Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Radnici "Jugoremedije" traže od Vlade Srbije da im omoguci ulazak u fabriku

Oko stotinak radnika "Jugoremedije", koji nisu u štrajku protestovalo je juce ispred Vlade Srbije zahtevajuci da im se omoguci nesmetan rad i garantuje bezbednost u Fabrici. Oni su od Vlade tražili da im pomogne u sprovodenju sudskog rešenja Višeg trgovinskog suda u Beogradu kojim je potvrdeno da je "Jaka 80" vlasnik 61 odsto akcija u tom preduzecu. Milan Andelkovic, predsednik sindikata "Nezavisnost" u "Jugoremediji" kaže da je na portirnici Vlade Srbije predao protesno pismo upuceno premijeru Vojislavu Koštunici u kome su ponovljeni njihovi zahtevi.
- Od Vlade Srbije tražimo da nam omoguci da ostvarimo pravo na rad, a ne da se suocavamo sa pretnjama oko 150 štrajkaca okupljenih u Samostalnom sindikatu koji nam porucuju da možemo da udemo u fabriku ali da nam se ne garantuje bezbednost - kaže Andelkovic.
Na pitanje, cime štrajkaci nisu zadovoljni, on kaže da razloga za blokadu fabrike nema jer su ispunjeni svi sindikalni zahtevi - Povecane su zarade za 30 odsto, sedamdesetak radnika na odredeno vreme primljeno je u stalni radni odnos, u proizvodni program ukljuceno je novih 70 aparata - istice Andelkovic.
Milanka Nikolic, koja radi u odeljenju ampula tvrdi da su štrajkaci u potpunosti uzurpirali citav fabricki prostor.
- Ponašaju se kao da je to njihovo privatno vlasništvo. Postavili su svoje privatno obezbedenje na ulazu i porucuju nam da možemo da udemo u fabriku, tacnije u trpezariju, i da tu cekamo jer proizvodnja ionako nece biti pokrenuta. Uprkos tome, policija ne reaguje iako je ocigledno da je rec o uzurpiranju tudeg prostora - rekla je Nikoliceva.
Kako je za Danas izjavio direktor "Jugoremedije" Aleksandar Radovanovic, juce se deo menadžmenta "Jugoremedije" sastao sa nekim od ministara u Vladi.
- Predstoje nam razgovori sa još nekolicinom. Zahtevali smo sastanak sa ministrom za zdravlje Tomicom Milosavljevicem, ministrom za rad Slobodanom Lalovicem i ministrom za ekonomske odnose sa inostranstvom Predragom Bubalom - kaže Radovanovic i napominje da ce o rezultatima tih razgovora javnost uskoro biti obaveštena. On je naglasio da je sudbina Jugoremedije sada u rukama države.
Komentarišuci dolazak radnika "Jugoremedije" u Beograd, Radovanovic istice da "nije rec ni o kakvom sukobu dva sindikata, vec naprosto o tome da od ukupno 430 radnika koliko je zaposleno u "Jugoremediji" njih tri stotine žele da ostvare pravo na rad i ne žele poništavanje privatizacije. On tvrdi da je ucinio sve da se sprovede odredba Zakona o štrajku kada je rec o uspostavljanju minimuma procesa rada ali to nije ispoštovano.
- Formirane su liste nepoželjnih radnika i jednog dela menadžmenta firme po osnovu licnih simapatija i njima je zabranjen ulazak u fabriku. Ja mogu da udem, ali bez njih ne mogu da pokrenem proizvodnju - objašnjava Radovanovic trenutnu situaciju u preduzecu.
Inace, od radnika se na protestu mogao cuti komentar da za trenutnu situaciju u "Jugoremediji" delimicnu odgovornost snose i predstavnici vlasti, tacnije DSS i njihov kanditat za predsednika Dragan Maršicanin, koji je u predizbornoj kampanji obecao da ce poništiti privatizaciju Jugoremedije, a to se ipak nije dogodilo.

Vlasnici akcija Apatinske pivare i DIN neprijatno iznenadeni visinom rešenja Poreske uprave

Ovih dana ponovo je aktuelizovana tema oporezivanja akcionara koji su prodali svoje akcije na berzi krajem prošle godine. Najglasniji su akcionari Apatinske pivare i Duvanske industrije Niš, koji tvrde da o placanju poreza nisu bili obavešteni na vreme i da su rešenja Poreske uprave tek sada pocela da stižu na njihovu adresu. Objašnjenje, zbog cega se cekalo više od pola godine na naplatu ove "dažbine" moglo bi se naci i u cinjenici da su poreski obracuni kasnili zato što je trebalo obraditi podatke za veliki broj akcionara, mada ne treba zanemariti i nezainteresovanost akcionara koji se nisu raspitali kakva prava i obaveze proisticu iz raspolaganja ovim hartijama od vrednosti.
Iako od nadležnih u Poreskoj upravi Srbije nismo uspeli da dobijemo komentar povodom oporezivanja akcija, cinjenica je da je Zakonom o porezima na imovinu propisano da akcije ma kako da su stecene - besplatnim upisom ili kupovinom u vlasnickoj transformaciji - predstavljaju imovinu i njihova prodaja, uz naknadu (prodajnu cenu), podleže placanju poreza na "prenos apsolutnih prava" (svojine) novom vlasniku, odnosno kupcu. Kada je rec o hartijama od vrednosti, ta poreska stopa iznosi samo 0,3 odsto, a obracunava se i placa na ugovorenu cenu po kojoj je akcija prodata. Medjutim, pored placanja poreza na prenos apsolutnih prava, akcionar ima obavezu da plati "porez na kapitalnu dobit", ali po stopi od 20 odsto. Pri tom treba podsetiti da se kod kapitalnog dobitka porez obracunava samo na zaradu, odnosno na razliku izmedu sume koju je neko dobio prodajom akcija i sume koju je platio prilikom nabavke. Za akcije koje su zaposleni i druga lica stekli bez naknade - po osnovu radnog staža u postupku privatizacije preduzeca, nabavnom cenom treba smatrati nominalnu vrednost akcija. Ali, i kod besplatno dobijenih akcija, njihova nabavna (dakle, nominalna) cena se valorizuje odnosno uvecava se za rast cena na malo od dana sticanja do dana prodaje akcija. Imetak stecen prodajom akcija, na koji je placen porez, nece ponovo da bude oporezovan kroz ukupni godišnji dohodak.
To prakticno znaci da je trebalo da akcionari Apatinske pivare, po završetku aukcije i dobijanja ugovora o prodaji svojih akcija, podnesu poresku prijavu (na obrascu PP-3A) poreznicima u opštini gde imaju prebivalište. To je trebalo da urade u roku od deset dana posle prodaje. O sumi koju je trebalo da plate, oni su trebali da budu obavešteni poreskim rešenjem na kucnu adresu, a porez da plate u roku od 15 dana po prijemu rešenja.
O kolikim poreskim prihodima je rec može samo da se nagada , jer trgovanje akcijama Apatinske pivere na Beogradskoj berzi još uvek traje iako se danas obavlja u veoma malom obimu. Ilustracije radi sredinom novembra prodato je cak 642.865 hiljada akcija ovog preduzeca (više od 32 odsto akcijskog kapitala preduzeca), po ceni od 11.189,00 dinara po akciji, a ostvareni promet premašio je sedam milijardi dinara. Ukoliko bi se ova suma oporezovala sa 20 odsto onda se može pretpostaviti o kojoj sumi je rec samo kada je ova transakcija u pitanju. Kako je u prospektu preduzeca navedeno, Interbru trenutno poseduje 98,83 odsto vlasništva Pivare, odnosno 1.927.095 akcija ovog preduzeca. U Poreskoj upravi u Nišu saopštili su da je manjinskim akcionarima DIN do juce uruceno oko 2.000 od 2.700 vec donetih rešenja za placanje poreza na kapitalni dobitak. "Akcionari imaju rok od 15 dana od urucenja rešenja za izmirenje ove poreske obaveze. Moguce je da nekima od njih koji nam se budu obratili i ispunili uslove odložimo naplatu poreza. Ali, isto je tako moguce da cemo nekima uracunbati kamatu ili porez prinudno naplatiti", receno je Danasu u ovoj Poreskoj upravi. Predstavnici manjinskih akcionara DIN najavili su, medutim, da bi danas u 10 casova ispred sedišta Poreske uprave u Nišu trebalo da bude održan organizovani protest akcionara koji se ne slažu sa obracunatim iznosom poreza na kapitalni dobitak, koji je, po njihovoj "racunici", previsok. "Porez na kapitalni dobitak od 20 odsto nije sporan, ali su sporni iznosi tog poreza, odnosno tumacenje Zakona o porezima na dohodak gradana", rekao je jedan od akcionara koji je želeo da ostane anoniman.
Predstavnici Udruženja akcionara DIN su još januara ove godine izrazili nezadovoljstvo zbog toga što se kao osnov za obracunavanje poreza na kapitalni dobitak uzima nominalna vrednost obicnih akcija radnika i penzionera DIN koja iznosi 1.000 dinara. Pošto je "Filip Moris" otkupio vecinu "obicnih" akcija po ceni od 84,92 evra (5811 dinara), to znaci da bi mali akcionari trebalo da plate porez od 20 odsto na 4.811 dinara, odnosno na razliku izmedu 1.000 i 5811 dinara. Mali akcionari su u to vreme cak najavljivali i tužbu protiv "nadležnih u ministarstvu koji su tumacili Zakon na njihovu štetu". Ovo Udruženje je prva organizacija malih akcionara u privatizovanim firmama u Srbiji. Ono ima oko 2000 clanova, radnika i penzionera DIN koji su vlasnici obicnih akcija fabrike. Njegov cilj je zaštita prava i interesa malih akcionara DIN. Formirano je krajem prošle godine "silom prilika" jer je "država isplanirala da bi od radnickog poreza na kapitalni dobitak mogla da inkasira još devet miliona evra, kao da joj nije bilo dovoljno što je "Filip Moris" isplatio odlicnu cenu za vecinsko vlasništvo DIN".

"LURA" KUPUJE AKCIJE "SOMBOLEDA"

U skladu sa ugovorom o strateškom partnerstvu, zagrebacka "Lura" objavila je ponudu za otkup akcija od akcionara somborskog "Somboleda". Pojedinacna vrednost akcije je 5,15 evra, dinarska protivvrednost po zvanicnom kursu važecem u 9 sati na dan berzanske aukcije. Inace, akcionari "Somboleda" u proseku poseduju po oko 1.200 akcija, a otkup ce se vršiti na aukcijama koje ce biti organizovane na Beogradskoj berzi.

Francuzi hoce zlataru "Majdanpek"

Francuska kompanija "SCCOM Rene Aumas" iz Pariza, jedna od vodecih firma za preradu i izradu nakita od dragog kamenja i plemenitih metala uputila je zvanicno pismo Agenciji za privatizaciju u kojem iznosi namere o kupovini Industrije za preradu metala u Majdanpeku u cijem sastavu su Fabrika elektro- proizvoda iz Mosne kod Donjeg Milanovca, Zlatara Majdanpek i Megaplast.
Žan Pjer Rozen, predsednik ove kompanije prilikom posete Majdanpeku izjavio je da su Francuzi zainteresovani za kupovinu sve tri majdanpecke firme i da se radnici nece otpuštati (uposleno 2.000), vec ce se zapošljavati novi. Rozen je rekao da bi, pored postojecih, bila montirana još jedna linija za izradu nakita i to od dragog kamenja. Ova francuska firma poseduje u svom vlasništvu rudnike safira i rubina u Africi i na Madagaskaru. Kompanija je, kako je rekao Rozen, u potpunosti spremna za kupovinu, samo se ceka odgovor Agencije za privatizaciju.

RTB Bor prodati za dolar

Rudarsko- topionicarski basen Bor, je najbolnija rana svih dosadašnjih srpskih vlada, od Miloševiceve do Koštunicine. Ni jedna vlada do sada nije našla rešenje za nekada uspešan industrijski gigant, koji je od 52.000 tone proizvedenog bakra u 1991. godini pao na oko 3.500 tona u 2001. godini.
Pored toga, RTB Bor stranim poveriocima, grckom "Mitilineosu", britanskom "Glenkoru", "Strateguri", "Debisu"... duguje, prema poslednjim procenama, više od 426 miliona dolara. Naplata potraživanja ovih poverilaca dospeva svakog meseca, a samo Grcima u narednoj godini treba "keširati" oko 26 miliona dolara. I umesto da hitno nade strateškog partnera, koji bi nabavio novu rudarsku mehanizaciju, cime bi se povecala proizvodnja, sve dosadašnje vlade davale su subvencije iz budžeta, ciji je manji deo odlazio na zarade, a veci deo za namirenje dugova "partnerima".
- Ništa dobro nece doneti to što vlada najavljuje da ce država investirati i finansirati u RTB da bi se pokrenula proizvodnja. Besmisleno je u periodu tranzicije državu ukljucivati kao aktivnog ekonomskog igraca. To je bila jedna od glavnih kritika tadašnje opozicije, a sada vladajucih partija. Nisu finansijska dugovanja najveci problem RTB-a.

Može i Ist point
Najvažnije je naci strateškog partnera, koji ce preuzeti RTB i to ako treba potpuno oslobodenog dugovanja i za jedan dolar, pa neka to bude i Ist point, pod uslovom da garantuje zaposlenost. Time bi država bila oslobodena subvencioniranja RTB-a. Dakle, nešto poput ugovora sa Ju es Stilom, bez obzira što je taj ugovor najviše osporavan - tvrdi Aleksandar Vlahovic, bivši ministar privrede i privatizacije.
- Prica o zainteresovanosti "Rio Tinta", "Felps Dodža" i ostalih, ne pije vodu, jer su te kompanije zainteresovane za eksploataciju bornih minerala, a ne za strateško povezivanje sa RTB. "Debis" je iskljucivo bio zainteresovan za uslužnu preradu koncentrata i ništa više od toga, a "Mitilineos", "Glenkor" i "Strategura" za vracanje novca - kaže Vlahovic i dodaje da je za pokretanje "Topionice 2" potrebno samo od 35-40 miliona dolara, pri cemu se ne zna da li je to ekonomski isplativo. Zatim se, zakljucuje Vlahovic, javlja problem, lošeg stanja rudnika, ekologije, za šta je neophodno izdvojiti oko 150 miliona evra, kao i kvaliteta i kolicine bakra.
Tek posle blokade autoputa, štrajkaci iz Bora i Majdanpeka, postigli su sporazum sa predstavnikom Vlade Srbije, ministrom za ekonomske odnose sa inostranstvom i koordinatorom za privredu Predragom Bubalom.

Kriju se detalji dogovora
Medutim, javnost je ostala uskracena za informaciju, šta je konkretno dogovoreno, obzirom da ministar Bubalo u proteklih cetiri dana nije želeo da prica na tu temu sa medijima.
U ponedeljak je samo prosledeno saopštenje Ministarstva privrede u kojem stoji da je sa predstavnicima Samostalnog sindikata i poslovodstva RTB-a postignut dogovor da se u roku od 15 dana donese odluka o restrukturiranju te kompanije.
Dogovoreno je, tvrdi se u saopštenju, da Ministarstvo privrede, u okviru raspoloživih kvota za kreditiranje RTB Bora iz sredstava subvencija u ovoj godini, a u saradnji sa Ministarstvom finansija, omoguci ubrzanu isplatu. Time bi se stvorili uslovi za povecanu proizvodnju i povecanje zarada za april u iznosu od 10 odsto, a u skladu sa dinamikom utvrdenom u preduzecu. Medutim, ministar finansija Mladan Dinkic ranije je izjavljivao da u budžetu nema dodatnog novca za radnike Bora i Majdanpeka.
Program konsolidacije rukovodstva RTB-a predvida kredit od 40 miliona dolara za pokretanje proizvodnje, i strateško partnerstvo sa firmama koje su izrazile spremnost na to.

Drakulic uzima kredit
- Ovih dana smo u intenzivnim pregovorima sa evropskim bankama kako bi došli do kredita od 30 miliona dolara, koliko je po našem mišljenju potrebno investirati u RTB kako bi se pokrenula proizvodnja - izjavio je Zoran Drakulic, predsednik kompanije Ist point.
Da li ce se vlast opredeliti za Ist point kao strateškog partnera ili ce sama nekog naci, manje je važno, kaže Drakulic i dodaje da je bitnije da se sirovina za domace fabrike ne uvozi.

Za oporavak - dve godine
Na inicijativu Odbora RTB Bora krajem juna pokrenuto je restrukturiranje baznog dela RTB-a Bor. Ovu odluku podržao je i Strateški Savet vlade za konsolidaciju RTB.
- Na osnovu ove inicijative ministar energetike Radomir Naumov je 5. jula prosledio ovaj predlog Ministarstvu privrede. Ova inicijativa u stvari podrazumeva restrukturiranje u procesu privatizacije. Restrukturiranje je neophodno i oko toga postoji potpuna saglasnost. Sada ceo posao treba da obavi Agencija za privatizaciju, a pare se obezbeduju u inostranstvu - kaže Đorde Mihajlovic, zamenik ministra i dodaje da restrukturiranje ovakvog preduzeca obicno traje do godinu i po dana. Nove celine nastale iz baznog dela kojima ce biti delimicno otpisan dug bice interesantnije za prodaju.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta