U Britaniji je prošle godine 7,0 posto odraslih građana ulagalo u kritovalute dok je 5,0 procenata ulagalo u tradicionalu imovinu na berzama i investicije zasnovane na akcijama (ISA), poklazuje istraživanje britanske investicione kompanije AJ Bel.
LONDON - U Britaniji je prošle godine 7,0 posto odraslih građana ulagalo u kritovalute dok je 5,0 procenata ulagalo u tradicionalu imovinu na berzama i investicije zasnovane na akcijama (ISA), poklazuje istraživanje britanske investicione kompanije AJ Bel.

„Budući da sve više ljudi kupuje kriptovalute nego što ulaže na berzi ISA, nameće se zaključak da je svet zahvatilo kripto ludilo“, kaže Lait Halaf, finansijski analitičar iz AJ Bela, o rezultatima istraživanja.

Cena nafte na svetskim tržištima raste četvrtu godinu zaredom i dostigla je najviši nivo za period od prethodne dve godine. Trgovci i pored poskupljenja očekuju da će se tražnja povećati s obzirom na to da se najveće ekonomije sveta postepeno otvaraju.

Na londonskom je tržištu cena barela prošne nedelje porasla 1,1%, na 73.51 USD, najviši nivo od aprila 2019. godine.

Na američkom je tržištu, pak, cena barela uvećana za 1%, na 71.64 USD, najviši nivo od oktorbra 2018.

Kontinuirani rast cena u više od dve godine dogođa se najviše zbog toga što najveće svetske ekonomije beleže oporavak nakon korona krize.

Podršku visokim cenama pružila je i procena Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), prema kojoj se ove godine očekuje samo umeren rast proizvodnje u SAD-u, urpkos rastu cene nafte.

Ukoliko se ovo pokaže istinitim, to bi OPEC-u ostavilo više prostora za upravljanje tržištem pre očekivanog povećanja proizvodnje u SAD-u 2022. godine.

Zašto cene nafte kontinuirano rastu

- Tržište nafte je poraslo jer OPEC ne veruje da će povećanje proizvodnje u SAD-u biti dovoljno da bi promenilo njegove planove usmerene na podršku cenama - kaže Fil Flin, analitičar u Price Futures Group, prenosi hrvatski portal Index.

U SAD-u, inače, proizvodnja polako raste, na što ukazuju podaci tvrtke Baker Hughes, koja je u petak objavila da je prošle nedelje broj aktivnih bušotinskih postrojenja porastao za osam, na 373, najviši nivo od aprila prošle godine. Sve ovo ukazuje da bi u narednom periodu proizvodnja nafte mogla dodatno porasti.

Rast cene nafte ograničava i jači dolar. Naime, američka centralna banka signalizirala je prošle nedelje da bi zbog jačanja inflacije mogla početi podizati ključne kamatne stope, to već 2023. godine, godinu dana pre nego što se očekivalo.

Signaliziranje zaokreta u monetarnoj politici, koja je do sada bila usmerena na niske troškove zaduživanja i potporu likvidnosti, podstaklo je jačanje dolara. A to, pak, smanjuje kupovnu moć subjekata koji imaju ostale valute, što posledično vodi smanjenju potražnje za naftom.

- Pred vikend tržištem dominira snaga američkog dolara, nakon okretanja Feda strožoj monetarnoj politici - zaključuje Sofi Grifits iz OANDA-e.

To još ne znači da je uzlazni trend cena nafte prekinut, ističe ona, ukazujući na optimistične izglede u vezi potražnje.

- Dolar možda jača, ali slika naftnih fundamenata nije se promenila - objasnila je.

Najava podizanja ključnih kamata u SAD-u osujetila je prognoze ekonomskog rasta u nešto dužoj perspektivi, što će na kraju zakočiti i potražnju za naftom, ističe, pak, ekonomist Westpaca, Džastin Smirk.

Kratkoročno gledano, izgledi za potražnju su dobri, s obzirom na ublažavanje pandemijskih ograničenja i oporavak putovanja, dodao je Smirk.

Raspoloženje na tržištu nafte promenila je i izjava glavnog iranskog pregovarača da su pregovori Teherana i Vašingtona o oživljavanju sporazuma o iranskom naftnom programu blizu dogovora od kada su dve strane počele razgovarati.

Dogovor bi mogao utrti put ukidanju blokade iranskog izvoza nafte, što će značiti veću ponudu na tržištima.

Finansijski sektor očekuje da će inflacija u maju naredne godine iznositi 2,5 odsto, dok privrednici očekuju nešto nižu inflaciju, na nivou od 2,0 odsto, pokazuje majska anketa o inflacionim očekivanjima.
BEOGRAD - Finansijski sektor očekuje da će inflacija u maju naredne godine iznositi 2,5 odsto, dok privrednici očekuju nešto nižu inflaciju, na nivou od 2,0 odsto, pokazuje majska anketa o inflacionim očekivanjima.

Kratkoročna i srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede, prema rezultatima ankete, kreću se u granicama cilja (tri plus-minus 1,5 odsto), objavila je NBS.

Grupa od petnaest zapadnoafričkih zemalja usvojila je u subotu novi plan pokretanja jedinstvene valute 2027, nakon što je raniji plan poremećen pandemijom.

O novoj strategiji dogovorili su se čelnici država Ekonomske zajednice zapadnoafričkih zemalja (ECOWAS), rekao je Žan-Klod Kasi Bru, predsednik Komisije ECOWAS-a na konferenciji za medije nakon završetka samita u Gani.

Zemlje se nadaju da će im jedinstvena valuta pomoći u jačanju trgovine i ekonomskog rasta.

- Zbog šoka vezanog za pandemiju, šefovi država odlučili su da suspenduju sprovođenje - rekao je Bru.

- Imamo novi plan i novi konvergencijski sporazum koji će pokriti razdoblje između 2022. i 2026, a 2027. će biti lansiran "eco" - rekao je on govoreći o imenu nove valute, prenosi Poslovni dnevnik.

The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.5730 dinars for one euro on Monday, approximately the same as on Friday, the National Bank of Serbia said.
BELGRADE – The Serbian dinars official median exchange rate against the euro is 117.5730 dinars for one euro on Monday, approximately the same as on Friday, the National Bank of Serbia said.

The dinar is steady against the euro m-o-m, y-o-y and relative to the beginning of the year.

The dinars indicative exchange rate against the dollar dropped by 0.3 pct to 96.0589 dinars for one dollar on Friday.

The dinar was down by 3.0 pct against the dollar m-o-m and up by 5.8 pct y-o-y, declining by 3.4 pct relative to the beginning of the year.

The Board of Directors of the International Monetary Fund (IMF) has confirmed a new advisory arrangement with Serbia in Washington, which will last for the next 30 months, the Ministry of Finance of Serbia announced. The new Policy Coordination Instrument (PCI) will last from June 2021 to the end of 2023.

Serbian Finance Minister Sinisa Mali said that the arrangement was primarily directed at maintaining the macroeconomic and financial stability.

– In the next 30 months, we will especially focus on additional structural and institutional reforms, so as to ensure a stronger and more intensive growth in the medium term, with a special focus on ecology. Support to the economic recovery is still the most important priority of our economic policy. We will strive to reduce the fiscal costs and risks and define measures for extraordinary situations as per need – he noted.

He added that the cooperation with the IMF was also directed at the reform of public enterprises and the Tax Administration.

– The new arrangement is of special importance when it comes to the reform of public enterprises and the modernization of the Tax Administration, the increase of the revenue collection and the improvement of the business environment. Special attention will be paid to boosting the framework for the management of public investments. When it comes to the restructuring of public enterprises, our primary goal is to upgrade the efficiency and to limit the fiscal costs and risks – Mali said.

The financial sector expects the inflation in May 2022 to amount to 2.5%, whereas a slightly lower inflation, at 2.0%, is expected by business people, according to the May survey of inflation expectations.

Short-term and medium-term inflation projections of the financial sector and the economy, according to the survey, range within the targeted band (3 plus-minus 1.5%), the National Bank of Serbia (NBS) announced.

When it comes to medium-term inflation expectations (for May 2023 and 2024), in the financial sector, similar to short-term projections, they are at around 2.5%, whereas business people expect the inflation to be slightly lower, at 1.7%.

The NBS says that the achieved anchoring of the inflation projections contributes to an increase of the efficiency of the monetary policy in maintaining a low, stable and predictable inflation in the medium-term, which is one of the necessary conditions of a sustainable economic growth.

The central bank reminds that, for the purpose of transparent communication with the public, since May 2015, it is regularly reporting on the inflation projections of the financial sector, the economy, the unions and the populace each month.

Srbija je privukla 3,44 mlrd USD stranih direktnih investicija (SDI) u 2020. godini, što je za preko 50% više od ukupnih stranih direktnih ulaganja u Jugoistočnoj Evropi u godini pandemije kovid-19 koja su dostigla 6,11 mlrd USD, prema današnjem izveštaju Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

Prema dokumentu UNCTAD-a, Srbija zauzima treće mesto među ekonomijama u tranziciji po prilivu SDI u prošloj godini, a ispred nje su Rusija sa iznosom od 9,7 mlrd USD i Kazahstan sa 3,9 mlrd USD.

Globalni tokovi SDI su lani opali za 35%, pri čemu su ova ulaganja, kako piše u "Izveštaju o svetskim investicijama za 2021. godinu" tela UN za trgovinu i razvoj sa sedištem u Ženevi, pala na 998,9 mlrd USD sa 1,5 biliona USD prethodne godine, usled globalne zdravstvene krize i mera zatvaranja ekonomija širom sveta.

Ulaganja u razvijene privrede su više nego prepolovljena, na 312 mlrd USD.

U SAD su strane direktne investicije pale za 40%, ali su uprkos tome ponovo privukle najveći iznos od ukupno 156,32 mlrd USD, u Evropi je zabeležen pad od čak 80%, na 72,5 mlrd USDa, u Rusiji pad iznosi 59,8%, a u Srbiji 19%.

Tokovi SDI ka ekomijama u razvoju u Aziji bili su otporniji, a Kina je čak zabeležila rast priliva stranih ulaganja za 6%, na 149 mlrd USD.

U poglavlju posvećenom Srbiji, UNCTAD navodi da je kriza kovid-19 posebno uticala na reinvestiranje dobiti, te da su se mere zatvaranja odrazile na izvozno orijentisane aktivnosti, jer su problemi u globalnom lancu vrednosti (GVC), čiji su sastavni deo postala srpska preduzeća, doveli do poremećaja u proizvodnji.

Proizvodnja je bila sektor koji je najviše pogođen padom SDI, uključujucki industriju mašina i opreme, metalurgiju i industriju gume i plastike. Uprkos poremećajima u trgovini i GVC, automobilska industrija je i dalje registrovala izvesnu ekspanziju, poput fabrike Magna Siting i kompanije Koper Tajer & Raber (Cooper Tire & Rubber, iz SAD).

Dodaje se da je u sektoru usluga pad SDI takođe uticao je na širok spektar aktivnosti.

U izveštaju se navodi da je Razvojna agencija Srbije (RAS), koja, kako se ističe, pođednako promoviše domaće i strane investicije, iskoristila svoje podsticaje i programe promocije kao odgovor na pandemiju.

U okviru programa RAS-a za sufinansiranje investicionih projekata, tokom 2020. godine je potpisano 20 ugovora sa kompanijama koje planiraju da ulože oko 1,4 mlrd USD i stvore blizu 5.000 radnih mesta, konstatuje UNCTAD.

Takođe su, nastavlja ovo telo UN, uvedeni novi alati za očuvanje atraktivnosti slobodnih ekonomskih zona, uključujući mere zdravstvene zaštite, smanjenje zakupnina i prelazak na transakcije i sastanke na mreži što je više moguće.

Pandemija je takođe delovala kao katalizator za ubrzanje Programa za razvoj mreže dobavljača, započetog 2019. godine, koji je namenjen poboljšanju benefita za SDI.

Iako u fokusu unapređenja investicija ostaju kapitalno intenzivni projekti, posebno u automobilskom klasteru, u Srbiji je primetan pomak sa aktivnosti sa nižom dodatom vrednošću na projekte koji se odnose na inovacije, segmente visoke tehnologije (hi-tech), digitalizaciju i istraživanje i razvoj, zaključuje se u izveštaju UNCTAD-a.

UNCTAD očekuje da će u tekućoj godini globalne SDI biti deliumično nadoknađene zahvaljujući oporavku u Aziji.

Od zemalja na regionu, strana direktna ulaganja u Hrvatskoj su dostigla prošle godine 1,3 mlrd USD, u Albaniji 1,1 mlrd USD, u Sloveniji i Cnoj Gori po 529 mil USD, u Bosni i Hercegovini 371 mil USD, a u Severnoj Makedoniji 274 mil USD.

Ukupna strana direktna ulaganja u ekonomijama u tranziciji iznosila su samo 24,16 mlrd USD.