Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U „ 7 .JULU” U KURŠUMLIJI

Clan štrajkackog odbora radnika modne konfekcije “7. juli” iz Kuršumlije LJubinka Gavrilovic izjavila je juce da je 50 radnika tog preduzeca stupilo u štrajk gladu, zahtevajuci isplatu zaostalih zarada i reviziju privatizacije. “Za pocetak je 50 radnika stupilo je u štrajk gladu i to onih jacih i izdržljivijih, jer je dosta radnika oslabilo ovih dana. Svi su uglavnom neuhranjeni i iznemogli. Medutim, nije iskljuceno da od sutra svi radnici stupe u štajk gladu”, rakla je Gavrilovic agenciji Beta.
Vecinski vlasnik konfekcije “7. juli” Bogdan Aleksic je u izjavi za Betu rekao da u pozadini tog štrajka stoji Vlada Srbije i njen predsednik Vojislav Koštunica i istovremeno optužio i ministra policije Dragana Jocica. “Vi izveštavate kao da je ovo štrajk, ovo nije štrajk, ovo su politicke demonstracije, iza kojih stoje Vojislav Koštunica, Dragan Jocic i policija iz Kuršumlije. To je osveta što sam kao poslanicki kandidat DSS-a dao podršku Tadicu na predsednickim izborima”, rekao je Aleksic.
Modna konfekcija “7. juli” zapošljava 350 radnika, od kojih je 320 u štrajku.

Spasavanje "Zastave" ili novo zamajavanje javnosti

Posle otpisa 72,5 odsto (30 miliona evra) duga prema italijanskom Fiatu, "Zastava" je ponovo postala atraktivna potencijalnim strateškim partnerima. I dok menadžment stidljivo naglašava mogucnost ponovnog uspostavljanja tehnicko-poslovne saradnje sa Fiatom, zvanicno se najavljuje dolazak menadžera indijskih autokompanija "TATA motors", "Mahindra end Mahindra" i "Ašok Lejland", a nezvanicno se kao novi "Zastavin" strateški partner (investitor ili kupac) pominje i americki biznismen srpskog porekla, iz Cikaga, Branko Tupanjac.
Saradnja sa Fiatom ukoliko bude uspostavljena svela bi se na montažu jednog - novijeg ili starijeg modela te italijanske kompanije, ali analiticari procenjuju da je ova opcija više odraz želje aktuelnog "Zastavinog" menadžmenta, a ne realnih mogucnosti. Podsecanja radi, Fiat je krajem osamdesetih i pocetkom devedesetih prošloga veka bio zainteresovan da formiranjem zajednicke firme partnerstvo sa "Zastavom" podigne na najviši nivo. Tu ideju omele su sankcije, a torinska kompanija je u meduvremenu otišla na druge destinacije, i teško je ocekivati da ce se sada na bilo koji nacin vratiti u "Zastavu". Otpisom duga Fiat je, prema tvrdnji celnika "Zastave", ostavio odškrinuta vrata za eventualnu poslovno-tehnicku saradnju dve firme. "Zastavi" je, medutim, umesto kurtoaznih najava moguce saradnje neophodan ozbiljan strateški partner. Da li su, onda, indijske kompanije "TATA motors", "Mahinda end Mahinda" i "Ašok Lejland", biznismen srpskog porekla Branko Tupanjac, strateški partneri tog kalibra koji "Zastavi" mogu da obezbede izlazak iz dugogodišnje proizvodno-poslovne agonije. Poznavaoci situacije u "Zastavi" tvrde da je teško poverovati da je rec o stvarnim "spasiocima" "Zastave". Indijske kompanije, o kojima se ovih dana u Kragujevcu uveliko prica velika su nepoznanica. Ne zna se, naime, kakva je tehnološko-tehnicka osposobljenost tih kompanija, ni kakvog su kvaliteta vozila koja se u njihovim pogonima proizvode. Nije sasvim jasno ni kako bi bila rešena tehnološko-tehnicka i finansijska pitanja montaže "Zastavinih" automobila u Indiji i indijskih u Kragujevcu.
I galama koja se diže oko biznismena Branka Tupanjca sve više podseca na prašinu koja se dizala oko, takode americkog biznismena i vlasnika tamošnje (pokazalo se fantomske) kompanije Nukarko. Gospodin Tupanjac, doduše, prema pouzdanim informacijama jeste daleko ozbiljniji poslovni covek od Briklina i on zaista u Americi poseduje veliki kapital, ali on se bavi nekretninama, gradevinarstvom i bankarstvom, te nema mnogo dodirnih tacaka sa autoindustrijom.
Strucnjaci procenjuju da bi posrnula domaca autoindustrija spas trebalo da potraži u strateškom partnerstvu sa nekom od mocnih evropskih ili svetskih autokompanija. Sve ostalo predstavlja zamajavanje javnosti i kupovinu vremena, koje za "Zastavu" i njenu domacu kooperaciju neumitno istice. Z. Radovanovic

Kajmanska firma bi jeftino "Knjaza"

Privatizacija arandelovacke kompanije "Knjaz Miloš", zaslugom Komisije za hartije od vrednosti, naprasno je dovedena do usijanja. Dobrosav Milovanovic, predsednik te Komisije, teško da može izbeci sudbinu Branka Pavlovica koji je zbog ometanja privatizacije smenjen sa mesta direktora Agencije za privatizaciju.
Za Milovanovica je u javnosti nezvanicno nagovešteno da bi mesto trebalo da ustupi kadru iz G-17, a posle registracije ponude kompanije sa Kajmanskih ostrva FPP BALKAN LIMITED za preuzimanje "Knjaza Miloša" gotovo je sigurno da ce mesto ustupiti nasledniku. Razlog više za sumnju je i što se Milovanovic juce nije javljao na telefon da objasni, kako je kajmanska firma, nekoliko dana po potpisivanju Memoranduma sa Vladom Divcem za dokapitalizaciju, registrovala javnu ponudu o preuzimanju kod te komisije.
Milovanovic je, istina, ponudu registrovao po zakonu, ali je, kako kažu predstavnici vlasti pre toga trebalo da obavesti državu i Agenciju za privatizaciju da je stigla ponuda i tada bi saznao da je je šest dana ranije potpisan Memorandum o razumevanju sa kompanijom košarkaša Vlade Divca LLC -12 o dokapitalizaciji. Država je Divcu dala rok od 30 dana da donese konacnu odluku i obecala mu da za to vreme nece nuditi državne akcije na prodaju.
Osim toga, ovo je smatraju strucnjaci, dosad nezabeležen slucaj da se zbog nesmotrenosti paralelno odvijaju dva procesa dokapitalizacija i preuzimanje javnom ponudom.
Divac je kažu šokiran. Put da postane vlasnik "Knjaza Miloša" je daleko komplikovaniji i skuplji. Prema gruboj racunici njega bi otkup akcija, investicije i socijalni program za arandelovacku fabriku koštao oko 70 miliona evra. Ako Kajmanska firma uspe da animira akcionare kod kojih je vecinski paket akcija od oko 60 odsto cenom od 9.000 dinara za akciju i oni prodaju paket od 25 do 40 odsto, ova kompanija ce postati vecinski vlasnik.
Država poseduje 40 odsto kapitala "Knjaza", ali nema pravo upravljanja. To prakticno znaci da bi otkupom paketa akcija do 40 odsto kajmanska firma mogla da upravlja preduzecem i da o dokapitalizaciji koju je nagovestila sama odlucuje, odnosno o visini investicija i socijalnom programu. Cela transakcija kažu ekonomisti kajmansku firmu može da košta daleko manje nego Divca, odnosno 18, a naviše 20 miliona evra.

Nedopustiva prodaja akcija
Generalni direktor fabrike "Knjaz Miloš" iz Arandelovca Radenko Marjanovic izjavio je da ocekuje da Vlada Srbije reaguje povodom najavljene berzanske trgovine akcijama te kompanije. "Neobjašnjiva je odluka Komisije za hartije od vrednosti da se odobri ponuda londonske kompanije FPP "Balkan limited" o otkupu akcija "Knjaz Miloša" u trenutku kad je ugovorena dokapitalizacija tog preduzeca", rekao je Marjanovic.

Predrag Bubalo: Komisija je pogrešila u registraciji
Miodrag Đordevic, direktor Agencije za privatizaciju kaže da je Divcu Agencija kao autoritativna institucija obecala da nece pokretati pitanje strateškog partnera 30 dana i da je preko noci u ceo projekat uletela of šor kompanija sa Kajmanskih ostrva. "Procedura je obavljena po skracenom postupku koji je trajao tri umesto desetak dana", kaže Đordevic. Predrag Bubalo, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i koordinator u Ministarstvu za privredu tvrdi da država nece odustati od Memoranduma sa Divcem, i da bi Komisija za hartije od vrednosti trebalo da nade rešenje koje ne bi srušilo Memorandum. Ekonomisti tvrde da Komisija ima mehanizme da ispravi "grešku".

ŽTP ISPLATIO DVA MILIONA EVRA ZA OTPREMNINE

Železnicko-transportno preduzece (ŽTP) "Beograd" isplatilo je više od dva miliona evra za otpremnine do kraja juna ove godine za 782 radnika, koji su dobrovoljno napustili to javno preduzece. Iz ŽTP isticu da se program smanjenja broja zaposlenih, koji finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), odvija po planu i dodaju da je odlazak iz preduzeca u drugoj polovini ove godine najavilo još 122 radnika ŽTP "Beograd". Za grupu od 122 radnika, Železnicko-transportno preduzece izdvojilo je za otpremnine oko 22 miliona dinara. Odlukom generalnog direktora ŽTP Milanka Šarancica od 13. jula ove godine, mogucnost dobrovoljnog odlaska zaposlenih, pod uslovima koji su važili do 30. juna, produžena je do 30. septembra ove godine.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta