Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Miodrag Kostic demantuje optužbe o reeksportu

„MK komerc” nije reeksportovao šecer uvezen iz Evropske unije, vec je tamo izvozio samo onaj proizveden u domacim šeceranama, a hapšenje generalnog direktora kompanije, i to u trenutku posete Krisa Patena, komesara Evropske unije deo je necije predizborne kampanje.
Ovim recima je juce Miodrag Kostic, predsednik MK grupe na konferenciji za novinare u Medija centru u Beogradu odgovorio na optužbe da je reeksportovao šecer i da je zbog toga krivac za ukidanja prava na povlašcen izvoz u EU. Kostic je negirao i informacije da je pobegao iz zemlje, rekavši da on kao akcionar MK grupe ne napušta ni svog generalnog direktora ni zaposlene, da on sam nije optužen, kao i da su njegovi zahtevi za formiranje skupštinskog anketnog odbora usmereni na to da javnost sazna istinu.
– Za vreme prethodne, kao i nove vlade, bilo je na desetine kontrola, pa zar oni nisu mogli da nam nadu vece kolicine od tih 1.500 tona što je tek 0,19 odsto svih kolicina za koje se sumnja da su reeksportovane, upitao je juce Kostic.
– Zarada od sporne kolicine, a radi se o bezazlenoj knjigovodstvenoj grešci koja je iskorišcena za monstruozne optužbe, jeste 75 hiljada evra što je pola vrednosti automobila koje vozi taj isti generalni direktor. Samo fond plata u MK grupi je 15 miliona evra godišnje. Zar bismo ulazili u prekršaj za tih 1.500 tona.
Predsednik MK grupe je rekao da mu je teško da poveruje da se šecerane u vlasništvu druge dve grupe, inace stranih kompanija, nigde ne pominju, pa je izvesno da konkurencija ima interes da krivicu svali na njega. Što se tice primedbi da nije OLAF-u dao spisak kupaca šecera Kostic kaže da on kao srpska firma nema razloga da stranim zvanicnicima to daje, a tako nešto ne bi ucinili ni u „Mercedesu”. Spiskovi, inace, postoje i kod finansijske policije i tržišne inspekcije, a tadašnja njegova izjava, kako je juce rekao, pogrešno je interpretirana. Po njegovim recima, problem sa EU je nastao zbog izvoza velikih kolicina koje nisu bile višak. On je izvožen po visokoj ceni, a za nas smo uvozili njihov jevtin, visoko subvencionisan šecer. EU štiti svoje tržište, a za plasman viškova iz budžeta izdvaja 67,5 miliona evra, što smo mi zloupotrebili. Potpredsednik vlade Miroljub Labus je, inace, u maju prošle godine tvrdio da nam je dozvoljen izvoz celokupne proizvodnje, kao i da je to dobar posao za šecerane, kaže Kostic. U isto vreme Igor Kurjacki, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, tvrdio je da je dozvoljen samo izvoz viška, pa se i iz toga vidi njihova kontradiktornost.
Na pitanje o tome ko je imao profit iz ovog posla Kostic je odgovorio:
– Najviše je profitirao budžet i Ministarstvo finansija koji su na uvozu šecera, po mojoj racunici, naplatili oko 52 miliona evra. Ako neko treba da vrati pare EU onda je to i država.
Odgovarajuci na pitanje o sopstvenoj zaradi prilikom izvoza i uvoza, Kostic je odgovorio u procentima: prilikom uvoza na ukupno placene dažbine 5–8 odsto, a na izvoz 15–20 odsto. Inace, u ukupno izvezenih 350.000 tona, za dve godine važenja preferencijala, MK komercovih je 53.000 tona.

Zloupotrebe izvoza u EU
Desetine privatnih preduzeca, medu kojima ima i fiktivnih, zloupotrebili su pravo izvoza šecera u EU po povlašcenom režimu. Samo firma „Adriatik” iz Budve izvezla je 30.000 tona, zatim cacanski „Interfrigo” i drugi. Suspenzija prava na izvoz usledila je ne samo zbog reeksporta, vec i zbog izvoza enormnih kolicina koje nisu bile višak iz domace proizvodnje, rekao je juce Ivan Lalic, clan Saveta za borbu protiv korupcije ucestvujuci, uz Nemanju Nenadica u razgovoru pres kluba u Medija centru pod nazivom „Šecerna šema”. Lalic je juce najavio da ce se sledeci „slucaj” Saveta biti privatizacija „Sartida”. Lalic je potvrdio da Evropska unija nigde decidirano nije navela da je dozvoljen izvoz samo viška iz domace proizvodnje, ali da se to, prakticno podrazumevalo. Jer, nigde nije bilo navedeno ni to da se do viška dolazi tako što se celokupne kolicine za domacu potrošnju uvezu. Po njegovoj oceni, nisu tacne tvrdnje Gorana Pitica, bivšeg ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom, koji je bio na celu komisije koja je trebalo da ispita pomenute zloupotrebe, da je suština problema u nedostatku carinskih propisa, vec se radi o tome da je zloupotrebljena pomoc EU industriji šecera koja je u tom trenutku bila u veoma teškom stanju i da je procerdan državni interes zarad privatnog. Po mišljenju Nemanje Nenadica, u slucaju afere sa šecerom glavno pitanje je da li su državni organi bili korumpirani.

„KNjAZ” usvojio plan razvoja do 2007.

Upravni odbor kompanije „Knjaz Miloš” usvojio je biznis plan – plan razvoja naše poznate firme i najveceg balkanskog proizvodaca mineralnih voda, prirodnih vocnih sokova i osvežavajucih napitaka do 2007. godine. Biznis plan je uraden u saradnji sa konsalting firmom „Fimaks” – Beograd sa kojim „Knjaz” ima dugogodišnju poslovnu saradnju.
– Planiramo da zadržimo apsolutnu lidersku poziciju na domacem tržištu medu proizvodacima mineralnih voda, prirodnih vocnih sokova i osvežavajucih napitaka, kaže za „Politiku” Radenko Marjanovic, generalni direktor „Knjaza”. – Polazeci od današnjeg stepena razvoja naše firme i povecanja proizvodnje i prodaje, uvodenje novih proizvoda i tehnologija, postavili smo ciljeve koje objektivno možemo i uspešno ostvariti, naglašava Marjanovic.

Šta u najkracem sadrži plan razvoja do 2007. godine?
– Obim proizvodnje i prodaje rastao bi godišnje po prosecnoj stopi od 11 odsto (mineralne vode osam, a sokovi 27 procenata). Povecanje izvoza 48 odsto s tim da izvoz u ukupnom obimu prodaje 2007. godine dostigne ucešce od 35 odsto. Za modernizaciju, proširenje proizvodnog programa kapaciteta uložili bismo 48 miliona evra. Racunamo na povecanje vrednosti kapitala preduzeca od 2 milijarde i 170 miliona dinara u 2002. godini na 6,5 milijardi dinara u 2007. godini. Zarade zaposlenih povecale bi se na 640 evra, kaže naš sagovornik.

Koji ce biti prioriteti u investicijama?
– Pre svega, najmodernije tehnološke linije, razvoj novih proizvoda za domace i svetsko tržište, izgradnja fabrike za proizvodnju vocnih koncentrata i kaša sa postrojenjima za dubinsko zamrzavanje voca kapaciteta 2.000 tona godišnje. Zatim istraživanje novih izvorišta i izgradnja novih fabrika za flaširanje. Spomenuo bih i podizanje novog poslovnog i skladišnog prostora, ali i izgradnju auto-baze, obnavljanje voznog parka, prica prvi covek „Knjaza”.

Imate li dovoljan broj radnika i strucnjaka da ove ambiciozne planove i projekte razvoja ostvarite u praksi?
– Naša kadrovska baza uvek je bila garancija uspešnog poslovanja. Kada se dobro organizujemo i uz vrhunsku disciplinu uspeh je moguc i u ovim teškim ekonomskim prilikama kakve su u našoj zemlji. Planiramo izvesnu promenu strukture zaposlenih u korist strucnjaka sa visokom strucnom spremom i postepeno smanjenje broja zaposlenih na oko 1.400 do kraja 2007. godine. Višak zaposlenih rešavacemo njihovim zapošljavanjem u novim fabrikama, prekvalifikacijama, prirodnim odlivom i stimulativnim otpremninama, precizirao je Marjanovic.

“Finance”: “Merkatorova kupovina “C-marketa” pitanje vremena

Slovenacki list "Finance" objavio je u ponedeljak da je "Merkatorova” kupovina “C-marketa” verovatno samo pitanje vremena. Prema pisanju lista, “Merkator” je potvrdio da je zainteresovan za kupovinu “C-marketa”, javnu ponudu za kupovinu još niko nije predao, a mali akcionari tog preduzeca ce morati da se zadovolje nižom cenom akcija.
Direktor “Merkatora” Zoran Jankovic ne želi da otkrije koliko novca je “Merkator” spreman da ponudi za “C-market”. "Finance" ocenjuje da knjigovodstvena vrednost cetvrtinskog udela srpskog veletrgovca koji ima oko 200 prodavnica, koliko je najmanja javna ponuda za preuzimanje, iznosi oko 9,5 miliona evra, uz napomenu da to znaci da je vrednost celog “C-marketa” manja od “Merkatorovog” centra u Beogradu.Direktor “Merkatora Srbija” Vladimir Kravcuk potvrdio je za beogradski “Pregled” da je njegova firma zainteresovana za kupovinu “C-marketa”.

Jednocasovni štrajk upozorenja u "NIS-Naftagasu"

Radnici "NIS-Naftagasa" održali su juce jednocasovni štrajk upozorenja, zahtevajuci povecanje plata od 22,46 odsto, saopštila je Jedinstvena sindikalna organizacija tog javnog preduzece. Kako je na konferenciji za novinare rekao predsednik tog sindikata Dušan Uzelac, pored povecanja plate, sindikalci zahtevaju i smenu direktora te kompanije Radovana Bajica.
Uzelac je rekao da su predstavnici Jedinstvene sindikalne organizacije razgovarali sa predstavnicima Vlade Srbije i da je postignut dogovor o promeni kolektivnog ugovora, ali da nisu mogli da prihvate ponudeno povecanje zarada od 11,5 odsto.
- Ne zalažemo se za linearno povecanje zarada svima u NIS-u, što je odobrilo Ministarstvo finansija, vec tražimo da se plate uvecavaju delovima NIS-a na osnovu rezultata poslovanja - kazao je on.
Prema recima Uzelca, zahteve te sindikalne organizacije podržava oko 80 odsto radnika "NIS-Naftagasa". Clan Pregovarackog odbora Jedinstvene sindikalne organizacije Željko Kirin rekao je da sindikat ne želi na celu firme direktora koji, prema njegovim recima, ne poštuje Kolektivni ugovor, ne priznaje najvecu sindikalnu organizaciju u firmi i ne ulaže u proizvodnju, vec u objekte koji donose gubitke.
Predstavnici tog sindikata su najavili da ce radikalizovati štrajk ukoliko im se ne ispune zahtevi, ali nisu rekli koji rok daju vladi za njihovo ispunjenje.


Britiš Ameriken tobako, novi vlasnik DIV-a, uložice u naredne dve godine oko 30 miliona evra

U Duvanskoj industriji u Vranju juce je zvanicno pocela velika modernizacija fabrike u koju ce u naredne dve godine Britiš Ameriken tobako (BAT) uložiti oko 30 miliona evra. Pored tradicionalnih marki cigareta vranjskog proizvodaca, do kraja godine u DIV-u ce poceti proizvodnja dva najpoznatija internacionalna brenda BAT-a. Kako naš list saznaje, to ce najverovatnije biti „pal mal” i „laki strajk”. Prema recima Radeta Pribicevica, menadžera za korporativne i regulatorne poslove Britiš Ameriken tobaka u Srbiji i Crnoj Gori, posle potpisivanja kupoprodajnog ugovora 3. septembra prošle godine vlasnik DIV-a pocinje da izvršava svoju ugovornu obavezu sa namerom da u modernizaciju fabrike u Vranju uloži za cetvrtinu više od „zapisanih” 24 miliona evra. – Cilj juce zapocete investicije jeste da se u Duvansku industriju Vranje uvedu medunarodni standardi proizvodnje, napominje Pribicevic. – Uslov za pocetak proizvodnje naših internacionalnih brendova jeste da budemo potpuno sigurni da ce njihov kvalitet biti apsolutno identican kvalitetu tih cigareta proizvedenih u bilo kojoj drugoj fabrici BAT-a u svetu. Nadamo se da cemo to postici do kraja godine. Nova investicija BAT-a u Vranju pocela je rušenjem i demontiranjem stare, uz istovremenu izgradnju nove fabrike sa novom tehnologijom u preradi duvana i za trecinu vecim pogonom za preradu, cijim ce završetkom biti znatno povecan izvoz cigareta iz naše zemlje. Od privatizacije DIV-a pokrenuti su sveobuhvatni programi unapredenja kvaliteta na svim nivoima od „semena do dima”, da bi se pripremio pocetak proizvodnje internacionalnih brendova u Srbiji. Tokom osavremenjivanja procesa proizvodnje kroz uvodenje nove opreme i infrastrukturna poboljšanja, sprovedeni su i internacionalni trening programi za zaposlene, kako bi se vrhunski kvalitet, koji je trajno opredeljenje BAT-a, mogao pratiti kroz proces kontrole na svim nivoima proizvodnog ciklusa. Novi menadžment BAT-a u vranjskoj fabrici duvana je uspeo da za samo 89 dana na domace tržište lansira novi brend „vižn”, što je svetski rekord.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta