Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bambi: Tri miliona evra u modernizaciju proizvodnje

- Upravni odbor požarevackog koncerna zdrave hrane "Bambi" predstavio je program razvoja preduzeca kojim je planirano da tri miliona evra bude uloženo u modernizaciju proizvodnje, saopšteno je iz "Bambija" UO je odobrio i izdavanje još 30 miliona dinara za izgradnju objekata u koje ce biti smeštene nove proizvodne linije.
Generalni direktor "Bambija" Miroslav Miletic predstavio je Upravnom odboru razvojni program preduzeca u narednih pet godina sa biznis planovima, u skladu sa zakljucenim Ugovorom o standardu ulaganju i prodaji akcija u procesu dokapitalizacije sa "Nju vorld velju fandom" i izvršenoj promeni u vlasnickoj strukturi.

Posle odluke Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda da razdruže paket akcija kompanije "Knjaz

Agencija za privatizaciju i Akcijski fond saopštili su da se pridruženi paket za zajednicku prodaju akcija kompanije Knjaz Miloš razdružuje jer nijedna od konacnih ponuda nije ispunila uslove iz Javne ponude. Akcionarima se ostavlja mogucnost da se individualno izjasne o navedenim ponudama, dok ce Agencija, kao najveci pojedinacni akcionar, narednih dana (do 22. novembra) pregovarati sa svim ponudacima i doneti odluku o prodaji svog paketa nekom od zainteresovanih kupaca.
Rade Ševic, zadužen u Agenciji za privatizaciju za odnose sa medijima, izjavio je za Danas da su pregovori sa svim ponudacima u toku pa bi davanje bilo kakve informacije moglo uticati na njihov dalji tok. Jedino se sa sigurnošcu može reci da ce država do 22. novembra saopštiti svoj stav.
- Sve je moguce i svi su u igri. U ovom trenutku izvesno je samo da cemo se opredeliti za opciju koja ce za državu biti ekonomski najpovoljnija - rekao je Ševic.
Na pitanje da li ponuda FPP Balkan Limitida pruža dovoljno garancija da ce državni paket biti otkupljen u naredne dve godine, on je odgovorio da ce se, izmedu ostalog, sa ovim ponudacem razgovarati i o toj temi.
- Za nas je korporativna garancija kojom FPP Balkan Limitid svojom imovinom garantuje da ce u naredne dve godine od države otkupiti akcije "Knjaza Miloša" nešto veoma nedefinisano i upravo iz tog razloga tražicemo vremensko razgranicenje garancije ali njenu punu validnost. Nije svejedno na ciju se imovinu ta garancija odnosi - na imovinu FPP Balkan Limitida, firme koja je osnovana u junu 2004. godine ili na imovinu londonskog investicionog fonda FPP - kaže Ševic.
"Neizjašnjavanje države" dodatno je iritiralo male akcionare.
- Za male akcionare "Knjaza" najbolja je ponuda FPP Balkan Limitida kako u pogledu cene tako i kada je rec o investicionom i socijalnom programu. Ovo utoliko pre što se država još nije javno izjasnila šta ce uciniti sa svojim paketom - kaže za Danas Branko Pavlovic, ekonomski konsultant malih akcionara "Knjaza Miloša".
Ovakav rasplet situacije, predvideli su i mnogi ekonomski analiticari. Nebojša Medojevic je neposredno pre otvaranja ponuda izjavio za naš list da ce, ukoliko se desi da niko ne ispuni uslove iz javnog poziva, država biti gubitnik.
- Detaljno sam proucio sve ponude i bez obzira na moje insistiranje na strateškom partnerstvu moram da priznam da je ponuda Balkan Limitida najbolja. Sve ovo se ne bi dogodilo da je država prodala "Knjaz Miloš" na tenderu. To je bio jedini nacin da se pravilno utvrdi strategija, kriterijumi i bodovanje socijalnog i investicionog programa - kaže Medojevic.
Komentarišuci ponude ostalih ponudaca on je rekao da mu nije sasvim jasno zbog cega Danon i Divac nisu ponudili vecu cenu za pojedinacnu akciju.
- Iskustva u ostalim zemljama govore da strateški partneri najviše vrednuju firmu. Zbog cega Danon nije ispoštovao uslove iz Javne ponude teško je reci. U svakom slucaju razlika u ceni izmedu njega i Balkan Limitida je velika i prirodno je da se akcionari, koji su ionako bili dovoljno strpljivi, opredeljuju za višu cenu. Sve bi bilo drugacije da je Danon ponudio bar 20.000 po akciji - smatra Medojevic.

MEDOJEVIC: Uz garancije i devizna klauzula
- Sada državi preostaje jedino da u pregovorima sa FPP Balkan Limitidom pokuša da dobije cvrste garancije da ce moci da proda svoje akcije u naredne dve godine. Pritom treba voditi racuna o tome da se dodatnom deviznom klauzulom u ugovoru obezbedi da akcije tokom vremena ne izgube svoju vrednost. Bilo bi takode, veoma opasno da država svoje akcije zajedno sa akcionarima ponudi Balkan Limitidu vec u prvom krugu. Jer, tada bismo se mogli suociti sa pravom katastrofom. Ali kada je vlast u pitanju sve je moguce, pa cak i ovakav scenario - ocenjuje u izjavi za Danas Nebojša Medojevic.

Investicioni i socijalni programi sva tri ponudaca
U investicionom programu koji je ponudio FPP Balkan Limitid navedno je da bi u prvoj fazi bila obavljena dokapitalizacija u vrednosti od 25 miliona evra. Socijalnim programom je predvideno da bi odmah po preuzimanju vecinskog vlasništva svakom radniku bilo isplaceno po 1.000 evra i da niko od zaposlenih ne bi bio otpušten. Za otpemnine radnika koji dobrovoljno napuste fabriku planiran je fond od deset miliona evra. "Pivovarna Laško" je u svojoj ponudi navela da je socijalnim programom za otpremnine radnika (1,5 prosecna plata po godini radnog staža, ne manje od 12, i maksimalno 42 prosecne bruto plate u privredi Srbije) planirano deset miliona evra dok je za investicije je predvideno 20 miliona evra. Konzorcijum "Danon" i Divac bio je spreman da svakom zaposlenom odmah isplati po 4.000 dinara za godinu radnog staža. U socijalnom programu je navedno da u naredne tri godine niko nece biti opušten, dok za otpremnine radnika koji dobrovoljno napuštaju fabriku planiran je fond od 10 miliona evra. Investicionim programom je predvideno da u prvoj godini u "Knjaz Miloš" bude uloženo 20 miliona evra.

OD “DANONEA” I DIVCA OCEKIVALI VIŠE

Nakon objavljivanja konacnih ponuda za “Knjaz Miloš“ jedino što je nesporno je da ni jedan od tri kandidovana kupca - “FPP Balkan limitid”, “Pivovarna Laško” i konzorcijum “Danone” - Divac - nije ispunio sve tražene uslove za kupovinu udruženog paketa akcija malih akcionara sa Akcijskim fondom. Time što nema ponude koja ispunjava svih pet traženih uslova, udruženi paket od 72 odsto akcija, u kome Akcijski fond ima 42 odsto akcija i 30 odsto mali akcionari, se razdružuju. Mogu pojedinacno, ili odvojeno da izaberu kupca, a i ne moraju.
U upravi “Knjaza” kažu da su malim akcionarima predocili opcije, ali su im ostavili da sami odlucuju o tome kome ce prodati akcije.
U “Knjazu” su ocekivali da ce “Danone” - Divac biti ti koji ce ispuniti sve uslove iz javnog poziva i da ce izaci sa ponudom bar od minimalnih 20.000 dinara po akciji, ali ovako, s obzirom da je razlika u ceni velika, niko ne može prenebregnuti tu cinjenicu. U “Knjazu” ne spore da bi za arandelovacku fabriku bila najbolja opcija da im kupac bude odlucen u mocnoj evropskoj firmi iz te branše, kakav je “Danone”, potpomognut našim nacionalnim brendom Divcem, ali ne mogu da ignoršu fakat da “FPP Balkan limitid” daje po akciji 5.500 dinara više.
I tu nastaje drama. Da li ce odluka ovog puta biti baš na malim akcionarima, ili ce država, sa opredeljivanjem svojih 42 odsto akcija u ovoj fabrici, biti presuditelj, to se još ne zna. Konzorcijum “Danone” i Divac su jedini naveli spremnost da otkupe sve akcije i malih akcionara i države, ali po ceni od 17.500 dinara. “FPP Balkan limitid”, koji je u prethodnoj fazi, kupovinom od malih akcionara (po ceni od 17.200 dinara) stekao vlasništvo nad 25,03 odsto akcija “Knjaza”, sada daje cenu od 23.000 dinara i to za kupovinu najmanje 25 odsto do najviše 33,69 odsto, cime pokrivaju sve akcije malih akcionara, ali ne i državne.
Rukovodstvo “Knjaza” zajedno sa predstavnicima malih akcionara juce je imalo sastanak sa rukovodstvom Agencije za privatizaciju, tražeci da država prihvati ono što bude izbor malih akcionara, odnosno da ukoliko masovno opredeljenje bude za “FPP Balkan limitid”, da ona saceka sa svojom prodajom, odnosno da prihvati isplatu na dve godine.
Direktor u “Danoneu” Frederik Pekasta održao je, juce u Tanjugovom pres centru u Beogradu, konferenciju za štampu, da bi predocio da je njihova ponuda u odnosu na sve ostalo najkompletnija. Cena po akciji jeste manja, ali bi država sa prodajom svojih 42 odsto akcija njima dobila odmah 34 miliona evra, a u varijanti prodaje “FPP Balkan limitidu” po racunici redukovane kolicine 21 evra.

Reorganizacija javnih preduzeca od 1. januara

Vlada Srbije planira da do kraja godine napravi program restrukturiranja javnih preduzeca u cemu Srbija kasni najmanje tri godine, izjavila je pomocnik republickog ministra finansija Vesna Džinic. Primena tog programa pocece 1. januara 2005. godine.
- Restrukturiranje EPS-a, NIS-a, JAT-a, Aerodroma "Beograd", "Srbijašuma" i "Srbijavoda", ŽTP-a, "Telekoma" i PTT-a najvažniji je posao vlade u narednoj godini - istakla je Džiniceva.
"Osnovne delatnosti javnih preduzeca nece biti privatizovane, dok prve prodaje sporednih delatnosti ne treba ocekivati pre sredine 2005. godine", rekla je ona. Restrukturiranje tih preduzeca predvida odvajanje glavnih od sporednih delatnosti, hotela, motela, medicinskih centara i to ce biti pretvoreno u društva sa ogranicenom odgovornošcu i bice ubrzo privatizovano.
Sredstvima od prodaje bice osnovan fond koji ce obezbediti socijalni program, rekla je ona.
- Javna preduzeca su jako mocna jer je u njima radi oko 135.000 zaposlenih koji imaju znatno vece plate od prosecnih u Srbiji, a istovremeno ta preduzeca su najveci dužnici ciji ukupni dugovi dostižu milijardu evra", rekla je ona.
"Zato je pitanje kakav ce stav država zauzeti kad je rec o spoljnim dugovima javnih preduzeca, za koje je država garant prema Pariskom i Londonskom klubu i stranim finansijskim institucijama, ali i u odnosu na dugovanja prema poslovnim bankama i prema medusobnim potraživanjima tih preduzeca". Sve to zajedno preduslov je za pocetak njihovog finansijskog restrukturiranja, objasnila je Džiniceva.
Medusobna dugovanja EPS-a i NIS-a su oko dve milijarde dinara, a prema analizama Ministarstva finansija, javna preduzeca su lane na ime subvencija iz budžeta dobila više od 13 milijardi dinara, dok su njihovi prihodi u istom periodu bili višestruko niži. Prema njenim recima, obaveza restrukturiranja proizilazi i iz dogovora vlade s MMF-om, koji je zamerio što u njima nisu razdvojene glavne i sporedne delatnosti, što nije smanjen broj zaposlenih i što su troškovi poslovanja i dalje visoki.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta