Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Snežana Dabovic, direktor Centra za kontrolu u Agenciji za privatizaciju o slucaju preduzeca "7. ju

Vlasnik modne konfekcije "7. juli" iz Kuršumlije Bogdan Aleksic otpustio je više od 300 radnika tog preduzeca, koji su stupili u generalni štrajk, uz obrazloženje da su time povredili radnu obavezu. Radnici tog preduzeca, koji štrajkuju vec nekoliko dana, najavili su da ce zatvoriti fabriku i zabraniti ulaz vlasniku tog preduzeca, sve do dolaska predstavnika Agencije za privatizaciju.
Snežana Dabovic, direktor Centra za kontrolu pri Agenciji za privatizaciju, izjavila je juce da ce predstavnici Agencije danas izaci na teren kako bi utvrdili šta se u tom preduzecu dešava.
- Predstavnici Agencije ce otici u Kuršumliju kako bi saznali da li kupac poštuje odredbe pojedinacnog kolektivnog ugovora. Takode, izdala sam i nalog Inpekciji rada da po hitnom postupku proveri osnovanost davanja tih otkaza, rekla je Dabovic i dodala da je poslednja kontrola u ovom preduzecu obavljena 1. juna i da tom prilikom nisu utvrdene nikakve nepravilnosti u ispunjavanju ugovornih obaveza od strane kupca.
Ona podseca da je preduzece prodato u decembru 2003. godine i u tom trenutku vec se kasnilo sa isplatom deset zarada radnicima.
- Kupac po Ugovoru nije imao obavezu da izmiri te obaveze, vec da obezbedi kontinuitet poslovanja, kao i da isplacuje plate od momenta preuzimanja firme. U takvim slucajevima, Agencija preporucuje sindikatu u preduzecu da pregovara sa poslodavcem o mogucoj dinamici izmirivanja tih obaveza - kaže Dabovic i podseca da je kupac prodajnu cenu uplatio na vreme i blagovremeno položio bankarsku garanciju u iznosu od 12 miliona dinara, što zajedno sa kupoprodajnom cenom daje ukupnu cifru od 31,8 miliona dinara.
Na pitanje novinara da li postoji ugovorna klauzula koja predvida da novi vlasnik ne može da isplati zaradu ispod odredene granice, ili proseka koji važi u Srbiji za odredenu industrijsku granu, Dabovic je odgovorila da je tako nešto nemoguce propisati jer visina zarada zavisi, pre svegam od likvidnosti preduzeca. "Ne treba izgubiti iz vida da je rec o preduzecu iz tekstilne industrije za koja se zna da su u veoma teškoj situaciji, sa niskim obimom proizvodnje i malim tržištem - naglašava Dabovic.

Radnici na godišnjem odmoru
Radnici modne konfekcije "7. juli" iz Kuršumlije, koji vec cetvrti dan za redom štrajkuju, zatekli su juce ujutro na fabrickom ulazu novo rešenje vlasnika tog preduzeca, u kome se navodi da su svi radnici na godišnjem odmoru. To rešenje usledilo dan nakon što je više od 300 radnika, koji se nalaze u generalnom štrajku otpušteno, zbog, kako je obrazložio vlasnik, neispunjavanja radnih obaveza. U prethodna 24 casa tekstilnu fabriku u Kuršumliji preuzimali su i radnici i vlasnik fabrike, da bi štrajkaci jutros zatekli zatvorena vrata i novo obezbedenje koje radnicima nije dozvoljavalo ulazak u fabricki krug.

Naplaceno oko 418 miliona dinara poreza na kapitalnu dobit

Poreska uprava obaveštava gradane i poreske obveznike da je po osnovu poreza na kapitalni dobitak ostvarenog prodajom akcija do sada donela 12.250 rešenja. Najveci broj rešenja odnosi se na obveznike sa teritorije Vojvodine, dok je iznos utvrdene obaveze po tom osnovu nešto više od dve milijarde dinara.
Kako se navodi u saopštenju, po osnovu ovog poreza, zakljucno sa 30. julom, naplaceno je nešto više od 418 miliona dinara. Poreska uprava podseca da 16. avgusta istice rok za uplatu trece rate poreza na imovinu za 2004. godinu, kao i da preostali deo poreske obaveze mogu da izmire do 15. novembra 2004. godine.

Komisija za hartije od vrednosti ode u kontrolore?

Sednica Odbora za privatizaciju republicke skupštine juce nije održana. Nije bilo kvoruma. Medutim, ako clanove odbora pitate koji je najvažniji rezultat njihovog dosadašnjeg rada, reci ce vam da su posebno zadovoljni postignutom nadstranackom atmosferom, saglasjem oko pitanja vezanih za privatizaciju. Nakon procešljanih osamdesetak slucajeva vlasnicke transformacije usledila je analiza petoclane radne grupe, sastavljene od predstavnika razlicitih stranaka. Izveštaj je upucen Vladi Srbije i resornim ministarstvima. Navode se uocene mane privatizacije i daju predlozi kako da se one premoste.

A nadzor nadzora?
Rukovodilac ove radne grupe Nikola Novakovic, clan Odbora iz redova G17 plus, naglašava da je Odbor jednoglasno stao na stanovište da sam model privatizacije ne treba menjati, jer bi takav potez bio katastrofa, pošto više nema vremena za gubljenje.
- U važecem modelu aukcijske i tenderske privatizacije osnovni problem je rešenje da nadzor i kontrolu nad postupkom vlasnicke transformacije radi organ nadležan za njeno sprovodenje- agencija. Nije logicno da nadzor bude u rukama ucesnika u postupku, agencije kao prodavca firmi. Zato se mora razmišljati o drugacijoj varijanti. Pošli smo logikom da se privatizacija završava potpisivanjem ugovora i da je to momenat kada društveni, ili državni kapital prelazi u privatne ruke, te da bi Komisija za hartije od vrednosti, nakon što bi znatno povecala nadležnosti i bila kadrovski ojacana, postala organ koji bi trebalo da preuzme dalju i brigu i kontrolu privatizacije. Istovremeno, utvrdeno je i da u našoj državi nemamo oditing, odnosno kontrolu-kontrole i da nam je potreban organ sa veoma širokim ovlašcenjima u cijim bi rukama bila žestoka kontrola javnih finansija, budžeta i svega što pod to potpada. Licno sam se zalagao da to bude oditorski sud, ali nema smetnji da to bude i nekid drugi samostalni organ, van pravosudnog sistema - objašnjava Novakovic.
- Suoceni smo sa situacijom da takvu kontrolu nemamo, pošto su prema samom Poslovniku, skupštinski odbori nemocni, jer na raspolaganju imaju samo zakljucke koji se u vidu preporuka i sugestija prosleduju dalje, ali se pri tome srecemo sa slabim odzivom ministarstava. Prošlo je više od mesec dana, ali nismo dobili odgovarajuce reakcije, iako smo predlagali izmene zakona o privatizaciji u odredenom delu, pre svega pojacavanje kaznene politike. Uocili smo da se u predprivatizacionom periodu kao po pravilu dešava da neke firme prolongiraju ceo postupak odbijajuci da sacine prospekt kao ponudu potencijalnom kupcu, ili u njemu iskazuju netacne podatke - objašnjava Novakovic.

Ipak ohrabrujuca slika
Situacija na terenu znatno bi se izmenila, ukoliko bi se u zakon o privatizaciji, ili krivicni zakonik uvelo krivicno delo neizdavanja, ili lažnog izdavanja prospekta, koje bi predupredilo takvo ponašanje i uozbiljilo citavu pricu. Ovo je izuzetno važna stvar, jer prospekt je jedini dokument koji opredeljuje kupca da li ce da kupi neku firmu, kaže sagovornik.
Nikola Novakovic, uz ogradu da u praksi ’imamo svega i svacega’, ipak istice da je kompletna slika privatizacije ohrabrujuca. Do sada je zakljuceno 1.200 ugovora o privatizaciji, a pred resornim odborom se nalazi 200 ugovora. Polovina od njih su pojedinacna obracanja gradana, a oko stotinu su prigovori na probleme nastale u post, ili predprivatizacionom periodu. Sve u svemu, samo pedesetak ugovora je stvarno zrelo za poništavanje, ili preporuku da se to ucini, zbog nekakve mucke i samo ti slucajevi ce završiti na sudu. Sve to navodi na zakljucak da je postojeci model privatizacije uspešan i da je stvarno zaživeo. Na opasku da je Vlada u ranijem skupštinskom sazivu optuživana za malverzacije u privatizaciji, i pitanje da li je odbor analizom pojedinih slucajeva privatizacije necem takvom ušao u trag, Novakovic upozorava da u puno slucajeva postoje neke sumnje, ali i da je odbor stao kategoricki na stanovište da time nece da se bavi. Postoje organi zaduženi da ispitaju to, pre svega policija i javno tužilaštvo. -Mogu samo da kažem da ništa notorno, ništa ocigledno nije isplivalo, pa cak i u onim slucajevima gde postoji opravdano nezadovoljstvo, nije se spominjala korupcija, ukazuje Novakovic.

Kad sam sebi oboriš cenu

Susreli smo se sa veoma interesantnim slucajem “Autosaobracaja” iz Vrnjacke Banje kaže Nikola Novakovic. Tu je konzorcijum radnika, pokušavajuci da kupi svoje preduzece iskazao minornu vrednost kapitala. Tek kada su na aukciji izgubili, izvadili su iz fascikle stvarnu vrednost kapitala. Sada traže poništavanje privatizacije, ne shvatajuci da su odgovorni, krivci za tu štetu koju je pretrpela država. Pokrenuti su krivicni postupci

Samostalni sindikat Šecerane "Dimitrije Tucovic" traži pomoc od Vlade Srbije

Samostalni sindikat prve srpske šecerane "Dimitrije Tucovic" (osnovana 1898. godine) koja ne radi vec sedam godina, uputio je zahtev Vladi Srbije, nadležnim ministarstvima i Agenciji za privatizaciju tražeci da se aktivira najveca srpska šecerana. - Zahtevamo ubrzanje procesa privatizacije i aktiviranje najvece šecerane u Srbiji koja je vec dve godine u procesu restrukturiranja-kaže Miroljub Jovic, predsednik Samostalnog sindikata Prve srpske fabrike šecera "Dimitrije Tucovic". Sindikat je takode zatražio hitno odobrenje sredstava za realizaciju socijalnog programa, što ukljucuje isplatu otpremnina za višak zaposlenih (u preduzecu se 190 zaposlenih dobrovoljno izjasnilo da bude tehnološki višak), subvencije za finansiranje procesa restrukturiranja u iznosu od 22 milona dinara i isplatu zaostalih zarada radnika u periodu 1998-2004. Zalog za to su procenjena vrednost preduzeca od 43 miliona evra i ocuvani resursi. Jovic tvrdi da su za privatizaciju šecerane zainteresovani italijanska firma "Sfir" i austrijska "Agrana".
Za šeceranu Dimitrije Tucovic su septembra 1998. usvojene privremene mere Vlade Srbije a od septembra 2003. po odluci Agencije za privatizaciju ona je u procesu restrukturiranja. Prema recima v.d. direktora šecerane Milorada Bojkovica osnovni problem za ubrzanje procesa privatizacije je neregulisan proces proizvodnje šecera u državi i stoga uzdržan odnos potencijalnih strateških inostranih partnera.
- Za pokretanje proizvodnje, a prema procenama inostranih eksperata za to postoje svi tehnološki preduslovi, bilo bi potrebno oko 30 milona evra ,što bi strateški partneri mogli da obezbede, ali oni traže i stabilne uslove poslovanja. - Aktiviranje jednog od kapitalno najintenzivnijih objekata u Beogradu snažno bi podstaklo bi razvoj agrara u beogradskom ataru. Samo u sektoru zapošljavanja to bi znacilo 20 do 30 hiljada novih radnih mesta u lancu koji cini više od 11 privrednih grana povezanih sa proizvodnjom šecera - istakao je Bojkovic.

Na adresu Odbora za privatizaciju Skupštine Srbije do sada stiglo 200 žalbi

Do sada je na adresu Odbora za privatizaciju Skupštine Srbije pristiglo oko 200 žalbi, što i nije tako mnogo kada se ima u vidu da je do sada privatizovano više od 1.200 preduzeca. Žale se svi - manjinski i vecinski akcionari, konzorcijumi, kupci... Odbor je dosadašnjim radom uspeo da posreduje u rešavanju najtežih "simptomaticnih" slucajeva, ali je njegov rad uveliko otežavalo to što on nije imao izvršnu funkciju, vec je mogao samo da daje preporuke, rekao je predsednik Odbora za privatizaciju Skupštine Srbije Milko Štimac, ocenjujuci rad Odbora za privatizaciju u proteklom periodu.
Kao probleme koji su najcešce na dnevnom redu ovog Odbora on je naveo - propuste u sprovodenju postupka privatizacije, probleme sa položajem malih akcionara u privatizovanim preduzecima, ali i neefikasnost trgovinskih sudova kada je rešavanje spornih slucajeva u pitanju. Upravo iz tog razloga, kaže on, Odbor je Ministarstvu za privredu predlozio više od 20 mera kako da se poboljša tok privatizacije. Izmedu ostalog, iznet je i predlog da se formiraju posebna veca pri trgovinskim sudovima i odredi nekoliko sudija koji bi se samo bavili predmetima koji se odnose na ovu oblast.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta