Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Frederik Pekastan, direktor korporativnog razvoja u kompaniji Danon

Zajednicka kompanija Vlade Divca i kompanije Danon - Apurna dala je nakompletniju ponudu za preuzimanje akcija kompanije Knjaz Miloš. Naša ponuda cak prevazilazi i zahteve Agencije za privatizaciju i malih akcionara, jer u ukupnoj svojoj vrednosti premašuje 90 miliona evra. Sada hocemo da kupimo sve ponudene akcije po ceni od 17.500 dinara. Znacajne izmene uneli smo i u socijalni program, jer smo dodali bonus dobrodošlice od 4.000 dinara po godini radnog staža koji ce dobiti svaki zaposleni u kompaniji Knjaz Miloš - izjavio je na konferenciji za novinare direktor korporativnog razvoja u kompaniji Grupa Danon, Frederik Pekastan i to ilustrovao primerom pojedinacnog akcionara koji ima 20 godina radnog staža u Knjaz Milošu. On ce, prema recima Pekastana, dobiti 80.000 dinara što zapravo odgovara poboljšanju od 1.000 dinara po pojedinacnoj akciji, tacnije, kada se sve preracuna svaki akcionar ce sa ovim bonusom dobiti 18.500 dinara po akciji.
Firma "Apurna" obezbedila je i specijalni fond za otpremnine od 10 miliona evra za sve zaposlene koji u roku od pet godina žele da napuste preduzece. Ponuda Apurne predvida investicioni program od 20 miliona evra, kao i poseban fond od 300.000 evra za rešavanje stambenih problema zaposlenih. Pekastan je napomenuo da su Danon i Divac veci akcenat stavili na socijalni program jer im je veoma važna buducnost zaposlenih i kompanije. Svojom ponudom, kaže on trudili su se da ponude "uravnotežen predlog" koji ce zadovoljiti sve interesne grupe u ovom precesu. Na pitanje zbog cega Danon nije povecao cenu po pojedinacnoj akciji on je odgovorio da je Danon od pocetka smatrao da je iznos od 15.000 dinara za pojedinacnu akciju realna tržišna vrednost i da je samo sticajem okolnosti cenu povecao na 17.500 dinara.
Konsultant kompanije Apurna, direktor brokersko-konsultantske kuce Synergy Capital, Slavko Caric uporedio je ponudu kompanije Apurna sa ostalim konkurentskim ponudama.
- Ukoliko država i akcionari ponude svoje akcije drugim ponudacima oni ce moci da prodaju samo jedan deo. Ako akcionar, na primer, poseduje 100 akcija, moci ce da proda od 33 do 50 akcija, jer se proporcionalno smanjuje udeo svih u paketu koji se kupuje - rekao je Caric. Na konstataciju novinara da se Balkan Limitid obavezao da prvo otkupi akcije malih akcionara a zatim u naredne dve godine državni paket on je ocenio da "tako izrecena izjava nema nikakvu težinu bez formalno bezbedene bankarske garancije". Inace, Vlade Divac nije prisustvovao današnjoj konferenciji za novinare jer se, prema Pekastanovom objašnjenju "još oporavlja od povrede kicme, ali se njegov dolazak ocekuje u toku ove nedelje".

Za akcionare najbolja ponuda FPP Balkan Limitida
Predstavnici malih akcionara "Knjaza Miloša", Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda tokom prepodnevnog sastanka nisu uspeli da se dogovore o izboru najbolje ponude za prodaju akcija te arandelovacke fabrike vode i sokova. " Za male akcionare nema dileme da je najbolja ponuda investicionog fonda FPP Balkan limitida, koji za jednu akciju nudi 23.000 dinara", izjavio je za Betu savetnik malih akcionara "Knjaza Miloša" Branko Pavlovic. On je dodao da su predstavnici dražave, u cijem je vlasništvu oko 42 odsto akcija "Knjaza Miloša", tražli dodatni rok da još jednom razmotre sve tri konacne ponude za preuzimanje akcija tog preduzeca.

"Kablovi" traže prodaju bez dugova

Direktor Biroa za privatizaciju holdinga "Kablovi" u Jagodini Radomir Košanin izjavio je da ce to preduzece od Agencije za privatizaciju tražiti da se za to preduzece primeni model privatizacije kao u slucaju Livnice Kikinda. Taj model zasniva se na otpisu 70 odsto duga Livnice Kikinda od strane države, rekao je Košanin, prenosi Beta.
Prema njegovim recima, holding "Kablovi" se nalazi na prekretnici i neizvesno je da li ce se privatizovati prema Zakonu o privatizaciji ili iz stecaja. Direktor Biroa za privatizaciju "Kablova" podsetio je da to preduzece duguje više od 80 miliona dolara, a od 1987. godine beleži gubitke u poslovanju.

Srbija konacno dobila Zakon o privrednim društvima

Usvajanjem Zakona o privrednim društvima ucinjen je jedan znacajan sistemski iskorak u Sebiji. Bilo bi svakako mnogo bolje da je to uradeno još 2001.godine kada je donošen Zakon o privatizaciji jer bi time neki od problema koji muce srpsku privredu bili izbegnuti. Njegov znacaj time nije ni malo umanjen.
Pre svega stvoren je pravni okvir za primenu ranije usvojenog Zakona o registraciji preduzeca kojim je ona iz Trgovackog suda preneta u posebnu Agenciju. Privredna društava se ureduju na moderniji i svakako primereniji nacin tržišnoj ekonomiji nego što je to bilo Zakonom o preduzecima donetim u vreme Miloševica. Obecanja o tome da ce i u Srbiji kao i u svim zemljama u okruženju biti mnogo lakaše nego do sada osnovati firmu, sada postaju realnost. Potrebno je imati dobru ideju i uz osnivacki akt minimum 500 evra. Bitno se povecava sigurnost ulagaca ali i malih akcionara, menja nacin procene nenovcanih uloga.
Cinjenica je i da je usvajanjem zakona o privrednim društvima prevaziden jaz koji je do sada postojao izmedu rešenja u Zakonu o privatizaciji i Ustava kada je rec o društvenoj svojini, i to ne samo zbog toga što ona i zvanicno gubi primat koji je do sada imala. Insistiranjem na koorporativnom upravljanju, na akcionarskim i ortackim društvima kao vidovima organizovanja privrednih društava, mnogo toga što je pocelo da živi u praksi dobilo je svoj zakonski okvir a volšebno opstajanje upravljackog kadra iz nekih davnih vremena u akcionarskim društvima nastalim na osnovu besplatne podele akcija realno postaje rešiv problem. Realna je i predpostvaka da ce, cak i ako se pokaže potreba da se neke od odredbi novog zakona dopunjuju ili menjaju tokom vremena u skladu sa brzinom promena u stvarnom životu ili zbog manjkavosti, konacno u poslovanju srpske privrede biti popunjen onaj vakum koji je postojao i dozvoljavao poslovanje na nacin koji se ukratko svodio na «snalaženje i analogiju». Naravno, nije beznacajno ni to što je Srbija ovim zakonom postala stranim partnerima lakše «citljiva i razumljivija» kada je o zakonskoj regulativi rec.
Naravno, uz zadovoljstvo što je «privredni ustav» konacno usvojen i nemogucnost odgovora na pitanje kojim brzinom ce nova zakonska rešenja zaživeti, ne može a da se ne primeti da je skupštinska sala prilikom njegovog usvajanja bila na samoj ivici kvoruma. To je nažalost pokazatelj shvatanja znacaja jednog ovakvog sistemskog zakona, pa stoga nije neuputno zapitati se koliko su narodni poslanici zaista svesni potrebnih promena u svim sferama pocevši od zakonodavne. Odmah se na to pitanje nadovezuje i problem redosleda poteza ali i tajminga. Snažan utisak je i kada je rec o ovoj vladi kao i predhodnoj, da je na delu umesto etapanog sprovodenja jednog konzistentnog programa reformi, koga nažalost i nema, pokazivanje više ili manje agilnosti pojedinih ministarstava i njihova sposobnost da poslanicima skupštine Srbije predlože neki od zakona, ne vodeci racuna o njihovoj povezanosti i sprovodljivosti.
Tako se recimo, mesec dana do pocetka primene zakona o stecaju, još ne zna šta je sa novoosnovanom institucijom koja ce davati licence stecajnim upravnicima. Uveliko se hvali osnovanjem Nacionalne korporoacije o osiguranju stambenih kredita a ne kaže se da nepostojanje modernog zakona o hipoteci itekako koci sprovodenje u život citave ideje. Veliki problem je evidentiran oko sistema preuzimanja akcija, svi znaju da je to dobrim delom posledica nedorecenosti Zakona o hartijama od vrednosti, ali te zakonske izmene nikako da ugledaju svestlost dana. Stalno se najavljuje da ce i taj kao i zakon o akcijskom fondu i o privatizaciji do kraja godine biti menjani. Donošenje zakona o investicionim fondovima koji se smatara nužnim delom izmena u ovoj oblasti stalno se odlaže iako se investicioni fondovi pojavaljuju kao zainteresovani subjekti u procesu preuzimanja i privatizacije.
Problem je i nedostatak Zakona o zabrani nevoljnog preuzimanja akcija koji inace sve zemlje u okruženju imaju a koji je narocito potreban za modele privatizacije koji idu sa velikom disperzijom vlasništva. Bilo je najavljivano i da ce se zakon o restituciji na skupštinskom dnevnom redu naci do kraja oktobra, ali nije, pa se sada pominje kao novi rok kraj godine a neki kažu i kraj marta naredne godine. Prihvatili smo obavezu da u narednoj godini krenemo u brže transformisanje javnih preduzeca i onih koji su u sistemu restruktuiranja, ali nema zakona kojim ce biti regulisano otpisivanje njihovih dugova.

Zašto se kupci utrkuju za kupovinu fabrike "Knjaz"

Utrkivanje kupaca za preuzimanje arandelovacke fabrike mineralne vode "Knjaz Miloš" pocelo je pre tri meseca sa cenom akcije od 9.000 dinara da bi konacno dostigla 23.000 dinara, što je uvecanje od oko 150 odsto. Ovoliko interesovanje inostranih kompanija Branko Pavlovic, konsultant malih akcionara "Knjaza", objašnjava cinjenicom da je rec o apsolutnom lideru i fabrici koja ima najvece brendove na ovom tržištu, a uz to i najvece razvojne mogucnosti. On podseca i da je ova arandelovacka fabrika vec u velikoj meri modernizovana, sa godišnjom prodajom od 250 miliona litara mineralne vode.
Pavlovicevo mišljenje potvrduju i drugi konsultanti koji tvrde da sektor mineralnih voda raste i u svetu po stopi od oko 20 odsto. Osim toga, ova fabrika je privlacna i zbog toga što je vec pregovarala da eksploatiše i vodu na izvorištima Žagubice. To znaci da je "Knjaz" planirao razvoj i u sektoru nemineralnih voda što je još perspektivnije. Ono što je, ipak, presudno za privlacenje kupaca je jak brend koji je "Knjaz" stvorio i udeo tržišta koji je održao a što je skoro pola u Srbiji, kažu konsultanti.
Oko toga koliko fabrika vredi ne postoje ujednacena mišljenja. Pavlovic kaže da je poslednja procena bila 75 miliona evra, a izvesno je da ce dostici i 90 miliona evra. Neki konsultanti tvrde da fabrika vredi oko 40 miliona evra zbog velikog viška radnika. Trenutno je u fabrici 1.700, a optimalan broj je oko 800.
Na pitanje koliko treba da se uloži u fabriku, Pavlovic podseca da su sva tri ponudaca spremna da investiraju po 20 miliona evra i više.
- Fabrika ima moderne mašine, ali predstoji finansijska konsolidacija. Koliko ce se zaista investirati zavisi od toga ko ce postati vecinski vlasnik.Nije sporna ni namera "Balkana" da investira 25 miliona evra kroz dokapitalizaciju. "Balkan" je u svojoj ponudi dao mogucnost otkupa svih državnih akcija u naredne dve godine, to znaci da je u najgorem slucaju cena akcije 20.000 dinara. Zato je ponuda "Balkana" najbolja u ovom trenutku - precizira Pavlovic i dodaje da je ostao direktor Agencije za privatizaciju ne bi dozvolio prodaju "Knjaza" na ovaj nacin.
Komentarišuci tvrdnju da "Balkan" ne daje valjanu garanciju za otkup državnih akcija, on kaže da korporacijska garancija koju nudi ovaj fond znaci da zapravo on sam svojom imovinom garantuje. "To ipak nije dovoljno jer je rec o of šor kompaniji, a sa njima nikad nije sigurno. Država ipak u pregovorima može da obezbedi bolje garancije, tvrdi Pavlovic.

Miroljub Labus, potpredsednik Vlade Srbije

Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus izjavio je juce da je proces reformi u Srbiji i Crnoj Gori zaustavljen u prvoj polovini godine, nastavljen u drugoj polovini, koja nije uneta u razmatranje u godišnjem tranzicionom izveštaju Evropske banke za obnovu i razvoj. Labus je na predstavljanju izveštaja EBRD o tranziciji SCG u ovoj godini rekao da "problem zaostajanja u razvoju nije politicki", vec je rezultat toga što su Srbija i Crna Gora izašle iz prve faze tranzicije, još uvek nespremne da udu u drugu fazu, ozbiljnih strukturnih i institucionalnih promena.
On je naveo da je u izveštaju EBRD prva faza tranzicije, koja podrazumeva aukcijske prodaje ocenjena sa 3,5 od maksimalnih 4,3 poena, dok je kod druge faze tranzicije, koju odlikuju strukturne promene, tenderi i novo korporativno upravljanje, dobijena niska ocena ispod dva poena. "Potrebna je politicka stabilnost, što znaci daleko niže kamatne stope, koje su kod nas sada toliko visoke da sa njima nema razvoja, a rezultat su velikog politickog rizika", kazao je potpredsednik Vlade Srbije.
Labus je najavio da ce se do kraja godine raspisati još osam tendera za velika preduzeca i pet od 67 preduzeca koja su na specijalnom programu restrukturiranja. Labus je istakao da država mora da centralizuje dugove velikih javnih preduzeca, poput Naftne industrije Srbije i Elektroprivrede Srbije, jer se sa postojecim dugovima, nece moci naci kupac za te firme. Potpredsednik Vlade Srbije ocenio je da EBRD "ima predrasude" po pitanju stranog privatnog sektora, koji kako je rekao, kreira deficit platnog bilansa u Srbiji, što znaci da investitori samo koriste prednosti novog tržišta, što dugorocno nije održivo.
On je ocenio da je bankarski sektor "sigurno zaslužio bolju ocenu EBRD od tri poena", jer je i pored toga što je deset odsto stanovništva na liniji siromaštva, izdato dva miliona platnih kartica. Labus je dodao da ce se do kraja godine prodati tri domace banke, a da ce naredne godine u prodaju uci još cetiri banke. Prema njegovim recima, neopravdana je i ocena od dva poena EBRD za razvoj infrastrukture u poslednje cetiri godine.
Predstavnik EBRD Piter Sanfej istakao je da iako je u Srbiji i Crnoj Gori prisutna "opasnost da pocne da kasni" sa reformama, napredak iako manje vidljiv, ipak prisutan. On je naveo da je prema procenama EBRD ovogodišnji rast SCG pet odsto, mada može biti i šest odsto, koliko prognozira Medunarodni monetarni fond ili osam odsto koliko prognozira Vlada Srbije.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta