Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nema najave smena u bankama

Licitiranje sa bankama, koje su tobože na redu za smenu direktora ili rukovodeceg tima, bez ikakvog su osnova. Vlasnicki odnosi u bankama precizno su uredeni važecim zakonskim propisima, a o smeni ili izboru direktora odlucuju njihovi akcionari, te su neodgovorne sve spekulacije ove vrste i njihovo stavljanje u odredeni politicki okvir, jer stvaraju nepovoljnu klimu koja može negativno da utice na poverenje u bankarski sistem - saopštava Narodna banka Srbije.
Funkcija centralne banke u kontroli banaka, takode je strogo definisana Zakonom o Narodnoj banci Srbije i njen cilj je stabilnost finansijskog sistema, zbog cega Narodna banka Srbije i ukazuje na štetnost ovakvih proizvoljnih dezinformacija - zakljucuje se u saopštenju NBS.

Više para za poljoprivredu

Vojislav Malešev, poljoprivrednik iz Kaca, juce je otvorio 71. medunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu. Otvarajuci jednu od najvecih i najstarijih sajamskih manifestacija kod nas Malešev se direktno obratio Vladi Srbije zahtevom da "spreci uvoz svega i svacega i da pomogne domacu poljoprivarednu proizvodnju što bi obezbedilo da mi budemo izvoznici". Otvaranju sajma prisustvovao je i podpredsednik Republicke vlade Miroljub Labus koji je tom prilikom rekao da je planirani rast proizvodnje u poljoprivredi u ovoj godini 8 odsto, ali da ocekuje da ce biti veci jer ce, kako je kazao, za poljoprivredu biti više para.
-Novina za poljoprivrednike ce biti mali "keš" krediti koji ce se dobijati lako i veliki krediti za obnovu mehanizacije ili stada. Za te svrhe je obezbedeno 3,7 milijardi dinara - najavio je Labus.
Inace, na 71. medunarodnom poljoprivrednom sajmu, koji traje do 22. maja, svoje proizvode izložilo je oko 2.000 izlagaca iz zemlje i sveta. Cena ulaznica je 350 dinara, a "Novosadski sajam" je za sve posetioce sa kupljenim ulaznicama organizovao nagradnu igru u kojoj je glavna nagrada traktor "Belarus 923".

Nece biti revizije

Mnogobrojni, prevashodno politicki problemi u prva tri ovogodišnja meseca kao i ekscesi na aukcijama koje su izazivali vlasnici nacionalizovane imovine neminovno su u javnosti nametali pitanje šta se dogada sa privatizacijom u Srbiji. Da li se ona nastavlja ili se odustaje od ranijeg koncepta. Uz sve to došlo je i do znacajnih, kadrovskih promena u samoj Agenciji za privatizaciju, što je podgrevalo dodatne sumnje.
– Proces privatizacije u Srbiji nije zaustavljen, samo je usporen što je bila, jednim delom, i posledica sporosti u konstituisanju nove vlade. Agencija za privatizaciju se pridržava normativa koje su postavili Svetska banka i Medunarodni monetarni fond i mi cemo ih u potpunosti ispoštovati – kaže Branko Pavlovic, direktor Agencije, u intervjuu za „Politiku”.

Najavljivane su i izmene Zakona o privatizaciji. Da li postoje konkretni predlozi?
– Izmene Zakona su u nadležnosti Ministarstva za privredu koje bi trebalo da pripremi predlog za vladu Srbije. O tome cemo moci da govorimo tek kada budemo pozvani i aktivno cemo se ukljuciti u raspravu, sa konkretnim stavovima.

U predizborno vreme politicari su dosta govorili i o reviziji privatizacije. O cemu je tu rec, da li Vam je poznato?
– Ministarstvo za privredu je nadzorni organ Agencije za privatizaciju. Ono svojim rešenjima pokrece odredene postupke i vodi ih, a mi smo dužni da odgovorimo na sve zahteve. Nije rec o reviziji, kako se cesto pogrešno tumaci, vec o analizi spornih slucajeva na koje je ukazivao i Savet za borbu protiv korupcije.

Javno je spominjan podatak o 80 preduzeca za koja se sumnja da nisu prodata u skladu sa zakonom?
– To nije revizija. Zajedno sa Savetom za borbu protiv korupcije utvrdili smo listu prioriteta i odabrano je, za pocetak, sedam navodno spornih privatizacija. Vec smo izvršili sve potrebne analize i uskoro cemo obavestiti Savet o našim zakljuccima. Kada to uradimo medusobno cemo usaglasiti metodologiju kako bi Savet nastavio dalji rad.

Poznato je da su u ranijem periodu Agenciju finansirali i strani donatori. Da li se ta saradnja nastavlja?
– Veliki broj stranih donatora finansira Agenciju i bez njih ona ne bi mogla da radi. Najvažniji su, svakako, Svetska banka i Evropska agencija za rekonstrukciju i sa svima njima je dogovoren nastavak saradnje i u ovoj godini. Kljucni problem je, medutim, drasticno smanjenje sredstava koja se iz republickog budžeta izdvajaju za Agenciju, što može dovesti, ako se nešto ne promeni, do njene nelikvidnosti, a u krajnjem slucaju i do zatvaranja.

Ipak, stice se utisak da je došlo do zastoja u privatizaciji. Sve je manje tendera i aukcijskih prodaja preduzeca?
– Do kraja godine je planirano 12 tendera. Što se tice aukcija, doista se beleži odreden stepen usporenosti, ali iz objektivnih razloga. Vec su prodata preduzeca u kojima je bila jasna imovinsko-pravna i finansijska situacija. Nama su ostali komplikovaniji slucajevi koji zahtevaju mnogo više vremena za sredivanje dokumentacije. Osim toga, zauzeli smo stav da se ne može krenuti u oglašavanje prodaje dok se ne obaveste raniji vlasnici i ne postigne odreden dogovor sa njima. Pitanje denacionalizacije nije rešeno, mi zbog toga ne možemo zaustaviti privatizaciju, ali ne želimo da pogoršavamo ni položaj starih vlasnika.

Da li ste, iako ste kratko na ovoj funkciji, vec došli u situaciju da poništavate neke, ranije zakljucene, ugovore?
– Od ukupnog broja sklopljenih ugovora u manje od 10 odsto slucajeva javili su se problemi. Jasno nam je da su teški uslovi privredivanja u Srbiji i da nije lako ispuniti preuzete obaveze. Zbog toga pažljivo analiziramo sve slucajeve pre konacne odluke. U tome nam dosta pomažu i stranci koji imaju iskustva sa zemljama u tranziciji. Prethodno sve dileme koje imamo iznosimo pred Odbor za privatizaciju Skupštine Srbije i potom donosimo konacne odluke.
Postupak raskida ugovora nije jednostavan i takve odluke donosimo zaista kad nema nikakvog drugog rešenja. Postupak raskida je ujedno i sudski postupak koji može da traje i po godinu dana da bi se utvrdilo, kroz veštacenja, šta su i koliko novi vlasnici uložili. Medutim, zbog manjkavosti postojeceg Zakona o privatizaciji, tu se javlja pravna praznina. Nije definisano ko upravlja preduzecem u vreme raskida ugovora i dok traje sudski postupak. Zaposleni tog problema, najcešce, nisu svesni, što može još više pogoršati ekonomski situaciju u preduzecima i taj propust mora hitno da se reši.

Nedavno ste najavili da cete izvršiti i kontrolu deset tenderskih i deset aukcijskih prodaja na kojima su postignute najviše cene. Zašto?
Nedavno ste najavili da cete izvršiti i kontrolu deset tenderskih i deset aukcijskih prodaja na kojima su postignute najviše cene. Zašto?
Od rezultata tih provera zavisi i da li ce doci i do kakvih promena u radu same Agencije. Proveravamo sadržaje tih ugovora, proveravamo kako su sacinjeni, da li su pravljene neke greške. Vec smo utvrdili da je u nekim od tih ugovora veoma loše normirana zaštita životne sredine. Znaci, pristajalo se na to da kupac ugovori za sebe pogodnosti koje znace drasticno pogoršanje kvaliteta života u okolini kupljenih preduzeca, što je nedopustivo i predstavlja kršenje medunarodnih standarda – kaže u intervjuu za „Politiku” Branko Pavlovic, direktor Agencije za privatizaciju.

Probirljivi kupci
– Privatizacija telekomunikacija doci ce na dnevni red kada vlada utvrdi strukturu kapitala u njima i donese konacnu odluku. Posle toga Agenciji je potrebno najmanje devet do dvanaest meseci da bi napravila dobru prodaju.
Što se tice finansijske atraktivnosti, za kupce su trenutno najinteresantnije pivare u Beogradu, Jagodini i Vršcu. Ostaje da vlada, pošto je država vecinski vlasnik u njima, donese odluku da li ce ove godine prodavati jednu ili sve tri pivare. Smatramo, takode, da je ova godina idealna za raspisivanje tendera za Majdanpek, pošto zlato ima izuzetnu cenu na svetskom tržištu.
Osim toga, otvoreni su i tenderi za Livnicu „Kikinda” i za „Sever” u Subotici. Naporedo ca tim na dnevni red stižu i metalski kompleks i hemijska industrija – istice Pavlovic.

Prihvacena ponuda "Midlenda" za kupovinu nikšicke Željezare

Savet za privatizaciju Vlade Crne Gore prihvatio je 14. maja ponudu britanske kompanije „Midlend risoursis” (Midlend Resources Holding Limitid), za kupovinu 57,99% akcijskog kapitala „Željezare Nikšic” i zadužio Tendersku komisiju da nastavi pregovore sa ponudacem oko zakljucenja ugovora.
Savet je odluku doneo na predlog Tenderske komisije koja je u razgovoru sa predstavnicima kompanije razjasnila bitne elemente ponude koji su se odnosili na Biznis plan, Investicioni program (razdvajanje plana revitalizacije i investiranja, dinamika investiranja), obezbedenje prihvatljive bankarske garancije i broj zaposlenih radnika. Biznis planom je predvideno zadržavanje postojeceg proizvodnog programa (betonski celik i kvalitetni celici), investiranje u iznosu od 30,5 miliona evra u roku od pet godina i zadržavanje 1.500 zaposlenih, uz povecanje broja na 1.700 u 2005. i na 2000. u 2006. godini.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta