Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vezali su nam ruke, a NIS u gubicima

Samo zbog odustajanja od maksimalnih cena goriva prilikom poslednjeg poskupljenja Naftna industrija Srbije ima smanjen prihod od 700 do 800 miliona dinara, a posle odloženog najnovijeg poskupljenja imace i gubitke koji nisu naivni. Ne vidim razlog da se NIS-u pricinjava takva šteta i uništava i onako tanka supstanca ove kompanije, koja je posle dužeg perioda u poslednje dve godine pocela pozitivno da posluje - kaže Slobodan Sokolovic, pomocnik ministra rudarstva i energetike za naftu i gas.
- Ako reorganizujemo i restrukturiramo NIS da bi povecali njegovu vrednost, onda ovakva politika nije dobra. Zaustavljanje poskupljenja goriva direktno ce se odraziti na preradivace nafte, odnosno NIS - smatra Sokolovic.
- Na bi želeo da prejudiciram šta ce se desiti, ali postoje samo dva moguca rešenja, a to su da se dozvoli povecanje cena ili da se smanji akciza. Snižavanje akciza je vec nekoliko puta obavljano da se ne bi povecavale cene derivata. Naredne nedelje razgovaracemo sa predstavnicima Ministarstva trgovine i Ministarstva finansija da bismo razrešili ovaj problem - objašnjava Sokolovic.
Ministarstvo rudarstva i energetike je, poštujuci Uredbu o cenama derivata nameravalo da uradi novi cenovnik maksimalnih cena, ali Ministarstvo trgovine nije dalo saglasnost. Zakonski, kaže on, nama su "vezane ruke".
- Uredba je postavljena tako da Ministarstvo rudarstva i energetike menja cene derivata jer mi, u stvari, menjamo cene rafinerijske prerade. Kada se cena sirove nafte promeni mi moramo da promenimo cene. Na drugoj strani, nismo nadležni za fiskalna izdvajanja, koja takode ulaze u maloprodajnu cenu derivata. Za to se pita Ministarstvo finansija - istice Sokolovic.

Najveci deo kredita koje su domace banke odobrile u ovoj godini otišao je trgovackim firmama

Više od trecine novca koje su banke kroz kredite dale malim i srednjim preduzecima, u prvih šest meseci, odobreno je firmama koje se bave trgovinom. Nešto manje kredita odobreno je preduzecima koja se bave proizvodnjom. Prokredit banka je u prvoj polovini godine odobrila 11.500 kredita za mala i srednja preduzeca cija je vrednost 45 miliona evra.
- Strukturu ovih preduzeca uglavnom cine trgovinska preduzeca, s obzirom na to da je za proizvodnju neophodan veci kapital, odnosno veca investiciona ulaganja, a samim tim i veci kredit. Bez obzira na ovu cinjenicu, ucešce proizvodnih preduzeca u ukupnom kreditnom portfoliju iznosi 32 odsto, što je samo osam odsto manje u odnosu na trgovinska preduzeca. Naša struktura kredita po sektorima odslikava stanje srpske privrede i ucešce pojedinih sektora u njoj - kažu u Prokredit banci.
Od ukupne sume poljoprivredi je odobreno 17 odsto, industriji 15, trgovini 40, uslugama 19, a ostalim delatnostima devet odsto. Najviše kredita namenjeno je investicijama u osnovna sredstva, a ima i onih koji su namenjeni za finansiranje obrtnog kapitala. Krediti koje Prokredit banka odobrava za ova preduzeca krecu se u rasponu od 250 evra do 500.000 evra sa rokovima otplate do 60 meseci.
Nacionalna štedionica - banka je u istom periodu odobrila 401 kredit ukupne vrednosti oko 4,5 miliona evra.
- Zahteve za kredit upucuju preduzeca razlicitih delatnosti, medutim najviše je zahteva iz sektora trgovine. Karakteristican je stalni porast kredita isplacenih proizvodnji. U prvim mesecima godine polovina kredita bila je odobrena trgovinskim preduzecima, dok je u junu znatno porastao broj kredita odobrenih sektoru proizvodnje, sa pet odsto na 27 - kažu u ovoj banci.
Najveci broj kredita (82 odsto) namenjen je za obrtna sredstva, a ostalo su investicioni. Minimum iznosa kredita je 10.000 evra, a maksimum 50.000 evra.
U prvih šest meseci ove godine Rajfajzen banka odobrila je 307 kredita od cega je 136 kratkorocnih, odnosno 171 dugorocni u vrednosti od 29,6 miliona evra.
- Usmereni smo na proizvodnju, ali više kredita ide trgovinskim firmama. Svi znamo da je bolje investirati u proizvodnju jer se tako stvaraju mogucnosti za stabilniji razvoj privrede. Cinjenica je, ipak, da na tržištu ima više preduzeca koja se bave trgovinom - kaže Borislav Strugarevic, direktor Sektora za mala i srednja preduzeca u Rajfajzen banci.
Dve trecine kredita namenjeno je investicijama u opremu, dogradivanje objekata, kupovinu objekata, a ostatak za obrtna sredstva. Rok otplate kredita za obrtna sredstva je do 12 meseci, a za investicije u gradevinske objekte i opremu od 18 do 60 meseci.
U prvoj polovini godine Delta banka je mala i srednja preduzeca kreditirala sa više od šest milijardi dinara.
- Od ukupno plasiranih kredita 45 odsto se odnosilo na proizvodne firme, 25 odsto na trgovinske. Kreditiraju se preduzeca iz oblasti industrijske proizvodnje, poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda, gradevinarstva, zanatstva, turizma, preduzeca koja imaju dugorocne ugovore o saradnji sa firmama iz inostranstva i izvoze - kažu u Delta banci.
Krediti su najcešce namenjeni za nabavku repromaterijala, robe, fiskalnih kasa, osnovnih sredstava (manjih vrednosti), ali i za tekucu likvidnost. Rokovi otplate su od jedne do izuzetno pet godina, a preovladuju krediti do jedne godine. Iznos kredita nije utvrden i zavisi od zahteva.

Urednije vracanje para
Procenat naplate kredita malim i srednjim preduzecima u Delta banci iznosi više od 95 odsto. Rajfajzen banka i Prokredit imaju naplatu 99 odsto, dok se Nacinalna Štedionica može pohvaliti naplatom od 100 odsto.

Tek 600 preduzeca upisano u Centralni registar

Zakon o tržištu hartija od vrednosti stupio je u septembru prošle godine na snagu i domaca preduzeca su bila dužna da se upišu u Centralni registar u roku od šest meseci. To je, medutim, ucinilo samo 600 njih, dok se na berzi trguje akcijama 200 preduzeca. Na taj nacin se odugovlaci sa trgovanjem akcijama, a pre ovog "metoda" direktori su odbijali da potpišu prospekt i na taj nacin sprecavali prodaju akcija na berzi.

Akcije bez repera
Ovakvo nepoštovanje propisa o hartijama od vrednosti je izazvalo probleme kod primene metode javne ponude za preuzimanje firmi. Kod akcija koje nisu kotirane na berzi nema repera koji odreduju cenu. Najniža cena kod preuzimanja je knjigovodstvena vrednost i ona je u našim uslovima obicno nerealna. Da su akcije iznete na berzu i da su imale konkurente medu kupcima to bi, verovatno, podiglo njihovu cenu.
"Mehanizam javne ponude za preuzimanje je koristan jer onaj ko želi da preuzme upravljanje nad nekom firmom, kupovinom vecinskog paketa, pribegava ovom metodu, pošto se na berzi, prema našem zakonu, ne može kupiti više od 25 odsto akcija. Takva ponuda ima i svoju cenu koja je na Zapadu viša od 15 do 20 odsto od berzanske "kaže Rade Rakocevic, direktor brokersko-dilerskog društva "Senzal".
Kompanije koje su se odlucile na preuzimanje obicno racunaju na eksterne akcionare, kojima nije puno stalo do buducnosti firme i nemaju strpljenja da cekaju da se akcije, koje su, uglavnom dobili besplatno ili sa popustom, iznesu na berzu. Menadžment se od tih neželjenih gazda uglavnom brani na dva nacina - naglim iznošenjem akcija na berzu ili dokapitalizacijom.
U procepu propisa i domace prakse nedavno se našla domaca firma "Aleva", ciji je mendžment, kada je "Vitamin" iz Horgoša objavio javnu ponudu za preuzimanje od 25 do 37 odsto akcija, da bi se odbranio od takozvanog neželjenog preuzimanja, a istovremeno i podigao cenu akcije odmah ih i izneo na berzu. Cena akcije je pocela munjevito da raste i u jednom momentu akcije su dostigle 18.000 po komadu.
Gledano samo iz ugla menadžmenta potez dobar, jer se na taj nacin "izmerila" vrednost akcije na berzi i ona je premašila ponudenih 14.000 dinara. Sledeci ponudac, prema važecim propisima, ne može dati cenu nižu od 18.000 dinara i to je, s jedne strane dobro za firmu, a s druge, ovakva odbrana od neželjenog preuzimanja je i rizicna jer je pitanje šta ovu firmu ocekuje u buducnosti.

Dokapitalizacija
Domaca preduzeca se od neželjenog gazde brane i dokapitalizacijom. Tako požarevacki "Bambi" nije želeo da rizikuje i dobije gazdu koji mu nije po volji pa se povukao sa berze i zapoceo pregovore sa investicionim fondom "Salford" o dokapitalizaciji.
Menadžmentu se to ucinilo izvesnije jer mu je garantovan iznos investicija i socijalni program. Mali akcionari još nekih domacih preduzeca u besu što direktori odugovlace sa iznošenjem akcija na berzu pregovaraju sa ponudacima, a ostaje da se vidi kako ce se direktori odbraniti od neželjenih kupaca.

Beli vitez
Pored "neprijateljskog" postoji i "prijateljsko" preuzimanje. Ono je retko, ali se u domacoj praksi nekoliko puta desilo da su se menadžeri, u nedostatku para da sami kupe akcije, dogovorili sa poželjnim partnerom o transakciji. U literaturi je takvo preuzimanje poznato kao "beli vitez". U svetu je inace razvijena strategija odbrane od nepoželjnih kupaca i svaka nosi atraktivno ime.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta