Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Suficit budžeta Srbije 13,3 milijarde dinara na kraju januara - Javni dug 53,7% BDP-a
U republičkom budžetu Srbije ostvaren je suficit u iznosu od 13,3 milijarde dinara na kraju januara 2021. godine, objavilo je Ministarstvo finansija.

Naplaćeni su prihodi od 110,7 milijardi dinara, od čega su poreski prihodi iznosili 93,8 milijardi dinara.

Najveći deo poreskih prihoda u iznosu od 43,7 milijarde dinara odnosi se na uplatu PDV-a, dok su prihodi od akciza iznosili 33,4 milijarde.

Neporeski prihodi su iznosili 12,6 milijardi dinara, a priliv donacija 4,3 milijarde dinara.

Januarski rashodi su izvršeni u iznosu od 97,4 milijarde dinara, od čega se na izdatke za zaposlene odnosi 26,4 milijarde, na isplatu kamata 17,1 milijarde dinara, na kapitalne izdatke 10,1 milijarda, a na transfere za fondove PIO, RFZO, NSZ i SOVO 16,9 milijardi dinara.

Dug centralnog nivoa države iznosio je u januaru 53,7% brutp domaćeg proizvoda (BDP).

Na nivou opšte države je u januaru ostvaren fiskalni suficit od 11,6 milijardi dinara i primarni fiskalni suficit od 28,8 milijardi.

Prema godišnjem planu izvršenja budžeta opšte države, za januar je planiran fiskalni deficit u iznosu od 19,8 milijardi dinara.

Dug opšte države iznosi 54,5% BDP-a, prema podacima Ministarstva finansija.

Javni dug Srbije iznosio je 27,14 mlrd EUR na kraju januara 2021. godine, što čini 53,7% bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Udeo javnog duga u BDP-u je u januaru smanjen za 3,7% u odnosu na decembar 2020, kada je iznosio 57,4%.

Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je krajem februara da je javni dug Srbije niži nego što je bio pre pandemije i da neće značajnije rasti do kraja godine, što je, kako je rekao, "neverovatan uspeh, imajući u vidu da su sve zemlje na svetu višestruko povećale javni dug usled zaduživanja tokom pandemije koronavirusa".

Nivo srpskog duga je znatno ispod EU limita od 60% BDP-a, koji je utvrđen Mastriškim sporazumom.


Serbian Budget Surplus RSD 13.3 Billion at End-January – Public Debt 53.7% of GDP
A surplus of RSD 13.3 billion was realized within the state budget of Serbia at the end of January 2021, the Ministry of Finance announced.

The public debt of Serbia was EUR 27.14 billion at the end of January 2021, or 53.7% of the GDP.

The share of the public debt in the GDP was reduced by 3.7% in January compared to December 2020, when it was 57.4%.

Serbian Finance Minister Sinisa Mali stated in late February that the public debt of Serbia was lower than it had been before the pandemic and that it would not grow considerably by the end of the year, which, according to him, “is an incredible success, considering that all the countries in the world have multiplied their public debt due to borrowings during the coronavirus pandemic”.

The Serbian debt is far below the EU limit of 60% of the GDP, as defined by the Maastricht Treaty.


ZAŠTO JE DANAS BITKOIN PONOVO OTIŠAO U "NEBO"?
Cena bitkoina i etereuma jutros je ponovo skočila, te se sa bitkoinom danas trguje po ceni od 54.200 dolara, a eterijumom po 1.828 dolara, i to je po skoro 9 odsto u poslednjih 24 sata. Tržišna kapitalizacija bitkoina je time po drugi put prešla granicu od bilion dolara.

A razlog je ulazak novih, velikih finansijskih jakih u "igru", ovaj put možda i najmoćnijih do sada. Za današnji skok smatra se odgovornom investicija predložena i predvođena NYDIG-om(New York Digital Investment Group) vredna 200 miliona dolara.

Za ovaj krug finansiranja NYDIG je okupio svoje strateške partnere, Ridž Holdings Grupu, Morgan Stenli, Nju Jork Lajf, Mas Mutual, Soroš Fand Menadžment, FS investicije, Bessemer Venčr Partners i FinTek Kolektiv.

- Firme koje učestvuju u ovoj rundi investicija su više od investitora, one su naši partneri i mi se poznajemo već godinama. NYDIG će sarađivati sa ovim kompanijama na strateškim inicijativama vezanim za bitkoin koje se odnose na upravljanje investicijiama, osiguranjem, bankarstvom, čistom energijom i filantropijom, istakao je suosnivač NYDIG-a i generalni direktor Robert Gutman u saopštenju za medije.
Šta je NYDIG?
NYDIG ili New York Digital Investment Group je kompanija koja se bavi menadžmentom "alternativne", kako ime sugeriše digitalne, imovine. Kompanija je već neko vreme poznata u kriptosvetu. Proslavili su se sa pomaganjem, olakšavanjem i omogućavanjem masovne investicijom od 100 miliona dolara Masačusets Mutual Fonda, kompanije za osiguranje, u decembru 2020. godine. 100 miliona koje je Mas Mutual uložio je kap vode u moru kapitala kojim operišu, koji iznosi otprilike 235 milijardi dolara. Ovo je svakako bio izvanredan potez NYDIG-a koji je uspeo da ubedi 169 godina staru osiguravajuću kuću da prigrli digitalni novac i digitalnu imovinu u svoj protfolio investicija. Potvrda da je Mas Mutual zadovoljan je i 5 miliona udela u kapitalu NYDIG-a koji je osvanuo brzo nakon njihove kupovine bitkoina.

U tom trenutku NYDIG je, kao jedan od retkih institucionalnih trgovaca digitalnim valutama, menadžerisao sa oko 2.3 milijarde dolara kapitala uloženog njihovim posredstvom u kriptovalute. Tako je bar bilo u decembru. Ispostavilo se da je NYDIG jedna od ključnih finansijskih institucija u prihvatanju kriptovaluta od strane finansijske elite, svojevrstan most između Vol Strita i sajber sveta kriptovaluta.

- Siguran sam da ćemo imati oko 25 milijardi u bitkoinu do kraja 2021. godine, izjavio je početkom februara Ros Stivens drugi suosnivač NYDIG-a.


Zašto je MART važan mesec za bitkoin
Više puta u kratkoj istoriji kriptovaluta, mart se pokazao kao najneprofitabilniji mesec za investitore u bitkoin, uz nekoliko izuzetaka.

S obzirom na to da je proteklog februara on dosegao rekordnu cenu od 58.332 dolara, i tako potvrdio istorijski trend po kome je februar jedan od meseci u godini kada ova kriptovaluta najviše raste, postavlja se pitanje da li će i mart 2021. godine ispratiti dosadašnje trendove?

Prvi značajan pad
Bitkoin je 2017. godine zabeležio rast od 1.824 odsto, i tako prvi put upao u oči široj javnosti. U decembru te godine cena jednog bitkoina bila je 19.783 dolara. U tom trenutku to je bilo shvaćeno kao neponovljivo. Bitkoin je poređen sa ekonomskim balonima, a postepeni pad od decembra 2017. komentarisan je kao pucanje istog.
Proricala mu se ista sudbina, i poredio se sa krahom berze iz 1929. godine. Sve se to ogledalo u "dip-u" u martu 2018. godine, kada je cena u februaru pala za 37 odsto za samo nekoliko sati, prema podacima sajta Trejdingvju.

Istorija se ponavlja
Tezi da se istorija ponavlja, ide u prilog činjenica da je i mart prošle godine obeležio sunovrat bitkoina. Kako je karantin bio sve izvesniji, tako je i padala cena bitkoina. Za nedelju dana njegova cena se prepolovila, a 12. marta cena je pala za 39 odsto za manje od 24 sata.
O uticaju pandemije korona virusa na stanje na tržištu kriptovaluta pitali smo analitičara tržišta kriptovaluta.

"Ono što odstupa od matrice je činjenica da je pandemija prouzrokovala destimulaciju obima kupovina, a velike količine novca su ostale na računima zbog straha od neizvesnosti. Mart je prošle godine usled ekspanzije virusa bio poguban za kripto, a cena bitkoina je dotakla najnižu cenu za čitavu 2020. godinu (13. marta 2020. godine ona je iznosila 3.950 dolara)", ističe naš sagovornik.
On se osvrnuo i na ovogodišnju situaciju.

"Ako cena tokom marta bude pala ili padala, ne treba paničiti. Treba biti spreman na investiciju, pošto su dosadašnje martovske padove pratili skokovi u ostatku godine. Ili će se istorija ponoviti ili nas čeka jedna neuobicajena godina", rekao je analitičar.

On je dodatno istakao da se ovaj mart ipak u nekoj meri ne može porediti sa onim iz prethodnih godina, jer se odnos "velikih" igrača, kompanija i drugih finansijskih institucija promenio. Oni sada polažu isto onoliko nade u vrednost kriptovaluta kao i "mali investitori".


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta