|
|
|
|
|
Emitenti |
|
|
|
|
|
|
|
Promena pravne forme iz
otvorenog u zatvoreno AD ili u DOO |
|
Stupanjem na snagu Zakona o
privrednim društvima i Zakona o tržištu hartija
od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata (od 11.12.2006.
godine), kao i relevantnih podzakonskih akata, stvorili
su se uslovi za sprovođenje promene pravne forme
akcionarskih društava i to:
Uslovi za sprovođenje navedenih promena pravne forme
su:
-
za prelazak iz otvorenog u zatvoreno akcionarsko
društvo je da postoji maksimalno 100 akcionara,
-
za prelazak iz otvorenog akcionarskog društva u
društvo sa ograničenom odgovornošću je da postoji
maksimalno 50 akcionara.
Ukoliko ste zainteresovani za sprovođenje neke od
navedenih promena pravne forme, sa zadovoljstvom vas
obaveštavamo da su stručnjaci Centra u mogućnosti da za
vas sprovedu celokupnu proceduru i da izrade svu potrebnu
dokumentaciju za promenu pravne forme.
Promenom pravne forme iz otvorenog akcionarskog društva
u zatvoreno ili u društvo sa ograničenom odgovornošću
dobija se sledeće:
-
promet akcija (ili udela) se vrši bez posredstva
Berze,
-
povećanje kapitala novim ulozima (novčanim ili
nenovčanim) se vrši bez saglasnosti Komisije za hartije
od vrednosti,
-
smanjuju se tekući troškovi prema institucijama
finansijskog tržišta,
-
veća sloboda pri definisanju organa firme i odnosa
među akcionarima (ili udelnicima),
-
mogućnost da se promena pravne forme iskoristi za
otkup akcija od manjinskih akcionara po tržišnoj
vrednosti, odnosno mogućnost da manjinski akcionari
ostvare pravo na dobijanje tržišne vrednosti svojih
akcija i sl.
Centar je u mogućnosti da predloži i modele smanjenja
postojećeg broja akcionara na zahtevani broj sa ciljem
promene pravne forme.
Za sve informacije i predloge oko promene pravne forme, predlažemo vam da nas posetite i omogućite
da vam prenesemo naša iskustva i moguća rešenja. |
|
|
|
na
vrh |
|
|
|
|
|
Obaveza upisa vlasništva nad akcijama
u Centralni registar |
|
Stupanjem na snagu Zakona o tržištu hartija
od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata (od 01.10.2003.
godine), kao i relevantnih podzakonskih akata (od 29.10.2003.
godine), i formiranjem Centralnog registra akcija, stvorili
su se uslovi za primenu određenih odredbi navedenih propisa
kod akcionarskih društava. Pored niza promena koje donosi
novi zakon u odnosu na Zakon o hartijama od vrednosti
i Zakona o berzama, berzanskom poslovanju i berzanskim
posrednicima (koji su prestali da važe), kao najznačajnije
po redosledu ispunjenja se ističu sledeće: |
|
|
|
Članom 260 Zakona, propisana je obaveza
svakog akcionarskog društva da dostavi podatke o
svojim vlasnicima u roku od 60 dana od dana stupanja
na snagu Zakona, |
|
Članom 210, Centralni registar se
obavezao da dostavlja listu akcionara na zahtev,
odnosno po ovlašćenju akcionarskog društva radi
utvrđivanja prava glasa na skupštini akcionara,
kao i radi ostvarivanja prava kod isplate dividende
i |
|
Članom 262 propisane su procedure
i rokovi za dematerijalizaciju hartija od vrednosti. |
|
|
Navedene tri odredbe Zakona, pored Zakona
o računovodstvu, ukazuju na neophodnost korišćenja informacionog
sistema za praćenje analitike vlasnika nad akcijama.
Kao prvo, potrebno je usaglasiti postojeće podatke o akcionarima
sa potrebama informacionog sistema Centralnog registra
u cilju pripreme i slanja podataka potrebnih za upis vlasništva
nad akcijama. Takođe, nakon izvršenog upisa, Centralni
registar će za svako zasedanje Skupštine akcionara, na
zahtev akcionarskog društva, dostavljati listu akcionara
u cilju formiranja glasačkog tela za zasedanje.
Kako je većina privatizovanih ili delimično privatizovanih
firmi dobilo veliki broj akcionara – fizičkih lica koji
su akcije stekli besplatno ili kupovinom pod povlašćenim
uslovima, tako za svako zasedanje skupštine akcionara,
bez upotrebe adekvatnog informaciong sistema, bilo bi
potrebno mnogo vremena i napora da se izvrše pripreme
za glasanje. Isti problem se javlja i sa isplatom ili
reinvestiranjem dobiti.
Sa druge strane, po Zakonu o računovodstvu, akcionarsko
društvo je dužno da dostavi svakom svom akcionaru izveštaj
o njegovom iznosu kapitala, a u cilju prijave poreza na
imovinu. Kako Centralni registar neće i ne može da vodi
podatke o visini ukupnog kapitala (revalorizacione i druge
rezerve), kao ni o visini gubitka, odnosno dobiti, takođe
se ukazuje potreba za vođenje registra akcionara kod samog
akcionarskog društva.
U cilju sprovođenja navedenih zakonskih odredbi, Međunarodni
centar za razvoj finansijskog tržišta je za svoje
klijente – akcionarska društva razvio potrebna softverska
rešenja i procedure, i preduzeo potrebne radnje pred
nadležnim institucijama, kako bi i dalje nastavili nesmetano
vođenje registra akcionara i ispunjavali sve propisane
obaveze.
Ukoliko imate nedoumica sa tumačenjem i primenom navedenih
zakonskih rešenja, predlažemo vam da nas posetite i omogućite
da vam prenesemo naša iskustva i moguća rešenja. |
na
vrh |
|
|
|
|
|
Novi način rada Skupštine akcionara |
|
Pravilnikom o sadržini i formi zastupničke
izjave koji je Komisija za hartije od vrednosti donela,
a koji je stupio na snagu 29.10.2003. godine, propisani
su načini i uslovi za zastupanje akcionara u zasedanju
Skupštine akcionara. U nastavku citiramo delove navedenog
pravilnika: |
“Član 2. |
Zastupnička izjava je pisani dokument
kojim se pozivaju akcionari sa pravom glasa u skupštini
akcionarskog društva da daju punomoćje određenom licu
navedenom u toj izjavi radi zastupanja na redovnim ili
vanrednim skupštinama tog društva.
Lice koje namerava da uputi poziv akcionarima da daju
punomoćje za zastupanje na skupštini akcionara dužno je
da pripremi zastupničku izjavu i da je dostavi tim akcionarima
u skladu sa ovim pravilnikom.
Sastavni deo zastupničke izjave je predlog punomoćja i
dostavlja se akcionarima sa tom izjavom.
|
Član 5.
|
Zahtev za odobrenje zastupničke
izjave podnosi se Komisiji za hartije od vrednosti 30
dana pre dostavljanja poziva za održavanje skupštine akcionara
i zastupničke izjave akcionarima.” |
Kao što se iz navedenog može zaključiti,
priprema zasedanja skupštine akcionara je poprilično iskomplikovana,
tako da od akcionarskog društva zahteva dodatne napore
i troškove. Poslovi koje treba izvršiti su sledeći: |
|
|
|
Priprema podataka o mogućim zastupnicima
u skupštini akcionara, |
|
Priprema Zahteva Komisiji za hartije
od vrednosti za odobrenje predloga Zastupničke izjave
sa predlogom punomoćja, |
|
Prijem i evidentiranje podataka
o vlasništvu nad akcijama svih akcionara dobijenih
od Centralnog registra, |
|
Priprema i štampa Zastupničke izjave
sa punomoćjem za sve akcionare koji mogu biti zastupani
u Skupštini, |
|
Evidentiranje izjašnjenja svakog
akcionara o svom punomoćniku, |
|
Evidentiranje izjašnjenja svakog
akcionara o svakoj tački dnevnog reda. |
|
|
Imajući u vidu napred navedeno, tehnologija
pripreme i sprovođenja zasedanja skupštine akcionara zahteva
angažovanje i obuku većeg broj radnika od dosadašnjeg
ili, angažovanje partnera koji ima iskustva iz te oblasti
i koji je kadrovski, hardverski i softverski osposobljen
da posao završi na pravi način u propisanim rokovima.
Međunarodni centar za razvoj finansijskog
tržišta na našem tržištu je prisutan od 1998.
godine, između ostalog, sa uslugom vođenja portfelja akcija
i zastupanja preko 7000 akcionara u akcionarskim društvima
(Hemofarm Koncern a.d., Velefam a.d. Holding kompanija,
itd). Na taj način Centar je razvio potrebna softverska
rešenja (ISUP, ISSA),
kao i potrebne procedure za nastavak zastupanja akcionara
prema novim propisima, kao i za sprovođenje navedenih
procedura u akcionarskim društvima kod kojih ne zastupa
akcionare.
U cilju sprečavanja pojave dodatnih troškova za sprovođenje
svakog zasedanja Skupštine akcionara, kao i drugih procedura
(usaglašavanje sa Centralnim registrom, obračun i isplata
dividende, obaveštenje o visini kapitala, pregled struktura
kapitala po interesnim grupama, itd.), predlažemo vam
da posetite naše prostorije i upoznate se sa našim uslugama,
proizvodima i rezultatima, kako bismo vam predložili načine
za prevazilaženje novonastalih problema. |
na
vrh |
|
|
|
|
|
|
|
|