Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Samo deficit raste

Problem visokog spoljnotrgovinskog deficita, koji je za devet meseci ove godine dostigao 4,9 milijardi dolara i veci je za 53,4 odsto u poredenju sa istim periodom prošle godine, ukazuje na to, kako ekonomisti smatraju, da je srpska privreda ne samo nekonkurentna, nego i nezašticena od inostrane konkurencije.
Prema podacima Republickog zavoda za statistiku, izvoz u prvih devet meseci ove godine, od 2,4 milijarde dolara, povecan je za 21,1 odsto u poredenju sa istim periodom lane. Ukupan uvoz za period od januara do septembara ove godine bio je 7,4 milijarde dolara, što je povecanje od 40,9 odsto u odnosu na isti period 2003.
U izvozu, prema podacima Standardne medunarodne trgovinske klasifikacije, najvece ucešce imaju gvožde i celik (300 miliona dolara), voce i povrce (174 miliona dolara) i obojeni metali (138 miliona dolara). S druge strane, najviše ucešca u uvozu imaju nafta i naftni derivati (659 miliona dolara), drumska vozila (589 miliona dolara) i industrijske mašine za opštu upotrebu (398 miliona dolara).
- Podaci ukazuju na nastavak negativnog trenda spoljnotrgovinskog deficita, a što se moglo i ocekivati jer nije donet nov zakon o spoljnoj trgovini koji bi uspostavio pravila igre i zaštitio domace proizvodace od strane, nelojalne konkurencije. Potrebno je i primeniti mere koje ce uticati i na povecanje uvoza. Prevashodno, to su indirektne subvencije koje bi bile namenjene finansiranju marektinških aktivnosti i naucnoistraživackih sektora naših preduzeca - smatra Saša Đogovic, saradnik Instituta za tržišna istraživanja u Beogradu, dodajuci da se ocekuje da ce do kraja ove godine dificit premašiti 6,7 milijardi dolara.
Problem srpskog deficita, prema mišljenju dr Jurija Bajeca, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, nije samo zbog velikog uvoza i neodgovarajuce strukture proizvoda, vec i zbog cinjenice da je sposobnost naše privrede mala.
- Vrednost izvoza samo jedne slovenacke kompanije koja radi u kooperaciji sa „Renoom“ je 2,7 milijardi evra, a približno toliko iznosi izvoz cele srpske privrede. Da bismo, medutim, mogli da povecamo svoju prodaju u inostranstvu, neophodan je priliv stranih investicija. One su bitne i zato što mogu da omoguce primenu nove tehnologije, a time našim preduzecima doprinose i boljem pozicioniranju na tržištu - naglašava dr Bajec.
Kada jedna Evropska unija, zakljucuje naš sagovornik, brine o tome kako da poveca konkurentnost svoje privrede u odnosu na Japan i SAD, to onda za Srbiju mora da bude dominantno pitanje i glavna poluga njene sposobnosti ulaska u EU.

Boguslav Barcak, direktor Pivare Celarevo

Pre nešto više od godinu dana danski Karlsberg je direktnim otkupom 51 odsto akcija postao vecinski vlasnik Pivare Celarevo. Na drugoj berzanskoj aukciji koja je održana 28. marta ove godine od malih akcionara otkupljeno je još 43 odsto kapitala, cime je Karlsberg ispunio obavezu iz ugovora da otkupi i preostali deo akcijskog kapitala Pivare. Za 94 odsto kapitala ove domace kompanije Karlsberg je platio 52 miliona evra. Predstavnici danske multinacionalne kompanije imaju veoma ambiciozne planove kada je rec o ulaganjima u dalji razvoj kompanije. Upravo o toj temi ali i o iskustvima u dosadašnjem toku privatizacije za Danas govori generalni direktor Pivare Celarevo Boguslav Barcak.

U kakvom ste stanju zatekli Pivaru Celarevo?
- Pivara Celarevo je svojevremeno bila veliki proizvodac piva ali joj je na žalost vremenom pozicija na tržištu znacajno opala. Za nas je to bio i najveci problem nakon preuzimanja fabrike. U praksi nije postojao prodajni i marketinški tim, kontrola kvaliteta je bila na izuzetno niskom nivou i gotovo da i nije postojala razvijena prodajna mreža. To su, dakle bila tri goruca problema sa kojima smo morali da se suocimo.

Karlsberg je do sada u proces dokapitalizacije Pivare Celarevo, otkup akcija od malih akcionara, investicije i socijalni program uložio više od 73 miliona evra. Kakva je bila dinamika ulaganja?
- Znacajna sredstva uložili smo u poboljšanju kvaliteta proizvoda i modernizaciju proizvodnih pogona. I mada je rec o investicijama manjeg obima to je bio neophodan korak na pocetku ulaganja kako bi se održali standardi poslovanja koje namece Karlsberg. Investirali smo, takode i u tržište kupovinom rashladnih vitrina i ostale opreme što je znacajno doprinelo promovisanju našeg brenda. Jedna od vecih investicija je i nedavno otvaranje novog pogona za punjenje piva u pet ambalaži za šta je izdvojeno oko tri miliona evra. U toku su pripreme za drugu veliku investicije, zamenu ambalaže u šta ce biti uloženo oko pet miliona evra.

Kako se u Pivari Celarevo sprovodi socijalni program, preciznije receno da li su radnici zainteresovani za dobrovoljni odlazak iz firme?
- Naš socijalni program je dobro prihvacen. Zahvaljujuci tome uspeli smo da rešimo problem viška zaposlenih koji je logicno usledio nakon automatizacije proizvodnje. Od ukupno 480 zaposlenih za dobrovoljni odlazak iz firme prijavilo se 220 ljudi, što je znatno više nego što smo ocekivali.

Šta prema Vašem mišljenju, predstavlja osnovni ogranicavajuci faktor sa kojim se suocavaju strani investitori u Srbiji?
- Cinjenica je da Srbija i Crna Gora još uvek spadaju u grupu visoko rizicnih zemalja kada je rec o poslovnom ambijentu. Jedan od osnovnih ogranicavajucih faktora jeste pravni sistem koji mora postati efikasnji kako bi nam se obezbedila sigurnost u poslovanju i izvršavanju ugovornih obaveza. Takode, zabrinjava nas i cesta promena akciza. Zbog neefikasnosti pravnog sistema prisiljeni smo da sa našim kupcima sklapamo veoma jednostavne ugovore jer ne znamo šta bi se dogodilo sa komplikovanijim ugovorima ukoliko bi došlo do nekog spora. Sve to nas sprecava da dugorocno planiramo n Prema Vašoj proceni, na kom je mestu Pivara Celarevo u odnosu na ostale pivare u Srbiji i kakva je pozicija pivarske industrije Srbije u odnosu na ostale zemlje u EU?
- Tržište Srbije i Crne Gore podeljeno je izmedu Interbrua, koji je zasad najveci proizvodac piva u zemlji i grupe od tri proizvodaca - Rodic MB, Pivara Celarevo i Efes koji medusobno menjaju poziciju drugoplasiranog na tržištu. Izmedu ova tri konkurenta vodi se ozbiljna borba. Kada je o našem ucešcu na tržištu rec mi smo pocetkom godine zabeležili pad ali se nadamo da cemo investicijama uspeti da zauzemomo drugu poziciju. Zasad je za nas najveci problem veoma niska cena piva i visoke akcize i porezi.

Kupoprodajnim ugovorom obavezali ste se da u Pivaru Celarevo, do 2010. godine, investi rate 47 miliona evra. Šta ce biti prioriteti - poboljšanje kvaliteta proizvodnog programa ili osvajanje drugih tržišta?
- Investicije ce pre svega biti usmerene na poboljšanju kvaliteta, proširenje proizvodnog programa ali i na izvoz. U ovom trenutku oko deset procenata naše proizvodnje izvozimo u Bosnu i Hercegovinu ali smo fokusirani pre svega na tržište Srbije. Smatramo da je u Srbiji konzumacija piva na niskom nivou, bar u poredenju sa ostalim zemljama u Evropi. Potrošnja po glavi stanovnika je znatno niža nego u ostalim zemljama. Svetski je trend da se konzumira umereniji alkohol, a to je pivo i nadamo se da ce se to uskoro dogoditi i u vašoj zemlji.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta