Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Ist point" protiv interventne isporuke brašna

Kompanija "Ist point"saopštila je da je neopravdana najava Vlade Srbije da ce interventno isporuciti na tržište brašno iz robnih rezervi.
To je najgrublje kršenje tržišnih principa i vracanje na državno-intervenisticku privredu, iako se vlada javno deklarisala za tržišnu privredu, navodi se u saopštenju.
Prema oceni predstavnika "Ist pointa" trenutno su stabilizovane cene žitarica i brašna i nema potrebe za interventnim isporukama iz robnih rezervi.
Postavlja se pitanje da li je vlada u predizbornoj kampanji popustila pred ucenama pojedinih pekarskih organizacija ili se radi o lobiju cinovnicke strukture u Direkciji za robne rezerve, dodaje se u saopštenju.
Kompanija "Ist point", ciji je vlasnik Zoran Drakulic, registrovana je na Kipru, a kupila je beogradski "Žitomlin", "Žitoprodukt" iz Backe Palanke, "Sombormlin" i "Bratstvo" iz Sremske Mitrovice.

Više podsticaja za investitore

Narednih nedelja i meseci nece biti lako clanovima ekonomskog tima premijera Koštunice. Po povratku u Nemanjinu 11 sa vašingtonskih pregovora sa nepopustljivim MMF-om, ceka ih suocavaje sa preuzetim obavezama za smanjenje budžetskog deficita, ali i zahtevima sa domaceg terena. I to ne samo sindikata i privrede, koja grca u gubicima i vapi za pomoc, vec i preduzeca za koja se može reci da dobro posluju i investiraju.
Ako je srpska vlada, po izjavama naših pregovaraca, od me|unarodnih finansijera dobila potvrdu valjanosti ekonomske politike, dvadeset pet privrednika i bankara okupljenih u Srpskom poslovnom klubu „Privrednik” tek bi u to trebalo da ubedi.
Iz njihovog ugla domaca ekonomska stvarnost ne izgleda baš tako. „Nedostatak jasno definisane ekonomske politike i razvojne strategije uz sve nasledene privredno-sistemske i institucionalne praznine, privrednicima i bankarima stvaraju ogromne teškoce u planiranju i donošenju poslovnih odluka. Umesto neophodne politicke stabilnosti i sigurnosti, mnogih fiskalnih i drugih podsticaja za domaca i strana ulaganja, povecanja proizvodnje i zaposlenosti, prisutna je nesigurnost, neizvesnost i strah od stalnih promena uslova poslovanja.
Stoga klub „Privrednik” u pismu - dokumentu „Predlog za utvr|ivanje prioriteta ekonomske politike”, sacinjenom, nakon nedavnog okruglog stola, u saradnji sa grupom eksperata beogradskog Ekonomskog instituta, državu poziva na partnerstvo, odgovornost za obezbe|enje zakonskog i institucionalnog ambijenta po tržišnim i evropskim standardima, koji ce srpski poslovni prostor uciniti atraktivnijim za investiranje. A investicije su, privrednici i ekonomisti nemaju dileme, kljucni sastojak u receptu za izlecenje srpske ekonomije.
Uz to, predlažu i operativne mere za koje smatraju da bi vec ove godine mogle dati konkretne rezultate, da ce biti od koristi i državi i dobrim preduzecima, a nece zagorcati život firmama kojima ne ide dobro.
Najvecu prepreku povecanju izvoza i konkurentnosti, pa samim tim i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, trenutno najvece ekonomske boljke, izvoznici vide u nedostatku kredita za pripremu izvozne proizvodnje, visokim kamatama, nepriznavanju garancija srpskih banaka... Osim u dugorocnim merama kao što su prijem u EU i druge me|unarodne integracije i organizacije, olakšanje mogu doneti i neki brže izvodljivi potezi. Izmedu ostalog rešenja su u osnivanju Agencije za osiguranje i kreditiranje izvoznih transakcija, dozvoljenom subvencionisanju, daljem snižavanju carina za opremu, sirovine i drasticno povecanih republickih taksa.
Srbija nije postala poreski raj za investitore time što je smanjila porez na dobit korporacije na 14 odsto. Uvela je 20-procentni porez na dividende, cime je dobit prakticno dvostruko oporezovala. Zakonski je omogucila olakšice za investitore, ali ih ni jedna firma još nije iskoristila, jer se ne zna ko o njima odlucuje, ni kako se to koristi, zapazili su privrednici i ekonomisti.
Takode, sugeriše se, fiskalne olakšice mogle bi da budu dobro oru|e u prevodenju sive ekonomije u legalne tokove. Primera radi, olakšice za novoprimljene radnike mogle bi da se primenjuju po modelu: prve godine placala bi se samo polovina poreza i doprinosa, druge godine tri cetvrtine, a tek trece pun iznos.
Medutim, mere podrške izvozno orijentisanoj privredi, fiskalni podsticaji, razvoj finansijskog tržišta, upozoravaju u „Privredniku”, mogu dati pune rezultate ukoliko se postigne politicka stabilnost i obezbedi efikasan pravni i sudski sistem. I pre i posle svega, ako se država kloni dve stvari: populizma i vodenja kadrovske politike u preduzecima, pa makar ona bila i javna.

Kako sniziti kamate
Uz opasku, koja se cula na „Privrednikovom” okruglom stolu, da pokušaj sredivanja privrede, disciplinovanjem finansijskog sektora nije dao rezultate clanovi Srpskog poslovnog kluba, radi obaranja kamata i povecanja kreditnog potencijala, izme|u ostalog, predlažu smanjenje obavezne rezerve na dinarske depozite i deviznu štednju.
Umesto obavezne rezerve privrednici, bankari i ekonomisti sugerišu institucionalizaciju REPO tržišta, uz što brže donošenje novog zakona o tržištu hartija od vrednosti i propisa koji bi osigurali efikasniju naplatu potraživanja banaka.

Ne žuriti sa prodajom državnih banaka
Država ne bi trebalo da žuri sa prodajom uloga u bankama u kojima je sada vecinski vlasnik. Posredstvom tih banaka mogla bi da odigra važnu podsticajnu ulogu u restrukturisanju realnog sektora srpske privrede, radi jacanja njene tržišne i izvozne orijentacije, sugeriše se u „Privredniku”.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta