Serbian economy is projected to have contracted by only 1.1% in 2020 (official and ING estimates).

– It should also be one of the few countries to witness a full recovery to pre-pandemic levels by the end of 2021 when we forecast GDP growth of 5.5%, slightly below the 6.0% official estimates but still above most market predictions.

They add that a lot depends on the vaccination pace and that the campaign doesn’t seem to be progressing very much in sync with other EU countries.

– Key to the well managed economic slowdown in 2020 was the generous fiscal support, which basically equalled the budget deficit of almost 9.0% of GDP – they say.

For 2021, the authorities -in agreement with the IMF- have set a budget deficit target of 3.0% of GDP, the analysis says.

– In our view, this strikes a good balance between the need to return to fiscal prudence (given the relatively large current account balance) and preserving support for the economy. We tend to believe that the lagged effects from the second wave of infections will cause a slight overshoot of the deficit target which we forecast to close the year at 3.5% of GDP.

When it comes to inflation and monetary policy, ING analysts believe that, after cutting the key rate to 1.00% in 2020, the room for additional easing by the National Bank of Serbia is very limited.

– We see the key rate as flat through 2021 and most of 2022. This is helped by a calm inflation profile which we forecast to average 1.7% in 2021 (from 1.6% in 2020) and 2.2% in 2022. The central bank will likely continue to provide as much liquidity as needed to the banking system and continue to promote its dinarization strategy. On the FX front, the stability of the dinar remains a central pillar of the central banks monetary policy and in 2021 we expect more of the same in this respect.

Regarding Serbias credit ratings (Ba3 pos/BB+/BB+), ING Bank says that “we remain impressed by the sovereigns fiscal prudence, with the government recently having successfully concluded a non-financing IMF programme and considering a follow-up programme (possibly another Policy Coordination Instrument)”.

– We believe that an upgrade at Moodys (Ba3 positive) is due in 1H21. Meanwhile, the sovereign remains an investment grade candidate with S&P and Fitch both rating Serbia at BB+ right now, albeit with a stable outlook – the analysis says and adds that it is therefore more likely to happen in 2022.

Given Serbias relatively large current account deficit (in the mid-5% of GDP area), we would also need to see stable or improving foreign direct investment and/or a decrease in external debt, it is said.


DOLAR PONOVO PADA, cena nafte raste, a IZNENADILE I BERZE širom sveta
Na valutnim tržištima vrednost dolara prema korpi valuta osetno je pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, kreće se jutros oko 89,97 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 90,56 bodova. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 104,25 na 103,60 jena, prenosi hrvatski portal Index.

Američka valuta oslabila je i u odnosu na evropsku, pa je cena evra dosegla 1,2210 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,2150 dolara.

Cene nafte su, pak, dodatno porasle nakon juče objavljenog podatka o većem nego što se očekivalo padu zaliha sirove nafte u SAD, što budi nadu u jačanje potražnje.

Na američkom tržištu cena barela porasla je 1,1 odsto, na 53,80 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupeo 1,3 procenta, na 57,30 dolara. To su najviši nivoi cena od februara prošle godine.

Porasle i azijske berze i Vol Strit
Na većini azijskih berzi cene akcija su u sredu porasle, kao i na Vol Stritu dan ranije, jer se ulagači nadaju ubrzanju oporavka privrede, s obzirom na to da bi se vakcinisanjem protiv covida-19 aktivnosti trebale postupno normalizovati.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih deonica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u plusu 0,6 odsto. Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks ojačao oko 1 odsto, dok su cene akcija u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,7 odsto. No, u Hong Kongu i Šangaju pale su između 0,4 i 0,7 odsto.

Jutros je većina azijskih berzi nadoknadila gubitke od prethodnih dana jer je ulagače ohrabrio jučerašnji blagi, ali ipak rast cena deonica na Vol Stritu.

Ulagači se nadaju da će se uskoro, zahvaljujući vakcinisanju protiv covida-19, privredne aktivnosti normaliziovti, a oporavak ekonomija ubrzati.

Tim više što se očekuju nove podsticajne mere u SAD, što bi trebalo pomoći i oporavku globalne privrede.
Ti su podsticaji gotovo sigurni nakon što su demokrate osvojile većinu u oba doma američkog Kongresa, što bi trebalo olakšati izabranom predsedniku Džou Bajdenu sprovođenje njegovih planova u Kongresu, kao što su nove podsticajne mere i povećana ulaganja u infrastrukturu.

U fokusu ulagača je i politička situacija u Vašingtonu, jer Zastupnički dom Kongresa raspravlja o pokretanju postupka opoziva predsednika Donalda Trampa s vlasti, nakon što su njegove pristalice prošle nedelje napale Kongres, pri čemu je smrtno stradalo petoro ljudi.

Ulagači su na oprezu i zbog toga što se bliži sezona objava poslovnih izveštaja kompanija za poslednje tromesečje prošle godine.


Devizne rezerve Srbije porasle za 648 mln evra, na 13,5 mlrd
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su na kraju decembra 2020, prema preliminarnim podacima, 13,5 milijardi evra, što je za 648,1 milion evra više nego u novembru.
BEOGRAD - Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su na kraju decembra 2020, prema preliminarnim podacima, 13,5 milijardi evra, što je za 648,1 milion evra više nego u novembru.

Tokom 2020, devizne rezerve su očuvane na adekvatnom i stabilnom nivou i povećane su za 113,2 miliona evra, čime je dodatno ojačana otpornost domaćeg finansijskog sistema na potrese iz međunarodnog okruženja, saopšteno je iz NBS.


EPS: HE Zvornik obara rekorde u proizvodnji
Hidroelektrana "Zvornik" postavila je novi dnevni rekord u proizvodnji električne energije sa 2,84 miliona kilovat-sati proizvedenih 11. januara zahvaljujući revitalizovanim agregatima, saopštila je danas Elektroprivreda Srbije (EPS).
BEOGRAD - Hidroelektrana "Zvornik" postavila je novi dnevni rekord u proizvodnji električne energije sa 2,84 miliona kilovat-sati proizvedenih 11. januara zahvaljujući revitalizovanim agregatima, saopštila je danas Elektroprivreda Srbije (EPS).

To je drugi put ovog januara da hidroelektrana "Elektroprivrede Srbije" u Malom Zvorniku podiže granicu maksimalne dnevne proizvodnje.


Komercijalna i NLB Banka radiće kao zasebne do spajanja
Komercijalna Banka i NLB Banka Beograd nastaviće da rade kao zasebne banke sve do pravnog spajanja, sapštila je danas Komercijalna banka, čiji je od nedavno vlasnik slovenačka NLB Grupa.
BEOGRAD - Komercijalna Banka i NLB Banka Beograd nastaviće da rade kao zasebne banke sve do pravnog spajanja, sapštila je danas Komercijalna banka, čiji je od nedavno vlasnik slovenačka NLB Grupa.

U redovnom poslovanju Komercijalne banke sa klijentima, kratkoročno gledano, neće biti nikakvih promena i oni će neometano moći da koriste sve usluge, navodi se u saopštenju.


Stav NBS o bitkoinu: Trgovina na sopstvenu odgovornost
Kada kupuju ili koriste bitkoin, građani treba da budu oprezni i svesni da to rade na sopstvenu odgovornost i da sami snose finansijske rizike koji proističu iz toga, kažu u Narodnoj banci Srbije, povodom sve češćih priča o bitkoinu i trgovini njime u poslednje vreme.

Iz NBS za Tanjug podsećaju da su i ranije više puta ukazivali da bitkoin i druge virtuelne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja i da centralna banka ne garantuju za njihovu vrednost.

Stav Narodne banke se, kažu, nije promenio ni posle nedavnog usvajanja Zakona o digitalnoj imovini u čijoj izradi je učestvovala i NBS, te da ni usvajanjem ovog zakona virtuelne valute nisu postale zakonsko sredstvo plaćanja u našoj zemlji.

Kako objašnjavaju u NBS, zakonom se uređuje poslovanje ljudi koji obavljaju poslove s digitalnom imovinom, ali cilj njegovog donošenja nije promovisanje ulaganja u virtuelne valute, već isključivo uređenje oblasti koja je znatno šira od ovih valuta i do sada nije bila pravno uređena.

Napominju da je vrednost bitkoina i drugih virtuelnih valuta veoma promenljiva, te da bez obzira na trenutni veliki porast vrednosti bitkoina, kretanje njegove vrednosti nije moguće predvideti. Dodaju da u skladu s tim, tako velike oscilacije mogu jednom da prouzrokuju i velike finansijske gubitke građanima.
U odgovoru Tanjugu iz Narodne banke Srbije se navodi da virtuelne valute nemaju status valute, niti zakonskog sredstva plaćanja, što je u Srbiji dinar.

U dinarima se izražavaju sve finansijske obaveze, a Zakonom o digitalnoj imovini je zabranjeno plaćanje virtuelnim valutama i drugom digitalnom imovinom direktnim prenosom te imovine sa potrošača na trgovca.

Pojašnjava se takođe, da bi potrošač mogao da plaća u virtuelnim valutama, neophodno je da trgovac angažuje specijalizovanog pružaoca usluga koji se bavi prihvatom virtuelnih valuta, koji ima dozvolu Narodne banke i koji trgovcu prenosi isključivo dinare, a ne virtuelne valute.
- Kada govorimo o bitkoinu i drugim virtuelnim valutama govorimo o vrsti digitalne imovine, a ne o valutama ili zakonskim sredstvima plaćanja - preciziraju u NBS.

Navode takođe da trenutno u Srbiji bitkoin ni na koji način ne utiče na monetarnu i finansijsku stabilnost ili bankarski sektor.

S tim u vezi, ističu da su određeni mehanizmi zaštite finansijskog sektora predviđeni i novim Zakonom o digitalnoj imovini. Njime je predviđeno da finansijske institucije pod nadzorom NBS ne mogu imati digitalnu imovinu niti pružati usluge povezane s njom a što je veoma važno ne mogu prihvatati digitalnu imovinu kao sredstvo obezbeđenja. Narodna banka Srbije, navodi se u odgovoru Tanjugu, nastavlja da prati sva dešavanja u vezi virtuelnih valuta i spremna je da preduzme adekvatne mere ako bude potrebno.

Objašnjavaju da ulaganje u bitkoin više predstavlja vrstu investicije nego štednje i da građani treba da budu svesni da svaka investicija može dovesti do dobitaka, ali i gubitaka.

Iz Narodne banke takođe ukazuje da nadležni organi javne vlasti ne garantuju za vrednost digitalne imovine i ne snose odgovornost za eventualnu štetu koju bi oni koji ih imaju doživeli.

Zato je, kako navode, za one koji žele da svoju ušteđevinu oroče i to skoro bez rizika, klasičan vid štednje u bankama bolja opcija.

Prilikom odlučivanja gde da ulože novac, građani treba da znaju da su štedni ulozi do 50.000 evra osigurani, dok ulaganje u bitkoin nije uopšte osigurano, te stoga nosi veći rizik, kažu u Narodnoj banci Srbije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta