Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Brent nafta prekoračila cenu od 70 USD za barel
Severnomorska nafta Brent prekoračila je danas, prvi put od početka pandemije kovid-19, cenu od 70 USD po barelu, a američka nafta je dostigla najviši nivo u više od dve godine, nakon medijskih izveštaja o napadima na naftnu infrastrukturu Saudijske Arabije.

Cena fjučersa Brenta za isporuku u maju iznosila je noćas na azijskom trgovanju 71,38 USD za barel, što je njen najviši nivo od 8. januara 2020, nakon čega se oko 6:11 po srednjoevropskom vremenu spustila na 70,96 USD , što je porast od 1,60 USD ili 2,3% u odnosu na prethodnu trgovinsku sesiju, javlja Reuters.

Američka sirova nafta WTI za dostavu u aprilu je ojačala za 1,47 USD ili 2,2%, na 67,56 USD po barelu. Pre toga je na terminskom trgovanju za mesec unapred, njena cena dodirnula kotu od 67,98 USD , najvišu od oktobra 2018.

Azijske akcije su takođe porasle nakon što je američki Senat usvojio zakon o paketu podrške privredi i građanima vredan 1,9 biliona dolara, a tome su doprineli i pozitivni ekonomski podaci iz SAD i Kine koji ukazuju na globalni ekonomski oporavak.

Snage jemenskih Huta ispalile su rakete i napale bespilotnim letelicama srce saudijske naftne industrije, uključujući postrojenje Saudi Aramka u Ras Tanuri, koje je od vitalnog značaja za izvoz nafte, a Rijad je ocenio da je to bio neušpešan napad na globalnu energetsku bezbednost.

- Moguće je da ćemo u bliskoj budućnosti videti nagli skok na tržištu nafte, pre svega zato što će tržište sada morati da ukalkulište u cenu neku vrstu premije rizika zbog učestalosti ovih napada - ocenjuju analitičari ING banke, napominjući da ovo je bio drugi napad ovog meseca nakon incidenta u Džedi 4. marta.

Cene Brenta i WTI nafte beleže četvrti uzastopni dan rasta posle odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njenih saveznika da i u aprilu uglavnom ostanu pri smanjenim isporukama.

Isporuke "crnog zlata" u Kinu u prva dva meseca 2021. povećane su za 4,1% u odnosu na isti period prošle godine, jer je najveći svetski uvoznik ovog energenta pojačao svoje prerađivačke kapacitete usled daljeg rasta potražnje za gorivom.


Ministarka privrede: Nisam optimista, Fabrika reznog alata najverovatnije ide u stečaj
Ministarka privrede Anđelka Atanasković izjavila je prošle nedelje, tokom posete Čačku da će Fabrika reznog alata najverovatnije otići u stečaj.

Ona je dodala da će država ipak ponovo pokušati da da pronađe investitora za nekadašnjeg industrijskog giganta bivše Jugoslavije.

Kaže da je Ministarstvo privrede već imalo dva ili tri sastanka i sa sindikatom i sa rukovodstvom fabrike.

– Gledamo šta može da se uradi, ali ne mogu da kažem ništa optimistično, stvarno. Jer, pomoći je bilo i bilo, ali više je nemoguće održavati takvu firmu i davati non stop sredstva, a da ne može da se dalje osposobi da radi samostalno. Tako da ćemo sa sindikatom i rukovodstvom najverovatnije razgovarati o stečaju, na kraju. Ka tome ide, nažalost – rekla je Atanasković.

Ipak, država će gledati da posle pokuša da dovedemo nekog investitora, naglasila je ona.

– Mada smo to već pokušavali i jednostanvno niko nije zainteresovan, jer ima mnogo proizvođača alata u svetu, tako da je vrlo teško to odraditi. Pokušavamo sve što možemo, ne samo za Fabriku reznog alata već i druga preduzeća – napomenula je ministarka.

Dodaje da je nekada radila sa tom fabrikom i da odlično zna kakve su alate pravili i da joj je žao što je fabrka sada u takvoj situaciji.

– Činimo sve, svakoj firmi koja je u toj situaciji, da pomognemo sve što možemo – naglasila je Atansković.

Gradonačelnik Milun Todorović je rekao da je razgovarao sa ministarkom i o Fabrici reznog alata.

– Probaćemo da iznađemo zajedničko rešenje i sa sindikatima i radnicima, Ministarstvo privrede i ministarka vode intenzivne ragovore i nadamo se da ćemo vrlo brzo doći do dobrog rešenja za zaposlene i za državu – kazao je on.

Inače, deo radnika fabrike je u prethodnom periodu povremeno obustavljao rad zbog neisplaćenih zarada. Sindikati su ranije iznosili podatke da fabrika pojednim radnicima duguje i više od 10 plata.

Fabrka reznog alata u Čačku osnovana je 1953. godine i u vlasništvu je država, a prethodnih godina je bila u procesu restruktuiranja. Fabrika ima više od 450 zaposlenih.

Ministarka Anđelka Atanasković povodom Dana žena, a na inicijativu Udruženja ženskog preduzetništava "Nadežda Petrović – Čačak", posetila je firme SuperBox i Dessert, gde je ukazala na značaj ženskog preduzetništva u Republici Srbiji.

– Drago mi je što smo danas u domaćim firmama kojim uspešno rukovode žene koje mogu da budu primer drugima. Osnaživanje žena koje žele da se otisnu u preduzetničke vode i pokrenu svoj biznis jedan je od prioriteta rada resora kojim rukovodim. Prvi put ove godine Ministarstvo privrede opredelilo je sredstva u visini od 100 miliona dinara za Program podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za žene i mlade, kako bismo im pomogli u prvim, najrizičnijim godinama bavljenja preduzetništvom. Povodom dana žena pozvala bih sve dame koje žele da se otisnu u preduzetničke vode da to i učine, a resorno Ministarstvo će im pružiti maksimalnu podršku u tome – rekla je ministarka.


Fourth Sale of Immovable Property of Chemical and Wood Company Blagotin
The Bankruptcy Supervision Agency has advertised the fourth sale of the immovable property of the Blagotin factory in Belusic near Rekovac.

The value of the property split into several lots is around RSD 6.7 million.

Up for sale are two chemical industry halls, four wood, furniture and paper industry halls, as well as three publicly owned apartments.

Bids may be sent by April 8.

There were no responses to the previous tender for the sale of Blagotin’s property, which took place in 2019.


Rekordna cena bakra može da udvostruči udeo kompanije Zijin u BDP-u Srbije za 2021.
Poslovanje i ulaganja Zijin Bor Copper ali i najviša cena bakra na svetskom tržištu u ovom veku mogli bi da dupliraju udeo te kompanije u BDP Srbije ove godine u odnosu na 2019, zaključak je u Makroekonomskim analizama i trendovima (MAT).

Naime, kako navode, Ziđin Bor Koper uz sadašnju cenu bakra od 9.000 USD po toni mogao bi da doprinese rastu BDP za više od 0,2% , uz podsećanje da je 2019. taj doprinos bio 0,1%.

Navodi se da je učesće te kompanije u BDP-u Srbije oko 0,35% kao i da su veliki investicioni projekti nastavljeni prošle godine iznosili 172,4 mil EUR od čega se na domaće dobavljače odnosilo 124,9 mil EUR.

- Procena je da su investicioni projekti generisali 6,6 milijardi dinara (56,4 mil EUR) bruto dodate vrednosti u 2020. godini, što predstavlja 0,12% BDP Srbije za 2019. godinu - navodi MAT.

Zijin Bor u 2020. godini izbio je na drugo mesto najvećih izvoznika Srbije sa 388,9 mil USD, a u 2019. godini bio je osmi, navodi MAT.

Iako bez detaljnih finansijskih izveštaja kompanije, MAT ocenjuje da je ta kompanija i u 2020. godini poslovala rentabilno, sa 5.482 radnika što je porast od 327 radnika.

Navodi se da su im prihodi od prodaje dostigli 700 mil USD, što je za 34,4% više nego 2019. godine

Sagledavajući aktivnosti Zijin Bor navode da je prošlogodišnjim otvaranjem rudnika Novo Cerovo smanjenja potreba za kupovinu bakronosnih siroviina, a u 2021. godini plan je otvaranje dokupunskog rudnika Čukaru Peki.

Analiza MAT zasnovana je na podatku da je početkom ove godine cena bakra na svetskom tržištu premašila prag od 9.000 američkih dolara po toni što je, uzimajući u obzir i vrednost dolara, najviša cena u ovom veku

Navodi se da je zbog široke primene pre svega u industriji, dugoročno gledano bakar je važan i u obnovljivim izvorima energije i elektromobilnosti, a usled relativno malih svetskih rezervi, bakar je materijal od strateškog značaja u svetu.

Bakar i njegova cena su u snažnoj sprezi sa privrednim rastom, na prvom mestu dinamikom industrijske proizvodnje Kine.


Record Price of Copper Could Double Zijins Share in GDP of Serbia for 2021
The operations and investments of Zijin Bor Copper, but also the highest price of copper in the world market in this century could double the company’s share in the GDP of Serbia this year compared to 2019, as concluded in Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

As they claim, Zijin Bor Copper, at the current copper price of USD 9,000 per ton, could contribute to the growth of the GDP by more than 0.2%. They remind that, in 2019, the contribution was 0.1%.

The company’s share in the GDP of Serbia is around 0.35%, they say and add that the big investment projects that continued last year amounted to EUR 172.4 million, of which EUR 124.9 million pertained to local suppliers.

– The estimate is that the investment projects generated RSD 6.6 billion (EUR 56.4 million) of gross added value in 2020, which is 0.12% of Serbia’s GDP for 2019 – MAT says.

In 2020, Zijin Bor placed second on the list of the biggest exporters from Serbia with USD 388.9 million, whereas, in 2019, it was eighth, MAT says.

Although without detailed reports by the company, MAT estimated that Zijin Bor was profitable in 2020 as well, with 5,482 workers, which is an increase by 327.

It is said that the sales revenues reached USD 700 million, which is 34.4% more than in 2019.

Looking at the activities of Zijin Bor, they say that last year’s opening of the Novo Cerovo mine reduced the need for the purchase of raw materials containing copper. In 2021, the plan is to open an additional Cukaru Peki mine.

The MAT analysis is based on the fact that, early this year, the price of copper in the global market exceeded the level of USD 9,000 per ton, which, considering the value of the dollar, is the highest price in this century.

It is said that, due to the wide application, primarily in industry, in the long term, copper is also important for renewable energy sources and electric mobility, and due to the relatively small global reserves, copper is a material of strategic importance in the world.

Copper and its price are closely related to the economic growth, primarily with the dynamics of China’s industrial production.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta