Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sloga iz Užica prodaje zemljište - Početna cena 16 miliona dinara
Ugostiteljsko-turističko akcionarsko društvo Sloga iz Užica oglasilo je prodaju parcele površine 1.002 m2 sa teretom zakupa do 1. marta 2036. godine.

Početna cena iznosi 16.533.000 dinara.

Kako se navodi, dostava ponuda i razgovori obaviće se isključivo lično u prostorijama Sloge u Užicu.

Prodavac, dodaje se, zadržava pravo da odustane od prodaje u slučaju nedobijanja odgovarajuće ponude.


CENE NAFTE STAGNIRALE PROŠLE NEDELJE Rast u januaru 8 odsto
Na svetskim tržištima cene nafte prošle nedelje ostale su gotovo nepromenjene jer su splasnule nade trgovaca u brzi oporavak privreda od koronakrize, dok su u celom januaru cene porasle skoro 8 procenata, piše portal SEEbiz.

Cena barela na londonskom tržištu prošle nedelje je ostala gotovo nepromenjena, na 55,05 dolara, dok je na američkom tržištu cena barela nedelju završila na otprilike 52,30 dolara. U celom januaru cene nafte su porasle skoro 8 odsto, što se pripisuje njihovom skoku u prve dve nedelje ove godine, zahvaljujući nadi trgovaca u ubrzanje oporavka privrede od koronakrize.
Ali, poslednjih nedelja cene stagniraju jer su te nade splasnule, s obzirom na dalje širenje koronavirusa u svetu i sporost procesa vakcinacije protiv virusa. Zbog toga su mnoge zemlje, najviše u Evropi, zadržale restriktivne mere duže nego što se očekivalo, a to će usporiti oporavak privrede, pa time i potražnje za naftom.

"Ograničenja na strani potražnje zbog mera zaključavanja neutralizuju dovoljno smanjenje ponude, što koči značajniji pad i rast cena", rekao je analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici koordinirano smanjuju ponudu za 7,2 miliona barela dnevno kako bi je uskladili sa smanjenom potražnjom u vreme pandemije koronavirusa. U januaru su članice disciplinovano sprovodile dogovor, a Saudijska Arabija je najavila da će u februaru i martu smanjiti proizvodnju za dodatnih milion barela dnevno.

Podršku cenama pružio je i pad američkih zaliha nafte u prošloj nedelji, kao i procene da bi američka proizvodnja u februaru trebala blago pasti. S druge strane, rast cena ograničen je zbog daljeg širenja koronavirusa i pojave novih sojeva, te problema u sprovođenju vakcinacije protiv covida-19.
"Očekivani rast globalne potražnje za naftom uveliko zavisi od tempa distribucije vakcina protiv covida-19. Bilo kakvo posustajanje u programima vakcinacije potkopaće snagu oporavka globalne potražnje za naftom", rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.

Anketa Rojtersa pokazuje da analitičari očekuju kretanje cena nafte na sadašnjim nivoima veći deo ove godine, dok bi prema kraju godine oporavak privreda trebao dobiti na zamahu, što bi podstaklo i potražnju na naftom.

Prošle godine su zbog koronakrize cene nafte pale više od 20 odsto.


Početak pobune protiv milijardera? - Ljudi u pidžamama izigrali one u skupim odelima
 
Veliki poraz bogatih i moćnih fondova od malih ljudi sa društvenih mreža prilično je uzdrmao svet berzi i ulaganja. Nekada moćan i uspešan lanac trgovina s video-igrama Gejmstop bio je na kolenima. Ušao je u gubitke pre nekoliko godina kad je sve veći broj ljudi počeo da kupuje igre onlajn, a globalna pandemija potpuno ga je dotukla.

Njegovih više od 5.000 prodavnica zatvorili su vrata zbog korone i mislilo se da je Gejmstop krenuo u istoriju, da se pridruži videotekama.

Vukovi sa Volstrita, moćni hedž fondovi, odlučili su da zarade na njegovoj patnji. Samo nekoliko nedelja kasnije ti isti moćni fondovi slomljeno su upisali milijarde dolara gubitka i morali zvati u pomoć kada je akcija Gejmstopa skočila 1.700 odsto.

Ko ih je slomio? Mali ljudi na internetu.

Svetske berze su u svojoj duši kladionice. Ljudi se mogu kladiti na akcije kao što se klade na trke konja ili fudbalske utakmice. Kad mislimo da će vrednost neke akcije rasti, možemo da kupimo tu akciju i prodati je kada vredi više. Ako mislimo da će padati, možemo se upustiti u takozvani šort sel - pozajmimo akciju od brokera i smesta je prodamo, potom je kupimo nazad za nekoliko dana kada bude jeftinija i vratimo je brokeru. Ako smo pozajmljenu akciju prodali za 100 EUR, a kupili nazad za 10, zaradili smo 90 EUR.

Hedž fondovi žive od brze i velike zarade za svoje investitore, a dobro procenjeni šort sel često donosi bržu zaradu od dugoročnijeg ulaganja. Stručnjak za "šortanje" i osnivač kompanije Citron Research Endru Left godinama je u svom njuzleteru ukazivao na kompanije koje su precenjene ili naduvavaju svoju vrednost - idealne kandidate za šort sel. Utvrdio je da vrednost Gejmstopa dugoročno može ići samo prema dole - nazvao ga je "posrnulim prodavcem iz trgovačkih centara" i zaključio kako je "manje-više u terminalnoj fazi".

Left je krenuo da se kladi protiv Gejmstopa, a krenuli su i brojni hedž fondovi, uključujući i jednu od "zvezda" Volstrita, Melvin kapital, koji je redovno ostvarivao godišnje prinose iznad 40%. Velike ribe privukle su i manje ribe, pa su se šortseleri poput jata pirana sjatili na akciju Gejmstopa. U jednom trenutku, gotovo 140% akcija - više nego što ih postoji - bilo je pozajmljeno i prodato s namerom da se kupi i vrati kada padne cena.

Zahvaljujući ezoteričnom svetu američkih finansijskih hartija od vrednosti, kupona i opcija, moguće je - premda se retko događa - da se u datom trenutku "šorta" više dionica nego što je izdato, no takva situacija znatno podiže rizik za šortselere, koji bi mogli pasti u vlastitu zamku. Tu su zamku ugledali korisnici društvene mreže Redit.

Za razliku od Instagrama, Tik-Toka i drugih novijih mreža, Redit okuplja većinom milenijalce - ljude između 25 i 40 godina, obrazovanije od proseka, malo više muškaraca nego žena. Redit je nalik klasičnom internetforumu, podeljenom u takozvane sabredite - tematske grupe u kojima se okupljaju ljudi koji imaju isti interes za zadatu temu.

- Mislim da Redit koriste nešto drugačiji ljudi od onih koji koriste Fejsbuk ili neke druge mreže - rekao je za Jutarnji list Ivan Šimić, novinar portala Netokracija koji prati društvene mreže. - Baš zbog toga što je specifičan po načinu funkcionisanja, rekao bih da možda i ne privlači toliko široku publiku, pa možda to filtrira dobar deo prosečnih osoba.

Šimić se složio i kako na Reditu postoji određena aura buntovništva. - Nekad imam osećaj da ljudi na Reditu imaju snažniji osećaj zajedništva, i samim tim mogli bismo reći da postoji određeni bunt i subkultura Redita.

Jedan od sabredita, "WallStreetBets" (WSB), okuplja "male ljude" koji u svoje slobodno vreme žele da trguju na berzi. Pre dve godine još je bio relativno mala zajednica, s nekih 300.000 aktivnih članova, koji su međusobno razmenjivali savete i raspravljali o vrednosti akcija. Zajednica je rasla s pojavom onlajn brokera, poput "Robinhuda", čijom se aplikacijom mogao služiti svako i koji malim korisnicima nije naplaćivao transakcije.

Ljudi sa sabredita WSB sve su češće počeli slično razmišljati o akcijama, pa bi sve veći broj korisnika kupovao ili prodavao iste akcije. - Počeli su da se ponašaju kao kolektiv i taj kolektiv je, uz nekoliko iskusnih pojedinaca, počeo raspolagati sa značajnom svotom novca - rekao je Josip Batinović, bivši broker i dobar poznavalac tržišta.

- Njihove kupovine na berzi su počele imati efekat kao kupovine hedž fondova, znači samoostvarujuće proročanstvo, kao kad kupuje Voren Bafet. Počeli su da utiču na tržište. Problem je nastao kad su se njihovi interesi sukobili s interesima hedž fondova - rekao je Batinović.

WSB je još 2019. bacio oko na akcije Gejmstopa, kad je u kompaniju uložio i Majkl Bari - investitor koji se proslavio predviđanjem globalne finansijske krize, o čemu je snimljen i film "Big Short", preveden kao "Opklada veka". Da, poslovni model Gejmstopa bio je upitan, ali kompanija je imala vrednu imovinu i vredan brend koji bi se možda mogao pretočiti u uspešno onlajn poslovanje.

Prošle godine je u upravu Gejmstopa stigao i Rajan Koen, osnivač uspešne onlajn trgovine za kućne ljubimce "Chewy", koji je u kompaniju uložio i sopstveni novac. Nova uprava je krenula sa planovima restrukturiranja - zatvaranje gubitaških dućana i povratak u profitabilnost - kada su strvinarski fondovi započeli šortati firmine akcije.

Otprilike u tom trenutku neko je na WSB-u uočio da su fondovi odlučili šortati više akcija nego što ih ima na tržištu, i celi kolektiv sabredita odlučio je da se pobuni protiv "zlih fondova" koji nameštaju pravila i upropašćuju kompanije. Ugledali su priliku kako Volstrit da nauče pameti.

Ono što je usledilo naziva se "šort skviz" (short squeeze) - istiskivanje šortera. Korisnici WSB-a počeli su naveliko kupovati akcije Gejmstopa, što im je počelo znatno dizati cenu. Nisu prodavali akcije ni po višim cenama, nego su kupovali dalje. Hedž fondovi počeli su panično da kupuju akcije, po bilo kojoj ceni, samo kako bi mogli da zatvore svoje šort pozicije sa što manjim gubitkom, što je dodatno podiglo cene. U ludilo se uključio i osnivač Tesle, Ilon Mask, koji je samo jednim tvitom - "Gamestonk!!" - podstakao novi talas dizanja cena.

Pre godinu dana akcija Gejmstopa prodavala se po četiri dolara. Protekle nedelje prodavala se i po 483 dolara. Vrednost kompanije je u manje od mesec dana narasla sa 1,4 mlrd USD na 24 milijarde. Citron Research i Melvin Capital-u novac je počeo curiti kroz prste.

Kada kupite akciju i njoj padne cena, najviše što možete izgubiti je ono što ste platili. Ako kupite akciju za 100 EUR i cena joj padne na evro, izgubili ste 99 EUR. Ali šta ako odlučite pozajmiti akciju, prodate je za 100 EUR, ali na dan kada je morate vratiti ona košta 1.000 EUR, ili 10.000 EUR? Ne postoji gornja granica koliko novca šort seleri u teoriji mogu izgubiti ako akcija nastavi da raste.

Melvin kapital - fond donedavno vredan više od 12 mlrd USD - na Gejmstopu je izgubio više od 30 odsto svog kapitala. Drugi fondovi su mu na kraju morali pomoći s 2,75 milijardi svežeg kapitala samo da bi mogao nastaviti da posluje. Sitron risrč takođe je zatvorio svoju poziciju u zadnji čas, uz 100% gubitka.

WSB nije stao samo na jednoj akciji, počeli su kupovati i druge akcije posrnulih džinova u kojima su šorteri imali značajna ulaganja - lanac bioskopa AMC, Blekberi, Amerikan erlajns...

Brojni fondovi još su zaglavljeni u "zamci za medvede". Neki se nadaju da će WSB ipak početi da prodaje svoje akcije i veruju da je pad neizbežan. Drugi, veruju stručnjaci WSB-a, pokušavaju veštački spustiti cenu tako što prodaju istih nekoliko akcija jedni drugima po sve nižim cenama.

Neki su članovi WSB-a već prodali deo svojih akcija i udeseterostručili svoju investiciju, no retki su se time hvalili - većina je i dalje pozivala na držanje akcija, kako bi se hedž fondovima nanela što veća šteta. Mali ljudi s Redita - domaćice, programeri, tehničari i vikend brokeri - bili su opijeni pobedom nad Volstritom. No, to nije moglo potrajati.

Prvi je ozbiljni problem nastao kad je brokerska platforma "Robinhud" obustavila kupovinu akcija Gejmstopa. Mali investitori, ljudi s Redita, odjednom su mogli samo prodavati akcije - tačno ono što su hedž fondovi želeli - i cene su počele da padaju. Sa brojnih su strana počele stizati optužbe za manipulaciju tržištem i ilegalnom uticaju hedž fondova na "Robinhud".

Američka regulatorna agencija SEC upozorila je da pažljivo prati šta se dešava, nekolicina malih investitora pokrenula je zajedničku tužbu protiv "Robinhuda", a demokratska članica Kongresa Aleksandra Okasio-Kortez pozvala je na osnivanje istražnog odbora. Njena inicijativa je naišla i na neočekivanu potporu republikanaca, u retkom primeru slučaja oko kojeg se obe stranke slažu.

Senatorka Elizabet Voren okrivila je SEC da nije na vreme reagovao. - Treba nam SEC koji ima jasna pravila o manipulacijama tržištem, i koji potom ima i dovoljno kičme da bi ih sprovodio - rekla je Voren. - Da bismo imali zdravo tržište akcija, treba nam kvartovski policajac.

Je li "Robinhud" stvarno popustio pritisku moćnih fondova ili je tek ostao bez novca kojim bi pokrio transakcije pri klirinškom društvu, teško je znati, a još teže dokazati. Kompanija tvrdi da je morala zaustaviti transakcije jer više nije imala pokrića za njih, te je hitno tražila investitore koji bi u "Robinhud" mogli doneti još milijardu dolara tekućeg novca. WSB tvrdi da su im, očito, fondovi nešto obećali - možda uspešno lansiranje vlastitog izlaska na berzu, planiranog za kraj godine.

- Ako i neće imati pravnih problema, mislim da bi mogao imati poslovnih problema, jer klijenti ga masovno napuštaju - rekao je Jutarnjem listu Batinović. - Celi taj Robinhud su i stvorili, zapravo, korisnici WallStreetBetsa. Bez njih ne postoji, a oni sad svi idu napolje.

Što se tiče malih investitora, Batinović ne misli da će oni na kraju ostati bez svog novca. - Ne nužno. Zavisno od toga po kojim cenama su kupovali. Oni koji su kupovali na početku priče i ako su stigli prodati, prebaciti se na drugu brokersku kuću, oni će svi biti u zaradi. Oni koji su zadnji kupovali, njima će pasti cena, no to je dosta teško reći. Najverovatniji je scenario da se neće dogoditi ništa - rekao je Batinović.

Vjerojatno neće naročito stradati ni hedž fondovi, ali na jedan su način sigurno pretrpeli znatan udarac. "Nije njima važno koliko su novca izgubili koliko im je važno za imidž", rekao je Batinović. - Tržište udela u Americi je dosta dinamično, svi ulagači intenzivno prate uspešnost fondova i smesta reaguju - izvuku novac iz jednog fonda i odu u drugi. Nije to samo ni do novca, ima tu dosta i taštine, jer vide da im druga ekipa ulazi na teritoriju.

No, bilo bi naivno misliti da su profitirali samo mali investitori. Najveća svetska investiciona kuća Blekrok držala je 13-postotni udeo u Gejmstopu i moguće je da je zaradila više od 2,4 milijarde dolara ne maknuvši prstom. Silver lejk zaradio je 284 mil USD na dizanju cene AMC-a. Većina akcija u startu se nalazila u rukama bogataša.

Pojedini bankari strahuju da bi Bajdenov kandidat za novog šefa SEC-a, Geri Gensler, mogao biti puno stroži regulator i puno veći aktivista, koji će se verovatno uplesti ako se u celoj priči opeku baš mali investitori. Među običnim građanima poteže se i pitanje treba li bolje regulisati i oporezivati samu praksu šortanja, ili je sasvim zabraniti.

- Svako malo se u Americi povede ta rasprava, međutim uvek se završi sa zaključkom da su šorteri preznačajni za američko tržište - rekao je Batinović. - Šorteri zapravo sprečavaju dramatične padove akcija, upravo zbog fenomena šort skviza. Opšte je mišljenje i da su značajni za likvidnost tržišta, da održavaju likvidnost, i kad su veliki padovi, oni zatvaraju svoje pozicije i tako ublažavaju padove. To su dva argumenta koja niko nije uspio pobiti, i pojave se svakih deset godina kada se ponovno pokrene ta rasprava.

Ono najgore sa šortanjem je kada se zlonamerni akteri udruže kako bi oborili cenu akcija, ali to isto stoji i za "long bajere" (long buyer) - one koji se klade na rast akcije. Problem nije šort seling, nego samo udruživanje, koje je već protivzakonito, no i vrlo teško dokazivo. Dosad su se takvi dogovori događali između ljudi u skupim odelima, iza zatvorenih vrata za večerama u Hemptonima, a danas se dogovaraju između šarolikog društva na Reditu i drugim forumima, ljudi u trenerkama i pidžamama.

Endru Left, vlasnik Sitron risrča koji je i pokrenuo lavinu šortanja, iz cele je priče izašao siromašniji, ali i skromniji. U petak je objavio kako više neće objavljivati svoje "šort izveptaje", nego će ljudima predlagati dugoročno profitabilne akcije sa potencijalno visokim prinosima.

- Pre 20 godina osnovao sam Sitron s namerom da zaštitim pojedince od Volstrita, od prevaranata i promovisanja akcija kakvog je bilo svuda - snuždeno je rekao Left. - Tamo gde smo započeli, trebalo je da budemo protiv establišmenta, a sada smo i sami postali establišment.
 


Komercijalna banka želi 100% udela u Komercijalnoj u BL
Na vanrednoj sednici Skupština Komercijalne banke razrešila je dosadašnjeg predsednika, izmenila Statut i donela odluku o povećanju vlasničkog udela u Komercijalnoj banci Banja Luka, objavljeno je na Beogradskoj berzi.
BEOGRAD/BANJA LUKA - Na vanrednoj sednici Skupština Komercijalne banke razrešila je dosadašnjeg predsednika, izmenila Statut i donela odluku o povećanju vlasničkog udela u Komercijalnoj banci Banja Luka, objavljeno je na Beogradskoj berzi.

Skupština se saglasila da se udeo u Komercijalnoj banci Banja Luka poveća do stoprocentnog.


Kasna primena Zakona o digitalnoj imovini stvara pravni vakuum i može da ugrozi tržište kriptovaluta
Srbija je jedna od retkih evropskih država koja ima Zakon o digitalnoj imovini, ali početak njegovog sprovođenja može izazvati pravni vakuum koji bi mogao da ugrozi domaće tržište kriptovalute, upozorili su pravni i ekonosmki stručnjaci na današnjoj virtuelnoj debati u organizaciji Nemačko-srpske privredne komore.

Zakon je Skupština Srbije usvojila krajem prošle godine, ali će se primenjivati od 30. juna ove godine, jer je ostavljen rok od šest meseci da svi koji se bave trgovinom kriptovalutom mogu da usaglase poslovanje sa ovim aktom, rekla je advokatica Željka Motika.

- Propust je po meni to što svi koji već posluju sa digitalnom imovinom od 30. juna ne mogu da posluju bez dozvole nadležnih institucija Narodne banke Srbije (NBS) i Komisije za hartije od vrednosti (HOV). To će napraviti pravni vakuum, zbog koga će oni morati da stopiraju poslovanje, jer NBS tek od tog datuma može da počne da daje dozvole, a nije realno da će preko noći moći da domnese rešenja po svim zahtevima - izjavila je Motika.

Ona je dodala da Ustav Srbije ne dozvoljava primenu zakona pre nego što on stupi na snagu, ali je izrazila nadu da će za ovu situaciju viti pronađeno neko prihvatljivo rešenje.

S njom se složio Aleksandar Matanović iz prve domaće menjačnice kriptovalute ECD, koji je rekao da bi oni na taj način izgubili klijente koji će otići na strane platforme i biće tteško vratiti ih, a firma bi ostala bez priliva novca.

- Osim toga, institucije će teško obavljati nadzor ako se trgovina bude odvijala na stranim platformama, i ugušiće se domaća kriptoindustrija, a ovaj zakon navodno ima cilj da pospeši dalji razvoj te industrije i da nam pomogne da budemo među liderima u regionu, a i šire. Umesto da je pospeši, on će je saseći u korenu, i onda će nekoliko meseci kasnije početi da je grade od nule, šo je mislim zaostatak koji nećemo moći nikada da nadoknadimo - ocenio je Matanović.

On je rekao da je pomak koji je Zakonom postignut to što digitalna imovina više ne podleže plaćanju PDV-a.

Matanović je skrenuo pažnju na toda banke u Srbiji ne žele da učestvuju u prometu digitalne imovine i kriptovalute.

- Nadam se da će regulatorni okvir omogućiti da banke budu uključne u ovaj posao, jer su one do sada to izbegavale. Ako nemamo banke koje u Srbiji žele da posluju sa kriptofirmama, onda mi nećemo da radimo u Srbiji - upozorio je Matanović.

Motika je navela kako Zakon o digitalnoj imovini propisuje da je izdavanje digitalne imovine slobodno, što znači da se ne moraju pribavljatio dozvole nadležnih organa, i da se tim poslom mogu baviti domaća i strana fizička i pravna lica i predeuzetnici.

Dodala je kako kompanije koje žele da trguju takvom imovinom, međutiim moraju da ispune rigorozne uslove.

- Minimalni kapital koji one moraju da uplate da bi se bavile tim poslom je 20.000 EUR u dinarskoj protivvrednosti, od čega polovina može biti nenovčani ulog. što uključuje i softver. Za organizatora platfotrme za trgovanje digitalnom imovinom propisan je kapital od 125.000 EUR, i 50.000 EUR za usluge prihvatanja i prenosa digitlane imovine i upravljanja portfolijom digitalne imovine - rekla je Motika.

Matanović je rekao da se na promet kriptovalute plaća porez na kapitalnu dobit, i upozorio vlasnike da moraju imati dokaz o njenom poreklu.

- Ako nema dokaza, onda se računa da vas nije ništa koštalo, odnosno da je vredost bila nula, pa se porez plaća na celokupan iznos vrednosti kriptovalute - precizirao je Matanović.

On je naglasio da takođe treba prijaviti i gubitke prilikom trgovanja kriptovalutom, zato što se oni mogu odbiti od dobitaka, i tako umanjiti poresku osnovicu.


Država daje garancije EMS-u za Transbalkanski koridor
U skupštinsku proceduru ušao je Predlog zakona o davanju garancije u korist Nemačke razvojne banke KfW, Franfurt na Majni, po zaduženju Elektromreže Srbije u iznosu do 40 mil EUR za izgradnju sistema za prenos električne energije.

Reč je o Transbalkanskom koridoru, sekcija Obrenovac-Bajina Bašta i podizanje TC Bajina Bašta na 400 KV, što se odnosi na regionalni program za energetsku efikasnost u prenosnom sistemu II.

Projekat je primarno osmišljen u cilju obezbeđenja nacionalne energetske bezbednosti Srbije i zamene dotrajale mreže naponskog nivoa 220 kV sistemom mnogostruko većeg kapaciteta i višeg naponskog nivoa 400 kV.

U obrazloženju predloženog zakona se napominje da planiranim ulaganjem u nove interkonekcije, projekat predstavlja svojevrsnu spregu istoka i zapada, odnosno spajanja dva pomenuta tržišta električne energije, što će doprineti značajnom povećanju opšte dobiti čitavog regiona Jugoistočne Evrope, a i šire.

Finansiranje projekta, čija je investiciona vrednost procenjana na 58,95 mil EUR, biće realizovano, u skladu sa mehanizmom Investicionog okvira za Zapadni Balkan, sredstvima kredita u iznosu do 40 mil EUR koji će EMS-u odobriti KfW, uz državnu garanciju Srbije, zatim sredstvima donacije u iznosu od 12,8 miliona, koja će Srbiji i EMS-u biti dodeljena iz Zajedničkog fonda za donacije.

Predlog zakona je uputila Vlada Srbije, a u skupštinsku proceduru je ušao 29. januara.


State to Provide Guarantees to EMS for Trans-Balkan Corridor
The Draft Law on providing a guarantee to the benefit of the German Development Bank KfW, Frankfurt am Main, for the loan of EUR 40 million taken out by Elektromreza Srbije (EMS) for the purpose of the construction of a power distribution system, has entered the parliamentary procedure.

This pertains to the Trans-Balkan Corridor, Obrenovac-Bajina Basta section, and the upgrade of the TPP Bajina Basta to 400 kV, which pertains to the regional program of energy efficiency in the distribution system II.

The project is primarily designed to ensure Serbia’s national energy security and have the worn out 220-kV networks replaced with a system of a much greater capacity and the voltage level of 400 kV.

The explanation of the draft law notes that the planned investments in new interconnections make this project a kind of a connection between the east and the west, that is, between said two electricity markets, which will considerably increase the general benefit to the entire region of Southeast Europe and beyond.

The financing of the project, whose investment value has been estimated at EUR 58.95 million, will be realized, in line with the mechanism of the Western Balkans Investment Framework, with the proceeds from the loan of up to EUR 40 million issued to EMS by KfW, with Serbia’s state guarantee, as well as a donation of 12.8 million, provided to Serbia and EMS by the Joint Fund for Donations.

The draft law was submitted by the Government of Serbia, and it entered the parliamentary procedure on January 29.


New Sale of Azotara Pancevo – Initial Price Halved Compared to First Auction
The Bankruptcy Supervision Agency has advertised a new sale of Azotara Pancevo through public bidding, at the initial price of around RSD 2.33 billion.

Azotara is being sold as a legal entity, and the most important property consists of the complex of the factory of artificial fertilizers and nitrogen compounds in Pancevo, which consists of production, storage, administrative, infrastructural and auxiliary buildings, facilities and equipment.

The lot also includes movable property, that is, equipment, mechanization, receivables and material stock.

The public bidding will be held on March 17, 2021.

This is the second attempt at a sale of HIP Azotara. The first one took place in late December 2020, when the initial price was double what it is now – RSD 5.8 billion.

The sale was declared unsuccessful because no deposit had been paid a no banking guarantee for taking part in the public bidding had been filed, the Bankruptcy Supervision Agency announced recently.

Azotara has been in bankruptcy since 2018.


Nova prodaja pančevačke Azotare - Početna cena dvostruko niža nego na prvoj licitaciji
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je novu prodaju pančevačke Azotare putem javnog nadmetanja, po početnoj ceni od oko 2,33 milijarde dinara.

Azotara se prodaje kao pravno lice, a najznačajniju imovinu čine kompleks fabrike veštačkih đubriva i azotnih jedinjenja u Pančevu sastavljen od proizvodnih, skladišnih, administrativnih, infrastrukturnih i pratećih objekata, postrojenja i opreme.

U prodajnu celinu ulazi i pokretna imovina, odnosno oprema, mehanizacija, potraživanja i zalihe materijala.

Javno nadmetanje održaće se 17. marta 2021. godine, a više detalja pogledajte OVDE.

Ovo je druga prodaje preduzeća HIP Azotara, nakon što je ova firma na licitaciju bila ponuđena krajem decembra 2020. godine. Tada je početna cena bila dvostruko viša - 5,8 milijardi dinara.

Prodaja je proglašena neuspelom jer nije uplaćen nijedan depozit i nije dostavljena nijedna bankarska garancija za učešće na javnom nademtanju, objavila je nedavno Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.

Azotara je u stečaju od septembra 2018. godine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta