Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prodaja najvece domace trgovine "C marketa" na dugom štapu

Koliko zapravo vredi "Ce market" mogao bi da pokaže samo izlazak ovog preduzeca na berzu jer bi vec iskazano interesovanje velikih trgovinskih lanaca donelo oštru tržišnu utakmicu. Pošto generalni direktor odbija da potpiše berzanski prospekt, a što je prava licna ali i finansijska karta firme, razne interesne grupe tvrde pazar. Po uverenju Vase Dešica predsednika Upravnog odbora sitnih akcionara "Ce marketa" ova kompanija sa svojih 145.000 kvadrata vredi oko 220 miliona evra. On se pritom poziva na javne izjave direktora "Ce marketa" unazad tri godine.
Sa druge strane slovenacki "Merkator" ne krije da je zainteresovan za najvecu domacu trgovinu ali procenjuje da ova firma vredi manje od njihovog objekta u Beogradu u koji je dosada uloženo 43 miliona evra.
Slobodan Radulovic generalni direktor "Ce marketa" ranije je upozorio da je interesu ove države da zadrži nacionalno svojstvo ovog preduzeca imajuci u vidu da je to siguran put za plasman domace robe. Nesuglasice izmedu Udruženje akcionara i generalnog direktora "Ce market" traju mesecima jer oni žele da prodaju svoje deonice, a Radulovic želi za sada da zadrži "status kvo". Sitni akcionari su uspeli da objedine, kako tvrde, paket od 51 odsto kapitala firme i koristeci izmenu zakona, ponudili su ga na prodaju mimo berze. Njihov uslov je da cena akcija ne ide ispod 500 evra, kao i da se kupac obaveže na socijalni program za radnike. Medutim dosada nije stigla ni jedna zvanicna javna ponuda za, takozvano, neprijateljsko preuzimanje.
Interesovanje za kupovinu najvece nacionalne trgovine pokazala je ranije "Delta", a nezvanicno se spominju i neki drugi inostrani trgovinski lanci. Metod javne ponude mnogi poistovecuju sa neprijateljskim preuzimanjem firme zato što se prodaja obavlja bez saglasnosti mnadžmenta fime. To znaci da kupac nema zvanicne finansijske podatke o bonitetu preduzeca, pa kod njih postoji bojazan da kupuju "macku u džaku". Interesantno je da je upravo "Ce market" prošle nedelje u konzorcijumu sa "Atlas bankom" i "Eko produktom" objavio tekst javne ponude akcionarima fabrike "Voda Vrnjci" iz Vrnjacke banje.
Cinjenica je i da država ima svoj udeo u ovom preduzecu zato što se u Akcijskom fondu nalazi neprodat portfelj od 16 odsto neprivatizovanog kapitala ove firme. Kako su nam rekli u Akcijskom fondu, ta prodaja za sada i nije moguca zato što je u toku metod javne ponude gde sitni akcionari nude kontrolni paket "Ce marketa" preko brokerske kuce "Senzal" . Inace, sa ovim državnim udelom za vreme ranije vlasti se manipulisalo jer su predstavnici Agencije za privatizaciju tvrdili da prodaja mora ici preko ove institucije metodom javne aukcije.
Medutim, Branko Pavlovic sadašnji direktor Agencije za privatizaciju, tvrdi da to nije tacno vec da su te deonice uvek bile kod Akcijskog fonda. Kvaka je u tome da u slucaju prodaje preko ovog fonda uvek postoji mogucnost da se akcionari pridruže državnom udelu. Na taj nacin postižu vecu cenu jer kupac može da dode odmah do vecinskog vlasništva. Pretpostavlja se i da je to bio razlog što je prethodna vlast, udovoljavajuci odredenim politickim i finansijskim lobijima i "zaustavila" celu stvar.

Okolo naokolo
Radulovic u najnovijoj kampanji Ministarstva trgovine "Kupujmo domace- obnovimo Srbiju", gde se aludira na svest domaceg potrošaca da kupuje domace proizvode, verovatno stice odredenu prednost u iscrpljujucem "ratu" sa sitnim akcionarima. Možda bi ovaj spor mogao da bude rešen jedino izmenama zakona gde bi bezuslovna obaveza direktora bila da izda berzanski prospekt. Pojedini brokeri iznose da postoji i drugo rešenje da se preskoci samovolja direktora. Po njima potencijalni kupci koji vrše tkz. neprijateljsko preuzimanje mimo berze, mogli bi eventualno da imaju uvid u poslovanje preduzeca preko Centra za bonitet NBS.

Novac od akciza nezaposlenima i zemljoradnicima

Ministar finansija Srbije Mladan Dinkic ocenio je da ce usvajanjem izmena zakona o akcizama budžet Srbije dobiti 3,5 milijardi dinara, koje ce, "biti iskorišcene za ubrzanu isplatu naknada za nezaposlene i penzija zemljoradnicima". - Izmene zakona o funkcionisanju tržišta hartija od vrednosti omogucice da vec 28. maja bude objavljen tender za privatizaciju Jubanke, a do septembra i za Novosadsku i Kontinental banku - rekao je Dinkic povodom jucerašnjeg usvajanja seta poreskih i administrativnih zakona u Skupštini Srbije.
Dinkic je dodao da je veoma važan i zakon o osnivanju Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita i istakao da ce ministarstvo finansija u najkracem roku predložiti izbor rukovodstva te institucije, kako bi prvi stambeni krediti mogli da se osiguraju vec u septembru. On je naveo da je usvojen i zakon o osiguranju, koji je važan za temelje novog sistema osiguravajucih društava. U tom sektoru bice uveden red pošto po zakonu Narodna banka Srbije preuzima kontrolu rada osiguravajucih kuca, rekao je on.
- Važan je i zakon o javnim nabavkama cijom izmenom ce biti omogucen povoljniji tretman srpskih proizvodaca nego stranih, a time ce i domaca industrija biti više uposlena - kazao je Dinkic.
Ministar finansija je ocenio da ce znacajne izmene zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji poboljšati finansijsku disciplinu i dodatno doprineti porastu naplate poreza, koja je inace za cetiri meseca za 20 odsto veca nego u istom periodu prošle godine.

Ivica Smolic, predsednik Komercijalne banke

U poslednjih pet dana primecen je pad devizne štednje u Komercijalnoj banci od svega 0,3 odsto. Uslovi isplate su potpuno identicni kao što su bili i do sada i usaglašeni su sa ino bankama. Tacnije, zakazuju se samo isplate vecih suma, kaže Ivica Smolic, novi predsednik Komercijalne banke, povodom informacije da novac u ovoj banci može da se podigne samo ukoliko se zakaže.
Štednja do 5.000 evra podiže se bez zakazivanja, a ako slucajno nema deviza u ekspozituri u kojoj je klijent, u direkciji novac može da se podigne uvek. Isplata štednje od 5.000 do 10.000 evra zakazuje se i u roku od 24 sata klijent dobija novac u ekspozituri koju je naveo, bez obzira da li je tu otvorio štednu knjižicu. Isplate preko 10.000 evra isplacuju se u roku od 48 sati, kaže Kosta Sandic, clan uprave banke.
Pad štednje, prema njegovim recima, poklopio se sa isplatom poreskih obaveza na nepokretnostima i u Komercijalnoj banci su sigurni da su gradani koristili deviznu štednju da bi ovaj porez izmirili na vreme.

Kupci fabrike "Milan Toplica" najavljuju

Preduzece za proizvodnju mineralne vode "Milan Toplica" u mestu Tulare kod Prokuplja pocece i proizvodnju negazirane oligo mineralne vode u jednom od dva nova pogona koji ce, kako se ocekuje, biti otvoreni 1. jula. Za novi fabricki kompleks, površine 6.000 kvadratnih metara i novi izvor, kapaciteta 15 litra u sekundi, sredstva je obezbedio novi vlasnik - konzorcijum koji cine "Atlas sistem", "C market" i "Eko produkt". To je pocetak realizacije predvidene investicije od ukupno 10 miliona evra, a sredstva su do sada uložena u obnovu postojeceg pogona, koji nije radio dve godine zbog zastarele opreme.
Rekonstruisani su instalacije, proizvodna hala, magacin i upravna zgrada, zaposleni su išli na obuku u Nemacku, a osmišljen je i novi dizajn proizvoda. Sa novom opremom povecan je kapacitet fabrike, pa je u planu da proizvodnja u toku prve godine dostigne 40 miliona boca. Konzorcijum planira da od naredne godine pocne i izvoz vode, a radice se i na unapredenju marketinga i distribucije. Kako kažu u konzorcijumu, "Atlas banka" ce pružati finansijsku podršku, a "Eko produkt" i "C market" obezbediti distributivnu i maloprodajnu mrežu.
Konzorcijum je fabriku kupio na aukciji za 6,6 miliona dinara, uz obavezu preuzimanja duga od 47 miliona dinara i investicije od 120 miliona dinara, ali novi vlasnici planiraju da ulože daleko više novca.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta