Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ateks godinu posle privatizacije

Za nešto više od godine otkako je otkupila 73 odsto akcija trgovinske kuce "Ateks", italijanska firma "Fibest" iz San Martina uložila je više od 4,6 miliona evra u opremu, renoviranje objekata i plate zaposlenih iako je ugovorna obaveza za prvu godinu iznosila 1,8 miliona, a za tri godine pet miliona evra dok je za otkup akcija državi isplaceno 8,5 miliona evra. Osim toga, vecinski vlasnik je Ateksu isporucio robu u vrednosti cetiri miliona evra.
Prema recima direktora "Ateks" a.d. Perse Minjovic, "Fibest je isplatio sva dugovanja Ateksa kako za poreze tako i dobavljacima i bankama. Renovirano je 14 i opremljeno opremom iz Italije koja ispunjava najviše evropske standarde, a adaptiran je i Poslovni centar "Ateks" sa velikoprodajnim centrom. Takode, otvoren je jedan objekat u Republici Srpskoj.
- Cilj vecinskog vlasnika je da za tri do pet godina renovira sve objekte kao i da u sastavu Ateksa bude 100 maloprodajnih objekata kako bi pokrili srpsko tržište. U maloprodajnim objektima prodaju se italijanske robne marke "Moda Mi", Studio it", "Spaces" i "Euro City", a od jeseni startovace prodaja odece koju cemo proizvoditi u Srbiji i koja ce nositi ime Ateksa - izjavila je Minjoviceva.

Povecana obavezna rezerva banaka

Narodna banka Srbije donela je 28. jula odluku o povecanju obavezne rezerve banaka za tri procenta, sa 18 na 21 odsto, radi "postizanja i održavanja stabilnosti cena" koje su zakonom propisane obaveze centralne banke.
NBS je najavila da ce prvi obracun obavezne rezerve po stopi od 21 odsto banke obaviti 10. avgusta ove godine.

Za dokapitalizaciju Koncerna "Bambi" Salford izdvojio 13,5 miliona evra

Koncern zdrave hrane Bambi AD potpisao je juce ugovor o stranom ulaganju i kupovini akcija putem dokapitalizacije sa finansijskim investitorom New world value fund, koga predstavlja Salford Capitol Partners Inc. Ugovorom zahvaljujuci kome ce Salford postati vlasnik 40 odsto Bambija predvideno je da ova kompanija u otkup 125 hiljada akcija uloži oko13,5 miliona evra a Ugovor su potpisali generalni direktor Koncerna "Bambi" Miroslav Miletic i predsednik Salforda Judžin Džaf.
- Razvojni planovi "Bambi" 2,5 puta prevazilaze vrednost ove dokapitalizacije. Da bismo sacuvali lidersku poziciju planiramo da intenziviramo proizvodnju zdrave hrane i korišcenje sopstvenih resursa. Za ostvarenje tih razvojnih ciljeva "Bambi" je tražio i našao pravog partnera koji ce svoje ciljeve harmonizovati sa našim interesima - izjavio je nakon potpisivanja ugovora generalni direktor "Bambija" Miroslav Miletic, i dodao da su prethodne tri uspešne godine dobra podloga i kampanja pocne da ostvaruje sopstvenu viziju i da postane najbolja fabrika u proizvodnji zdrave hrane u jugoistocnoj Evropi. Judžin Džaf, predsednik Salforda, naglasio je takode da su Salford i Bambi samo partneri.
- Mi ne kupujemo "Bambi" mi smo partneri i investitori i to je veoma bitno istaci. Bambi ce ostati nezavisan što znaci da ne planiramo njegovo pripajanje mlekarama - rekao je Džaf i dodao da je realizacija ovog ugovora najbolji primer kako mogu da se pomire interesi menadžmenta, akcionara, strateških partnera i države.
Kada je rec o buducim planovima Džaf je istakao da Salford ima viziju da stvori jaku kompaniju hrane i pica, što podrazumeva ne stvaranje monopola, vec kompanije koja može da bude konkurentna kako na domacem tako i na inostranom tržištima.
Svecanom potpisivanju ugovora prisustvovali su direktor Privredne komore Srbije Slobodan Milosavljevic, savetnik ministra za trgovini i usluge Dragan Đuric i pomocnik ministra za privredu i brojni predstavnici mlekarske industrije Milan Josipovic.

Ulaganja teška 33 miliona evra
Druga faza investiranja pocela je sa dokapitalizacijom Koncerna "Bambi". Inace, ugovorne obaveze Salforda iznose oko 33 miliona evra, od cega ce 13,5 miliona evra biti utrošeno za dokapitalizaciju a oko 21 milion evra za garantovani otkup akcija od malih akcionara, države i kompanije. Salford ce obezbediti dodatna sredstva za investiranje u nove programe u skladu sa postojecim planom Koncerna. Pored orijentacije na povecanje efikasnosti kompanija, rasta prihoda i profita, Salford ce poseban naglasak staviti na specijalne programe i odnose sa zaposlenima. U Bambiju nece biti otpuštanja, naprotiv, 1.470 zaposlenih dobice još po jednu dodatnu platu a mogu racunati i na povecanje zarada od 10 odsto.

Generalni menadžer DIN Eugenio Sidoli za Danas odgovara na optužbe fabrickih sindikata da "Filip M

Generalni menadžer Duvanske industrije Eugenio Sidoli negirao je juce optužbe reprezentativnih fabrickih sindikata da vecinski vlasnik DIN, multinacionalna kompanija "Filip Moris" krši socijalni program, koji je sastavni deo tenderskog kupoprodajnog ugovora, kao i propise o visini zarada. Sidoli je takode ocenio da fabricki sindikati "drže kao taoce rukovodstvo DIN i pojedine zaposlene", kao i da su se umesto dogovora sa rukovodstvom opredelili za "kampanju" protiv njega. Dva reprezentativna sindikata DIN zahtevala su prekjuce od Agencije za privatizaciju da preispita "sprovodenje privatizacije" u ovom preduzecu jer vecinski vlasnik DIN "Filip Moris" "krši socijalni program u delu koji se odnosi na uslove za dobrovoljni (sporazumni) odlazak radnika iz DIN pre isteka pet godina od kupovine DIN, kada ne sme biti otpuštanja viška radnika".
- U delu Osnovnog socijalnog programa pod nazivom "Zaštita zaposlenih" utvrdeno je da u periodu od pet godina nakon potpisivanja Ugovora o kupoprodaji ugovor o radu može biti raskinut samo uz saglasnost zaposlenih i uz pravo kupca ("Filip Moris Holand") da posle pregovora sa sindikatom ponudi zaposlenom nekoliko opcija. Pocetak primene ovog programa bio je predmet razgovora sa reprezentativnim sindikatima, ali su sindikati odbili predlog rukovodstva. Prestanak radnog odnosa bivšeg generalnog direktora, gospodina Dragicevica obavljen je pod uslovima koji su definisani Osnovnim socijalnim programom i zasnovan na saglasnosti rukovodstva DIN i Dragicevica. Osnovni socijalni program, naime, nalaže pregovore sa sindikatima o ovom pitanju, ali ne i njihovu izricitu saglasnost za svaki pojedinacni slucaj prestanka radnog odnosa. Medutim, nedopustivo je da sindikati zloupotrebom Osnovnog socijalnog programa drže kao taoce i rukovodstvo DIN i svakog zaposlenog zarad ostvarivanja svih svojih želja - rekao je Sidoli za Danas.
On je potvrdio da se reprezentativni sindikati nisu složili sa prestankom Dragicevicevog radnog odnosa u DIN, ali je odbio da precizno odgovori pod kojim uslovima i sa kojom "otpremninom" je Dragicevic napustio DIN (spekulisalo se sumom od 300 hiljada evra).
Generalni menadžer DIN je negirao i optužbe da novi vlasnik preduzeca krši propise prilikom isplate zarade zaposlenih. Prema njegovim recima, rukovodstvo DIN u celosti primenjuje Zakon o radu, kao i pojedinacni kolektivni ugovor, što povremeno rezultira promenama u visini zarada zaposlenih u poredenju sa platama u vreme dok je DIN bila u društvenoj svojini, kada se "odredbe pojedinacnog kolektivnog ugovora nisu dosledno primenjivale".
- U skladu sa tim ugovorom, zarade u DIN se sastoje od fiksnog i varijabilnog dela. Fiksna komponenta zarade se mesecno uskladuje sa rastom troškova života, a varijabilna komponenta se zasniva izmedu ostalog i na kolektivnom ucinku zaposlenih. Rukovodstvo DIN je ponudilo sindikatima izmenu pojedinacnog kolektivnog ugovora, kojom bi se zarade definisale kao fiksni i stabilni mesecni iznos, i koji bi premašivao više nego dvostruko iznos prosecne zarade u Republici Srbiji. Sindikati DIN su nedavno odbacili takav predlog i mi sa žaljenjem konstatujemo da su se umesto toga opredelili da iniciraju kampanju plasirajuci javnosti dezinformacije - zakljucio je Sidoli i podsetio da na teret zarada "padaju izuzetno visoki troškovi".

Vecina akcionara glasala protiv Kostica
Eugenio Sidoli je negirao i optužbe sindikata da na poslednjoj sednici Skupštine akcionara rukovodstvo DIN nije dozvolilo akcionarima da se izjasne o predlogu radnika da (bivši generalni direktor DIN) Smiljko Kostic bude clan Upravnog odbora DIN koji ce zastupati interese zaposlenih. - Predlog za imenovanje gospodina Kostica u clanstvo u UO DIN bilo je predmet rasprave i glasanja na Skupštini akcionara. Vecina akcionara glasala je protiv imenovanja Kostica, pa su sindikati obavešteni da je potrebno da predlože drugog kandidata Skupštini akcionara - rekao je Sidoli i dodao da je Kostic na bolovanju od avgusta prošle godine, te da je Ministarstvo za kapitalne investicije nedavno obavestilo rukovodstvo DIN da razmatra eventualno angažovanje Kostica kao savetnika pri Ministarstvu.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta