Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcije "Tigra" na berzi

- Pirotska korporacija "Tigar" ove godine je, u odnosu na prošlu, izvezla za 20 odsto više robe, cija je vrednost 80 miliona evra, a proizvodnja je bila za 60 odsto veca nego u 2002. godini, saopštio je "Tigar".
Generalni direktor te korporacije Dragan Nikolic je, govoreci o strategiji razvoja za naredni period, istakao da se u narednih nekoliko nedelja ocekuje da se akcije te korporacije pojave na berzi.
"Realno ocekujemo da se u narednom periodu promeni vlasnicka struktura 'Tigra' i nastojacemo da rezulatima našeg poslovanja privucemo ozbiljne investitore koji su spremni da ucestvuju u daljem razvoju korporacije", rekao je Nikolic.

Izvor: Glas javnosti.

Akcionari "Knjaza" nemilice troše: Kupuju tehniku, ne misle na biznis

- Isplata akcija 1.667 bivših akcionara "Knjaza Miloša" u Arandelovcu je uglavnom završena, a trenutno su novopeceni "bogataši" na muci da li da odole potrošackoj groznici ili da krenu od radnje do radnje i kupe šta im treba.
Iako je još rano reci šta ce sve uciniti sa novcem od prodaje akcija FPP "Balkan limitidu", po ceni od 23.000 dinara, u arandelovackim prodavnicama promet robe široke potrošnje u poslednja tri dana povecan je izmedu 15 i 20 odsto. Roba se, kažu prodavci, uglavnom kupuje za keš, iako se nudi na odloženo placanje i kredit. Kupuje se, uglavnom, bela tehnika i nameštaj.
Saveti da bi novac trebalo iskoristiti pametnije, za pokretanje nekog posla, tako uglavnom "padaju u vodu", jer ce, najverovatnije, pare otici upravo na obnavljanje kucnog inventara, kupovinu boljeg polovnog automobila. Neki ce, pogotovo oni koji su "familijarno" zaposleni u "Knjazu" i koji su prodajom akcija dobili više desetina hiljada evra, uložiti pare u nekretnine, placeve, kuce, stanove, lokale, o cemu svedoce povecan broj oglasa u lokalnim medijima, ali i po drvecu, banderama i nalepnicama na ulazima stambenih zgrada.
I u agencijama za promet nekretnina su potvrdili da je pojacano interesovanje za kupovinu kuca i stanova, ali po ceni ne višoj od oko 25.000 evra, za šta se u Arandelovcu može kupiti jednosoban stan u najužem centru, ili dvosoban u širem podrucja grada.

Izvor: Glas javnosti.

Sindikati prihvataju restrukturiranje energetskog sektora ali uz socijalni program: Otpuštanje radn

- Restrukturiranje velikih energetskih sistema NIS i EPS predstavlja prioritet u daljem sprovodenju strukturnih promena srpske privrede i države, jedan je od zakljucaka okruglog stola "Tranzicija i restrukturiranje NIS-a i EPS-a - ekonomska potreba i socijalne posledice" održanog nedavno u Beogradu, u organizaciji Granskog sindikata hemije, nemetala, energetike i rudarstva Nezavisnost (GSHNER), uz ucešce predstavnika srodnih sindikata iz Francuske, Španije i Hrvatske, kao i predstavnika unija evropskih i svetskih sindikalnih organizacija.
U sindikatu su svesni cinjenice da dalji razvoj energetskog sektora podrazumeva decentralizaciju, demonopolizaciju i racionalizaciju u ovoj oblasti i da je to neophodnost iako ce promene koje predstoje biti bolne i da ce najveci gubitnici tranzicije biti zaposleni u javnom sektoru jer je restrukturiranje najcešce sinonim za smanjivanje broja zaposlenih. U Elektroprivredi Srbije zaposleno je oko 50 hiljada radnika racunajuci oko sedam hiljada iz Kosovske elektroprivrede koji se, iako ne rade, nalaze na platnom spisku. Poredenja radi, francuski EDF koji je kritikovan zbog velikog broja zaposlenih i monopolskog položaja ima samo tri puta više zaposlenih od EPS, iako snabdeva sedam puta više domacinstava, pokriva šest puta vecu teritoriju i zadovoljava potrebe za elektricnom enegrijom neuporedivo više francuske industrije.
Zbog toga se sindikati GSHNER i Nezavisnost NIS-a zalažu da se u postupak restrukturiraranja "ude sa osmišljenom i socijalno prihvatljivom strategijom." U Zakljuccima sa Okruglog stola se konstatuje da: "dosadašnje aktivnosti Vlade Srbije na reorganizaciji javnog sektora energetike nisu u saglasnosti sa potrebama reformi i zahtevima koji pred Srbiju postavljaju medunarodne finansijske institucije i Evropska unija. Predstavnici sindikalnih organizacija iz inostranstva narocito iz Francuske upozorili su da isplata otpremnina, ma koliko one bile velike, nije dobro rešenje jer se novac brzo potroši a problem ostaje. Bolja varijanta je finansijska podrška za otvaranje malih preduzeca, dokvalifikacija, skracivanje radnog vremena...
Sindikati zahtevaju da se restrukturiranje odvija pred ocima javnosti, sa jasno izraženim troškovima, transparentnim posledicama i uz sporazum tri strane - vlade, menadžmenta EPS i NIS i sindikata. Na Okruglom stolu se culo da je neophodno da rukovodstvo kompanija bude nezavisno, a ne puki izvršilac odluka Vlade. Nije dobro da sindikati pregovaraju samo sa politicarima ili poslušnim strucnjacima, koji budno prate i izvršavaju želje vlasti. To je jedan od razloga zbog cega je tehnicko stanje energetskih sistema loše. Najnovija elektrana puštena je u pogon pre 12 godina, a nijedna nova se ne gradi niti postoje projekti za gradnju. Kako je pogonski vek elektrana 25 do 30 godina, a izgradnja nove gasne termoelektrane traje dve do tri godine, na ugalj pet i više godina, a hidroelektrane i do deset, preti opasnost da se uvoz struje poveca. - Osim toga svako ozbiljnije planiranje u oblasti enrgetike onemoguceno je jer zemlja nema strategiju privrednog razvoja - kaze savetnik u Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije, prof. dr Milovan Studovic.
Ni stanje u NIS nije bolje. Pomocnik direktora za gas NIS, Nebojša Lemajic, kaže da kompanija ulazi u restruktuiranje "sa nagomilanim problemima iz prošlosti", proizvodnja gasa se smanjuje, oprema rafirenija je zastarela, a zbog loše cenovne politike neme ulaganja u nove izvore tako da se iz domacih izvora podmiruje tek 15 odsto potreba nafte, troši se mnogo energije za sopstvene potrebe NIS. Profesor dr Petar Đukic, clan ekspertskog tima UGS Nezavisnot kaže da u energetskom sektoru rukovodeca mesta služe za uhlebljenje politicara.
- Lošu situaciju u energetskom sektoru dodatno komplikuju gubici na mreži i u elektranama koji su iznad svih standarda. Tarifni sistem za privredu ne postice industrijske pogone da smanje gubitke (reaktivnu energiju), niti da smanje vršna opterecenja, koja nepotrebno opterecuju elektrane i mrežu zbog nemogucnosti uskladištenja elektricne energije. I najzad, procenjuje se da naše rezerve uglja (bez Kosova), uz sadašnju potrošnju, mogu da pokriju potrebe u narednih 25 godina. Cinjenica je, takode, da je potrošnja i cena gasa, zbog neizgradenih podzemnih skladišta visoka. Osim toga, nema cak ni planova za korišcenje takozvanih obnovljivih izvora (vetra i sunceve energije), iako se iz tih izvora u Evropskoj uniji danas dobija 6 odsto, a 2010. ce oni podmirivati 12 odsto potrebne energije; ne koristimo ni geotermalnu energiju, ni biomasu.

Izvor: Danas.

Nini kupio "Trivit mlin"

- Jovica Stefanovic Nini kupio je juce u Novom Sadu mlinsko-pekarsku industriju "Trivit mlin" iz Vrbasa po pocetnoj ceni od 57,7 milion dinara. On je poznat kao kontroverzni vlasnik niške firme "Nini" ali i zrenjaninske "Jugoremedije" gde je mesecima vodio spor sa radnicima koji tvrde da je nezakonito uvecao svoj kapital.
Agencija za privatizaciju prodala je juce na aukciji u Novom Sadu još 11 društvenih preduzeca sa podrucja Vojvodine, pri cemu je sedam firmi otišlo po znatno višoj ceni od pocetne. Veliki skok cene postignut je kod nadmetanja za preduzece "Metalum" iz Novog Sada koje je kupio Đorde Petojevic za 100 miliona dinara. Pocetna cena bila je 15,2 milion dinara. Najbolje u odnosu na licitacionu cenu udomljeno je novosadsko preduzece "Hvar", koje je kupio Laza Momirovic za 4,2 miliona dinara, dok je pocetna cena iznosila samo 390.000 dinara.
Vlasnika su dobile i Sremske novine iz Sremske Mitrovice, a rec je o konzorcijumu clanova lokalnog Rotari kluba na celu sa Draganom Civricem. Ovo novinsko-izdavacko preduzece prodato je za 6,6 miliona dinara ili oko pet put više od pocetne. Goran Savic postaje vlasnik hotela "Sirmijum" iz Sremske Mitrovice i to po pocetnoj ceni od 18,5 miliona dinara.

Izvor: Glas javnosti.

Bankari pozdravili korekciju odluke Narodne banke Srbije o dozvoljenom minusu: Popuštanje pod priti

Narodna banka Srbije i njen guverner potrudili su se da u jednom danu pošalju dve za gradane dosta znacajne poruke. Saopšteno je da ce poslovne banke moci, bez posledica po sopstvene bilanse da dozvoljavaju vlasnicima tekucih racuna da udu u minus do visine mesecnih primanja ali je istovremeno, guverner je upozorio gradane da povedu racuna prilikom zaduživanja jer ih "banke varaju u obracunu kamata pa tako one dostižu i do 60 odsto na godišnjem nivou. Na opasnost koja im preti zbog deviznih klauzula u kreditima, guverner ovog puta nije ukazao.
U svakom slucaju guvernerovo upozorenje navodi na zakljucak da je najnoviji potez NBS više od puke ispravke u hodu sopstvene odluke. Interesnatno je cuti zašto je samo posle nekoliko dana Centralna banka odustala od zahteva da sve pozajmice po osnovu tekucih racuna gradana koje premašuju trecinu njihovih plata budu svrstane u takozvane rizicne plasmane koje prati povecanje obaveznog rezervisanja bankarskih sredstava i to uz obrazloženje da time želi da «obezbedi svim bankama ravnopravne uslove poslovanja». S druge strane nekažnjavanjem banaka koje obracunavaju troškove kredita na ekonomski neopravdan, ako ne i nezakonit nacin, zapravo dopušta narušavanje te ravnopravnosti. Objašnjenje da se ispostavilo, nakon dodatnih konsulatcija, da bi banke bile dovedene u neravnopravan položaj faktickim retroaktivnim dejstvom mera centralne banke, nije dovoljno ubedljivo, mada je za mnoge gradane dobrodošlo jer ih bar još malo udaljava od nepijatnog suocavanja sa stvarnošcu. Upozorenje da ce «intenzivno biti praceno sprovodenje i poštovanje odluka o kreditima stanovništvu sa rokom otplate od pet godina» kao i najava mogucih novih mera ukoliko bude primeceno da bankarska kreditna politika predstavlja prevelik doping tražnji, zvuci dosta benigno kada se zna da uprkos tome što su dinarski krediti u proteklom delu godine cetiri puta brže rasli od rasta novcane mase i da su premašili 12 milijardi dinara, nijedna banka nije snosila posledice takvog ponašanja. Naprotiv, ostavlja se da tako rade još bar mesec i nešto dana, tacnije do 1. februara naredne godine, od kada ce biti obavezne da jasno iskazuju svoje efektivne kamate. Ispada tako da je centralna banka popustila pod pritiskom banaka kako bi se one "navikle" na to da ubuduce treba striktno primenjivati zakonske odredbe, a korist gradana tu više dode kao "koleteralna dobit" sa kratkim rokom trajanja.
Komentarišuci najnoviju odluku NBS Vladan Žikic, šef odeljenja za kreditiranje stanovništa Nacionalne banke Grcke kaže za naš list da ova banka u svojoj ponudi nije imala dozvoljeni minus po tekucem racunu, tako da odluka centralne banke nece utiati na njihovu poslovnu politiku. On ipak, tvrdi da odluka NBS nije bila ishitrena, ali da je javnost negativno reagovala jer se ta odluka vremenski poklopila sa pooštravanjem uslova za odobravanje potrošackih kredita i uvodenjem poreza na dodatu vrednost.
- Za poslovanje svake banke veoma je važno da se zna smer politike koju centralna banka vodi. Izvesno je bilo da ce zbog ekspanzije potrošackih kredita NBS posegnuti za dodatnim merama da bi se smanjila tražnja za tom vrstom kredita - ocenjuje Žikic i dodaje da banke treba da favorizuju korišcenje kreditnih kartica.
U HVB banci kažu da kada je rec o dozvoljenom minusu po tekucem racunu nisu ni menjali poslovnu politiku. Oni naglašavaju da je odluka centralne banke o ogranicavanju dozvoljenog minusa na 30 odsto mesecne zarade bila ishitrena i da je zahvaljujuci burnoj reakciji javnosti preinacena. Sladana Lucic, direktor Sektora za p.r. i marketing u Delta banci kaže za Danas da ni ova banka nije menjala poslovnu politiku vezanu za dozvoljeno prekoracenje.
- To znaci da nova odluka centralne banke samo ide u prilog tome da i ubuduce uslovi za odobravanje dozvoljenog minusa ostanu nepromenjeni - naglašava Lucic i podseca da Delta banka odobrava dozvoljeni minus po tekucem racunu na period od šest meseci, a visina pozajmice se obracunava na tromesecnom nivou.

Izvor: Danas.

"Delta M" vecinski vlasnik "Juhora"

- Kompanija "Delta M", kupovinom akcija Jugobanke u stecaju, postala je vecinski vlasnik "Juhor eksportad" a. d. u Jagodini, treceg po velicini preduzeca za proizvodnju mesnih proizvoda i konzervi u Srbiji i Crnoj Gori, potvrdeno je juce Tanjugu u "Juhoru". "Delta M" je kupila 87,22 odsto kapitala "Juhora" i platila oko 7,5 miliona evra.
Vecinski vlasnik "Juhora" bila je Jugobanka u stecaju sa 73,98 odsto akcionarskog kapitala (1.033.912 "obicnih" akcija), koji je na prodaju, na osnovu rešenja stecajnog veca Trgovinskog suda u Beogradu, ponudila pocetkom novembra Agencija za osiguranje depozita, sanaciju, stecaj i likvidaciju banaka.
Prema ponudi Agencije, kupac je bio dužan da otkupi i sve ostale ponudene akcije "Juhora", što je i ucinjeno. "Juhor" je moderna i profitabilna fabrika, smeštena na "Koridoru 10", ima sopstvenu farmu svinja, a prošle godine je puštena u rad nova klanica, izgradena prema standardima Evropske unije, u koju je investirano više od 4,5 miliona evra.
"Juhor" godišnje proizvede i preradi 12.000 tona mesa, a u njegovom sastavu posluje tri "zavisna" preduzeca u Podgorici, Zagrebu i Banjaluci i 13 distributivnih centara. "Delat M" ima u Kruševcu "Delta Agrar" u kome se tove junad, a kupovinom "Juhora" želi da "zaokruži" proizvodni ciklus - od proizvodnje do maloprodaje.

Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta