Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Imlek povecava otkupnu cenu sirovog mleka

Najveci srpski proizvodac mleka i mlecnih proizvoda, beogradska kompanija "Imlek" najavila je da ce od danas povecati otkupnu cenu sirovog mleka od 10 do 15 odsto, u zavisnosti od kvaliteta. Kako se istice u saopštenju, cenu po kojoj otkupljuju mleko povecace i ostale mlekare u sastavu Dunav hrana grupacije - Mlekara "Subotica", Novosadska mlekara, Mlekara "Zemun" i zajecarski "Impaz".
Na taj nacin, dodaje se, izašlo se u susret potrebama proizvodaca, a posebno se stimulišu oni koji proizvode mleko visokog kvaliteta. Povecanje otkupne cene sirovog mleka, smatraju u Dunav hrana grupaciji, doprinece i ukupnom boljem snabdevanju, kao i višem kvalitetu mleka i mlecnih proizvoda na srpskom tržistu, a uticace na povecanje konkurentnosti na tržsitima u regionu i povecanje izvoza. Vlasnik mlekara u Dunav hrana grupaciji je britanski investicioni fond "Salford".

Privatizacija kikindske livnice

Kikindska livnica bice privatizovana do kraja godine i to ce biti prvo iz grupe velikih preduzeca cija je privatizacija predvidena nakon restrukturiranja, najavio je Predrag Bubalo, koordinator Ministarstva privrede Srbije.
On je kazao da ce privatizacija livnice biti osnovni model po kojem ce biti privatizovana i druga slicna preduzeca. Dodao je da ocekuje da ce do kraja godine biti desetak takvih firmi, i pomenuo „Sever“ iz Subotice, „Prvu petoletku“ i „Trajal“.
Kada je u pitanju privatizacija javnih preduzeca, Bubalo je istakao da je za te procese potrebno mnogo više vremena, jer je rec o velikim sistemima, koji su od izuzetnog znacaja za državu.
- Iako je sigurno da privatizacija tih preduzeca nece biti završena u mandatu ove vlade, cak i ako on potraje cetiri godine, mi cemo svakako pokrenuti te procese - naglasio je Bubalo i dodao da je usporavanje privatizacije pocelo sa parlamentarnom krizom krajem prošle godine, ali to nije dovelo do potpunog izostajanja privatizacionih prihoda.

Veliko interesovanje za tržište piva SCG

Od 12 pivara, koliko ih ima u Srbiji i Crnoj Gori, cetiri su u vecinskom vlasništvu stranih kompanija, a samo tri poseduje država. Kapital pivara iz Niša, Zrenjanina i Beceja u rukama je akcionara konzorcijuma kupaca ili brokerskih kuca. Trenutno je u toku dokapitalizacija Pivare „Sedmi septembar“ u Zajecaru, za koju je ozbiljno zainteresovan turski „Efes“, a u pripremi je i javni tender za Beogradsku industriju piva.
Cinjenica da je velika belgijska kompanija „Interbru“ otkupila veci deo „Apatinske pivare“ i pivare u Nikšicu, ukazuje da stranci sve više osvajaju naše tržište piva. Prema podacima Agencije za privatizaciju, „Interbru“ je 2003. ušao u strateško partnerstvo sa „Apatinskom pivarom“, cime je stekao 50 odsto vlasništva, a investiranjem oko 326 miliona evra, steci ce mogucnost preuzimanja stopostotnog vlasništva u kompaniji. Takode, Pivara „Celarevo“ i „Kalsberg“ postali su strateški partneri u oktobru 2003. godine, pri cemu je strani partner stekao kontrolu nad 51 odsto akcija. „Kalsberg“ se vec obavezao da ce do 2010. investirati 47 miliona evra u proizvodnju i prodaju piva „lav“ i „tuborg“ ili „kalsberg“ piva.
Turska kompanija „Efes“ sve više ulaže u kupovinu i razvoj srpske pivarske industrije, jer je vec otkupila pivaru u Pancevu, a u procesu je dokapitalizacije „Sedmog septembra“ u Zajecaru. Država je, posle konverzije duga BIP-a u akcijski kapital, postala vlasnik 51,31 odsto akcija, koje ce uskoro biti ponudene na javnom tenderu. Postoje indicije da ce i PIK „Becej - pivara“ biti kupljen, ali ce strateški kupac morati da obavi kupovinu preko Beogradske berze, jer su akcije sada u rukama finansijskih investitora.
Akcijski kapital „Vršacke pivare“ koji pripada državi iznosi 91,10 odsto, dok je „Jagodinska pivara“ 51,18 odsto u vlasništvu države.
Zanimljivo je da je „Valjevsku pivaru“ kupio domaci vlasnik („Atlas banka“) 22 miliona dinara, dok je jedan deo Zrenjaninske industrije piva prodat konzorcijumu kupaca iz Subotice.
Našim pivarama su neophodna dodatna ulaganja zarad boljeg kvaliteta i prezentacije proizvoda, ali i da bi postigle bolju cenu. Najbolji primer za to je BIP-ova marketinška kampanja za novo „Bg“ pivo, krajem 2003. godine, cime je pospešen kapital tog preduzeca.
- Svuda se pivarstvo razvija na poznatim markama, a mi do sada nismo napravili pravu domacu marku. Zato je bilo neminovno da se ukljucimo u strateška partnerstva sa stranim kompanijama, ali se mora voditi racuna da ne dode do njihovog monopola - ukazuje dr Milan Kovacevic, strucni konsultant za strana ulaganja.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta