Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Cene nafte napreduju ka jednogodišnjem najvišem nivou
Cene oba referentna tipa nafte na svetskim tržištima kreću se danas blizu svojih najviših nivoa u poslednjih godinu dana, podstaknute smanjenjem zaliha "crnog zlata" i benzina u SAD i podgrejanim nadama u oporavak tražnje zbog prognoze OPEK-a o deficitu ponude na tržištu tokom ove godine.

Fjučersi severnomorske naftu Brent porasli su za 91 cent ili 1,6%, na 58,37 USD za barel na jučerašnjem popodnevnom trgovanju u 14:42 po srednjoevropskom vremenu, što je njihov najviši nivo u poslednjih oko 11 meseci, izveštava Reuters.

Američka WTI nafta je na terminskom tržištu ojačala za 90 centi ili 1,6%, na 55,66 USD za barel, nakon što je ranije juče u jednom trenutku dotakla jednogodišnji maksimum od 55,85 USD za barel.

Tržište je takođe ohrabrila vest da su demokrate u američkom Kongresu preduzele prve korake da proguraju korona paket ekonomske podrške predsednika Džoa Bajdena, vredan 1,9 biliona USD, bez podrške republikanaca.

Američko udruženje naftne industrije API izvestilo je da su zalihe sirove nafte u SAD u pale za 4,3 miliona barela u sedmici završenoj 29. januara.

Zalihe benzina su potonule za 240.000 barela, nasuprot očekivanjima analitičara da će porasti 1,1 milion barela. Takođe su pale zalihe destilata.

Zvanični podaci američke vlade o zalihama treba da budu objavljeni kasnije danas.Cene oba referentna tipa nafte na svetskim tržištima kreću se danas blizu svojih najviših nivoa u poslednjih godinu dana, podstaknute smanjenjem zaliha "crnog zlata" i benzina u SAD i podgrejanim nadama u oporavak tražnje zbog prognoze OPEK-a o deficitu ponude na tržištu tokom ove godine.

Fjučersi severnomorske naftu Brent porasli su za 91 cent ili 1,6%, na 58,37 USD za barel na jučerašnjem popodnevnom trgovanju u 14:42 po srednjoevropskom vremenu, što je njihov najviši nivo u poslednjih oko 11 meseci, izveštava Reuters.

Američka WTI nafta je na terminskom tržištu ojačala za 90 centi ili 1,6%, na 55,66 USD za barel, nakon što je ranije juče u jednom trenutku dotakla jednogodišnji maksimum od 55,85 USD za barel.

Tržište je takođe ohrabrila vest da su demokrate u američkom Kongresu preduzele prve korake da proguraju korona paket ekonomske podrške predsednika Džoa Bajdena, vredan 1,9 biliona USD, bez podrške republikanaca.

Američko udruženje naftne industrije API izvestilo je da su zalihe sirove nafte u SAD u pale za 4,3 miliona barela u sedmici završenoj 29. januara.

Zalihe benzina su potonule za 240.000 barela, nasuprot očekivanjima analitičara da će porasti 1,1 milion barela. Takođe su pale zalihe destilata.

Zvanični podaci američke vlade o zalihama treba da budu objavljeni kasnije danas.


Uljarice-Bačka u Sonti grade 10 silosa kapaciteta 250 tona po ćeliji
Uljarice-Bačka iz Novog Sada u Sonti kod Apatina će graditi objekat za smeštaj doradne linije i silose namenjene žitaricama.

Objekat će biti prizemni, površine 334 m2.

U planu je 10 silosa, kapaciteta 250 tona po ćeliji, visine gotovo 15 metara, ukupne površine 476,20 m2.

Biće izgrađena i zgrada za proizvodnju i smeštaj poljoprivrednih proizvoda - mašinska kućica, usipni koš sa nadstršnicom, elevatori sa stubovima i jamama.

Predviđeno je i uklanjanje i rekonstrukcija-izgradnja novih saobraćajno manipulativnih površina.

Projekat je uradio Conform iz Novog Sada.

Predviđena investiciona vrednost radova je 124.316.000 dinara, prema građevinskoj dozvoli koju je izdalo Odeljenje za stambeno-komunalnu delatnost, zaštitu životne sredine, urbanizam, građevinske i imovinsko-pravne poslove Opštinske uprave opštine Apatin.


Ko su VUKOVI S VOLSTRITA koje su SLOMILI MALI LJUDI s interneta?
Najpoznatiju berzu na svetu trese možda i najveća "kriza" ikada, i to ne u finansijskom smislu. Grupa običnih ljudi sa društvene mreže Redit upustila se u borbu protiv čuvenih investitora hedž fondova, tzv. "vukova sa Volstrita", čime je ovim izuzetno moćnim i bogatim grupama poljuljala poziciju, finansije i imidž.

Donedavno hedž fondovi bili su oličenje neprikosnovenosti, oni kojima niko nije mogao da se približi. O njihovom uspehu na tržištima kapitala najbolje govori to što menadžeri koji upravljaju ovim takoreći udruženjima, godišnje zarađuju milijarde dolare, te je njih najuspešnjih 15 zaradilo 12 milijardi dolara samo u 2019., što je suma koja prevazilazi ekonomije zemalja poput Nikaragve, Bahama ili Namibije.
"Divlji" fondovi
A šta su zapravo hedž fondovi i kako rade?

Ovi fondovi nastali su 1949. godine, kada je Alfred Džons prvi pokrenuo fond koji je pomoću zauzimanja tzv. dugih i kratkih pozicija na tržištu omogućavao postizanje ciljne izloženosti tržišnom riziku. Takva vrsta ulaganja privukla je bogate individualne investitore, koji su tražili alternativni način tradicionalnim oblicima ulaganja.

Hedž fondovi imaju status "divljih" fondova jer, po pravilu, nisu registrovani i ne podležu zakonskim propisima koji regulišu rad registrovanih investicionih fondova.

Kontradiktorno zvuči činjenica da hedž fondovi ne moraju biti registrovani.
Objašnjenje leži u činjenici da ne postoji mehanizam koji bi mogao zabraniti određenoj grupi individualnih investitora da udruže novac, znanje i vreme, kako bi sa zajedničkog računa investirali novac. Poslovanje hedž fondova moguće je samo u slučaju da izbegavaju zakone koji ograničavaju politike investiranja investicionim fondovima.

Hedž fondovi u SAD organizovani su tako da nemaju potrebu da poštuju restriktivne zahteve - "Security and Exchange Commission" (SEC) koja nadzire tržište kapitala. Reč je o četiri zakona koji regulišu poslovanje investicionih fondova.

Samo za imućne
Osnovna prednost hedž u odnosu na klasične investicione fondove jeste ta što hedž fondovi mogu investirati na način koji nije dozvoljen klasičnim investicionim fondovima. Hedž fondovi imaju mogućnost ulaganja u sve vrste finansijskih instrumenata, bilo da je reč o berzanskom ili vanberzanskom tržištu. Minimalan ulog za ulazak u ovo elitno "društvo" kreće se od od 250 hiljada do čak 25 miliona dolara.

Većina ovakvih fondova je uz to i zatvorena za nove klijente. Stoga je ova vrsta investiranja namenjena velikim korporacijama i bogatim individualcima.
Ovi fondovi su netransparentni, jer nemaju obavezu objavljivanja informacija o tome gde i na koji način plasiraju sredstva članova fonda. Organizovani su kao neka vrsta partnerstva, gde je glavni menadžer u isto vreme i glavni savetnik, odnosno investitor.

Članovi fonda – klijenti nastupaju u ulozi finansijera fonda. Najveći broj hedž fondova je registrovan ofšor jer na taj način mogu izbeći plaćanje poreskih obaveza.

Najbolji zaradili 12 milijardi dolara
Agencija Blumberg je u prošloj godini uspela da, koristeći podneske Komisije za hartije od vrednosti, veb lokacije kompanija i izveštavanje o imovini, napravi rang listu prihoda menadžera hedž fonda, koja pokazuje da je prvih 15 pojedinaca 2019.godine zaradilo oko 12,4 milijarde dolara.

Generalno, Blumbergova analiza uključuje samo najveća i najmaterijalnija sredstva u okviru investicionih firmi. Neki menadžeri hedž fonda drže značajnu imovinu izvan tradicionalnih aktivnosti hedž fonda, uključujući rizični kapital ili strategije sa niskim naknadama, koje takođe nisu obuhvaćene analizom. Takđe, na sve fondove, kriza izazvana pandemijom virusa korona imala je velike posledice prošle godine.

Različite liste saglasne su da je najbogatiji menadžer hedže fondova Džim Simons, bivši profesor matematike i osnivač kvantitativne trgovinske kompanije Renaissance Technologies.
Simons (82) se penzionisao pre deceniju, ali je i dalje kopredsednik Renaissance-a, zajedno sa svojim sinom Natanielom. Njegovo bogatstvo poraslo je za oko 1,5 milijardi dolara od prošle godine na 23,5 milijardi dolara. Renaissance Technologies sada upravlja sa oko 80 milijardi dolara.

Sledeći na listama najbogatijim hedž menadžera je Rej Dalio, čija se firma "Bridgewater Associates" suočila sa teškim posledicama usled uticaja korona - krize, ali čije se boagstvo bez obzira na to procenjuje na 18,7 milijardi dolara. Dok ga sledi Ken Grifin sa bogatstvom od 12,7 milijardi dolara.

Grifin vodi firmu hedž fonda koju je osnovao 1990. godine i koja sada upravlja imovinom od oko 34 milijarde dolara.

Pročitajte kako je poraz bogatih i moćnih fondova od malih ljudi sa društvenih mreža uzdrmao svet berzi i ulaganja.


Startit: Prijave za licencu za kriptovalute pre 29. juna
Domaće kripto kompanije će za licencu moći da se prijave pre 29. juna, kada počinje primena Zakona o digitalnoj imovini, objavio je Startit.
BEOGRAD - Domaće kripto kompanije će za licencu moći da se prijave pre 29. juna, kada počinje primena Zakona o digitalnoj imovini, objavio je Startit.

Domaće kompanije u oblasti kripto valuta su u bojazni da bi kašnjenje u primeni Zakona o digitalnoj imovini moglo da ugrozi njihovo poslovanje, međutim, navodi Startit, razlog za strah ne bi trebalo da postoji.


Treća prodaja dela imovine preduzeća Univerzal - trgovina
Stečajni upravnik oglasio je treću prodaju dela imovine preduzeća Univerzal - trgovina, proizvodnja i marketing iz Beograda putem javnog nadmetanja.

Treća prodaja dela imovine preduzeća Univerzal - trgovina
Stečajni upravnik oglasio je treću prodaju dela imovine preduzeća Univerzal - trgovina, proizvodnja i marketing iz Beograda putem javnog nadmetanja.


04 Februar 2021 13:39
Share to FacebookShare to TwitterPrintSend mail
BEOGRAD - Stečajni upravnik oglasio je treću prodaju dela imovine preduzeća Univerzal - trgovina, proizvodnja i marketing iz Beograda putem javnog nadmetanja.

Prodaje se udeo od 18,5 odsto u kapitalu Poljoprivrednog dobra Dobričevo doo Ćuprija, a ukupna procena vrednost udela iznosi 11,76 miliona dinara.


NBS i ECB postigle dogovor o produženju preventivne repo linije za obezbeđivanje likvidnosti u evrim
Narodna banka Srbije (NBS) i Evropska centralna banka (ECB) postigle su dogovor o produženju trajanja preventivne repo linije putem koje bi ECB, u slučaju potrebe, NBS mogla obezbediti dodatnu likvidnost u evrima, i koju bi NBS zatim dalje obezbedila domaćem finansijskom sistemu.

Repo linija, uspostavljena u julu 2020. godine sa planom da traje do kraja juna 2021. godine, sada je produžena za devet meseci i trajaće do marta 2022. godine, navedeno je na sajtu centralne banke.

Repo linija pruža mogućnost NBS da od ECB-a pozajmi najviše 1 mlrd EUR, pri čemu svako pojedinačno korišćenje sredstava može biti na rok od najviše tri meseca.

- Ističemo da su i dinarska i devizna likvidnost u domaćem finansijskom sistemu na visokom nivou i da nijednog trenutka nisu bile ugrožene kako uoči, tako i nakon izbijanja krize izazvane pandemijom COVID-19. NBS od početka pandemije preduzima pravovremene i adekvatne mere usmerene ka pružanju podrške dinarskoj likvidnosti domaćeg finansijskog sistema, dok visok nivo deviznih rezervi zemlje garantuje neophodnu sigurnost na polju devizne likvidnosti. Zbog toga NBS do sada nije imala potrebu da koristi sredstva po osnovu repo linije ECB, a ne očekujemo da bude korišćena ni u narednom periodu, već da posluži kao dodatni garant sigurnosti - navedeno je.

Putem preventivnih repo linija ECB, u slučaju potencijalnih poremećaja na tržištima uzrokovanih pandemijom COVID-19, pruža mogućnost obezbeđivanja likvidnosti u evrima centralnim bankama zemalja koje nisu članice evrozone, u zamenu za odgovarajuća sredstva obezbeđenja (finansijski kolateral) u toj valuti (prvoklasne hartije od vrednosti u evrima).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta