Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
PRIVATIZACIJA NITEKSA ZA ŠEST MESECI

Niš - Komercijalni direktor niške fabrike tekstila "Niteks" Milko Milojevic najavio je danas da bi ta fabrika, posle dva neuspela tendera, trebalo da bude privatizovana za šest meseci. "Mi nismo imali srece sa tenderima, jer su dva propala - prvi kad je ubijen premijer Zoran Đindic, 12. marta 2003. godine, a drugi kada je pala vlada, a u oba slucaja bilo je deset zainteresovanih kupaca", rekao je Milojevic agenciji Beta. Vlada Srbije donela je odluku o restruktuiranju "Niteksa" kroz finansijsku konsolidaciju i zbrinjavanje viška radnika. On je podsetio da je Vlada Srbije "Niteksu" obecala sredstva za socijalni program za višak 600 od ukupno 1.456 radnika te fabrike. Milojevic je rekao da je "Niteks" trenutno u teškom stanju, ali da ipak ima najbolji prosek zarada u tekstilnoj industriji, koji iznosi osam hiljada dinara.

Izvor: Danas.

VODIC KROZ BERZU: Faktori cena akcija

Predvidanje cena akcija predstavlja jednu od najkompleksnijih aktivnosti koje ucesnici na finansijskom tržištu obavljaju. Ova kompleksnost posledica je pre svega cinjenice da mnogobrojni faktori uticu na cene akcija, a neke od njih je gotovo nemoguce sagledati. Cena akcije odredene firme zavisi ponajpre od njenih rezultata poslovanja, makroekonomskih faktora u zemlji, karakteristika industrijskog sektora ali i od cinilaca koji nemaju mnogo veze sa poslovanjem, kao što su elementarne nepogode, ratovi i drugo...
Izvor: Dnevnik.

Održana Skupština akcionara Jugoremedije: U rezervi 43 miliona dinara dobiti

- Treca redovna skupština akcionara fabrike lekova "Jugoremedija" AD, održana u Sava centru, okupila je predstavnike vecinskog paketa akcija koji iznosi 61,2 odsto kapitala. Na dnevnom redu našlo se usvajanje izveštaja o poslovanju i završnog racuna za 2003. godinu, s obzirom na to da je prethodna skupština zbog poznatih obustava rada u ovoj firmi održana u maju protekle godine. Na skupštini akcionara usvojen je novi statut, a Zlatko Markovic je izabran za predsednika Skupštine akcionara.
- Na protekloj skupštini imali smo razlicite predloge i pitanja malih akcionara i šteta je što su sada izostali. Važno je da se što pre shvati suština akcionarstva i da se vlasnici akcija ukljuce konstruktivno u procese odlucivanja. Privatizacija je još uvek na svojim pocecima u Srbiji i treba da se svi maksimalno angažujemo - ocenio je Božo Draškovic, ekonomski savetnik "Jugoremedije".
Odlukom skupštine akcionara "Jugoremedije" 43 miliona dinara dobiti za 2003. godinu rasporedeno je u rezerve društva, dok su akcije prve i druge emisije izjednacene, a njihova ukupna vrednost preneta je na osnovni kapital, koji iznosi 943 miliona dinara za pomenuti period. U radu skupštine ucestvovao je i generalni direktor "Jugoremedije" AD, Jovica Stefanovic.

Izvor: Danas.

KRETANJA NA DOMACEM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU: Praznicna rasprodaja državnih paketa

Akcije kikindskog “Toze Markovica”, najveceg domaceg proizvodaca crepova i fine keramike, nastavljaju posrtanje zapoceto pre dve nedelje. U proteklih sedam dana ove akcije su se spuštale do nivoa od 1.400 dinara a veliki broj prodavaca je realizovao naloge po ceni od oko 1.500 dinara. Podsetimo, pre samo mesec i po dana ove akcije su dostizale 1.900 dinara što je i maksimum u ceni ove akcije ne racunajuci letošnje veštacko dizanje tržišne vrednosti sa par akcija usled odbrane od preuzimanja. Još jedna odlicna vojvodanska akcija beleži silazni trend. “Hemofarm” koncern je vec par nedelja u padu što je pre svega posledica velikih prodaja od strane slovenackih akcionara usled promene slovenackog zakona o oporezivanju. Ostale akcije na kontinuiranom trgovanju nemaju vecih pomeranja osim holdinga “Energoprojekt” i “Pupin Telekoma” koji tradicionalno osciliraju u ceni. Ipak, nesumnjivo je da trend ovih akcija ide uzlaznom putanjom.
Državni Akcijski fond nastavlja da ubrzava prodaju akcija iz svog portfelja. Tako ce se prošlonedeljnim paketima akcija medu kojima su “Albus”, “Galenika magmasil”, Fabrika kože “Ruma”, novosadski “Jugodent” - ove nedelje pridružiti mnogobrojne firme: “Tehnogas”, požarevacki “Bambi”, horgoški “Vitamin”, kulska “Eterna”, “Žitopromet bratstvo”, becejska “Pivara”, “Žitopromet mlin Senta”, “Agrobegec”. Cinjenice da investitori obicno imaju samo dva dana da se odluce za kupovinu paketa akcija velike vrednosti i da se iznose pred samu Novu godinu trebale bi da zabrinu svakog poreskog obveznika. Ako ništa drugo, upravljanje državnim portfeljem zaslužuje malo brižnije sagledavanje sveukupnih efekata ako je vec zakon dozvolio ovoliku diskreciju u odlucivanju.

Izvor: Dnevnik.

IZ UGLA STRUCNjAKA: Nedovoljno shvatanje tržišta kapitala Uprkos tome što Beogradska berza ove go



NA DANAŠNjI DAN PRE 15 GODINA: Reosnivanje berze

Posle pauze od 48 godina tržište kapitala je ponovo osnovano na današnji dan pre 15 godina – 27. decembra 1989. godine u skladu sa Zakonom o tržištu novca i tržištu kapitala.
Berza je tada poslovala pod imenom Jugoslovensko tržište kapitala, kao prva takva institucija reosnovana u bivšim socijalistickim zemljama.
Osnovale su je 34 banke iz cele tadašnje Jugoslavije, kao organizaciju za finansijsko posredovanje sa potpunom odgovornošcu ciji je prvi direktor bio Branislav Cosic, a neposredni saradnici su mu bili Branislav Jorgic, Dragan Pujic i Miroslava Radovic.
Premda na Studentskom trgu u Beogradu postoji Dom berze, izgraden njenim sredstvima (sadašnji Etnografski muzej), obnovljeno tržište kapitala je zapocelo rad u iznajmljenim prostorijama u Geneksovim apartmanima da bi se u sadašnje prostorije, u zgradi SIV-a III preselila 1996. godine.

Arhivski ogrev
Podsecanja radi, prva Beogradska berza, koja je osnovana na Arandelovdan 1894. godine, nije obnavljala poslovanje posle Drugog svetskog rata, jer je tržište kapitala bilo neprimereno socijalistickom uredenju, ali je kao pravno lice ugašena tek šezdesetih godina prošlog veka.
„Postoji prica da je arhiva Beogradske berze upotrebljena kao ogrev. Kažu da je zima 1944/1945. godine bila jako hladna, a rat koji je još trajao nije dozvoljavao da se glavni grad snabde pravim ogrevom”, objašnjava, pomalo cinicno, Milko Štimac razloge za uništenje arhivske grade, u knjizi „Srpsko berzansko poslovanje”.
Stoga se, u pravom smislu, može reci da je Jugoslovensko tržište kapitala pocelo s radom 16. februara 1990. godine „od nule” – na potpuno urušenim temeljima najstarije balkanske berze.
Te prve godine održana su 43 berzanska sastanka, na kojima se trgovalo obveznicama Republickog fonda za razvoj nerazvijenih podrucja za 1985, 1986. i 1987. godinu, pri cemu je vrednost ostvarenog prometa bila 74.274 dinara.
Te prve godine uslovi za berzansko poslovanje bili su nepovoljni zbog narastajuce politicke i ekonomske krize, ali i zbog zakonske regulative koja nije stimulisala pretvaranje društvene u druge oblike svojine.
U 1991. godini u 66 transakcija promet je bio vredan 600 miliona dinara. Najveca novina bila je kotacija akcija „Sintelona” i Auto-kuce Kikinda, a održano je i devet brokerskih kurseva za 126 polaznika.
Maja 1992. godine Jugoslovensko tržište kapitala je preimenovano u Beogradsku berzu. U toj godini održana su 103 berzanska sastanka, a ostvaren je promet od 93 milijarde dinara (176 miliona maraka) i to u 1.643 transakcije.
U narednoj godini „maligne inflacije” i pojacanih sankcija, trgovalo se vrednosnim papirima više od 200 firmi i 80 banaka. U 9.153 transakcije ostvaren je promet od 108 miliona maraka.
Te godine je prva privatna brokerska kuca, osnovana 1992. godine pod imenom „Jorgic broker”, postala clan berze, a do kraja godine taj status je steklo 20 berzanskih posrednika.
Krajem 1994. godine, kad je inflacija zaularena, donet je Zakon o berzama, berzanskom poslovanju i berzanskim posrednicima. Tokom te godine zakljuceno je 4.180 transakcija, a ostvareni promet, vredan 343 miliona dinara.

Prelomna godina
Prelomna je bila 1995. godina, kad je poceo da se primenjuje novi zakon koji je omogucio da Beogradska berza postane mešovita finansijska berza.
U toj godini zakljucene su 8.252 transakcije, a obim prometa bio je 718 miliona dinara.
U narednoj, 1996. godini, Berza je objedinila finansijski i robni deo tržišta, cime su stvorene mogucnosti za promet žiralnim novcem, menicama, cekovima, devizama kratkorocnim hartijama, zlatom i drugim plemenitim metalima, hartijama koje glase na stranu valutu, kapitalom, finansijskim derivatima i robom.
U 7.943 transakcije ostvaren je promet od 2.178 miliona dinara.
Novitet na tržištu su bili robno-komercijalni zapisi Direkcije za robne rezerve sa podlogom u pšenici, kukuruzu, šeceru i ulju, kojima je pocelo da se trguje u martu.
U 1997. godini pocelo je ponovo da se trguje obveznicama SRJ, koje su, kao i obveznice NBJ, zbog sigurnosti, bile atraktivne uprkos duplo nižoj kamati od onih u prometu kratkorocnim hartijama. Ukupno ostvaren promet u 7.778 transakcija bio je 3.900 miliona dinara.
U toj godini stvoren je i indeks na kratkorocne hartije, pri cemu su za njegovo izracunavanje korišcene kamate, rokovi i vrednost zakljucenih transakcija.
Rast vrednosti prometa – više od šest milijardi dinara, i broja transakcija (9.206) karakterišu 1998. godinu, a u narednoj, 1999. godini, cak i u vreme NATO agresije, berza nije prekidala poslovanje, što je svojevrsni kuriozitet.
U 2000. godini trgovanje na berzi dobija ubrzanje zahvaljujuci aktivnosti bankarskog sektora, a krajem aprila pocelo je sekundarno trgovanje akcijama iz drugog kruga svojinske transformacije u vecem obimu. Prvi put se trgovalo obveznicama jedne opštine, a krajem te godine u promet su ukljuceni i blagajnicki zapisi NBJ.
Zakljuceno je 25.068 transakcija, što je rast od 336,72 odsto, a ostvareni obim prometa je bio 8.925,5 miliona dinara, što je povecanje od 44,89 procenata u odnosu na 1999. godinu.
Nov koncept privatizacije u Srbiji, 2001. godine, je berzi dodelio stratešku ulogu, a 19. novembra, premijerno su se pojavile obveznice SRJ za pokrice duga po staroj deviznoj štednji. Pocelo je aukcijsko trgovanje akcijama iz svojinske transformacije metodom preovladujuce cene. Zakljuceno je 46.073 transakcija, a ostvaren je promet vredan 50.156,5 miliona dinara.
Naredne, 2002. godine, promet se udvostrucio na oko 100 milijardi dinara, zahvaljujuci trgovanju akcijama i obveznicama stare devizne štednje, pri cemu su 9. septembra uvedene republicke obveznice s rokom prispeca do 2016. godine, a 23. septembra povucene federalne ciji rok dospeca je 2014. godina.
Trgovanje akcijama se obavljalo na dnevnim aukcijama, a poseban podsticaj ovom delu tržišta dao je Akcijski fond prodajom akcija iz svog portfelja.
Lane je ostvaren promet od 93,1 milijardu dinara i to u 127.786 transakcija.
U julu je berza pocela s izracunavanjem tržišne kapitalizacije, a 19. marta je uveden kontinuirani promet obveznicama. Ustanovljena su dva tržišta – berzansko i slobodno berzansko tržište na kojem se promecu akcije iz privatizacije, a ostvaren je i projekat daljinskog trgovanja.
Ova godina ostace upamcena po 41-dnevnom prekidu prometa akcijama zbog seljenja baze podataka iz Privremenog registra u Centralni registar hartija od vrednosti, ali i po uvodenju svakodnevnog prometa tim papirima – 12. jula, kontinuiranog prometa akcijama – 18. oktobra i pocetku objavljivanja indeksa akcija – 13. decembra.
A sada je na redu listing!

Izvor: Politika.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta