Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U utorak stiže u „Knjaz” prvi ozbiljni kupac

Danas je poslednji dan kada se do 12 casova manjinski akcionari „Knjaza” mogu izjasniti da li ce svoje akcije prodati „Balkan limitidu” po ponudenoj ceni od 17.200 dinara, dok akcionari koji svoje akcije žele da prikljuce Aukcijskom državnom fondu mogu da to ucine do 17 casova, 24. septembra.
Juce je „evrogroznica” vladala u gradu pod Bukuljom. Nastavljeni su, na žalost, i mnogi pritisci na akcionare i telefonske pretnje i „ubedivanje” kojoj brokerskoj kuci se mogu prikloniti. Najviše posla imali su predstavnici brokerske kuce „Senzal”, jer su morali da obrade dokumentaciju više stotina akcionara cija je želja da ucestvuju u zajednickom paketu s državom.
Od više zvanicnika smo saznali da je iznad svih ocekivanja veliki broj akcionara udružio akcije sa državnim paketom, a zbog zakonskih odredbi ovaj procenat ne smemo saopštavati do isteka roka 24. septembra. Ono što je znacajno jeste da se javljaju i novi kupci ove naše ugledne kompanije od nacionalnog interesa.
Sutra u kompaniju „Knjaz Miloš” stiže i prvi veoma ozbiljni kupac, o cemu cemo naše citaoce prvi obavestiti.
Juce smo boravili u Klubu radnika „Knjaza” u centru Arandelovca. Svi su bili raspoloženi jer su akcije udružili sa državnim paketom. No, kod akcionara koji su se priklonili brokerskoj kuci „Emisio” i dali naloge za prodaju akcija „Balkan limitidu” vlada razumljiva nervoza i neizvesnost jer ce svoju sudbinu saznati danas u 12 casova. Ako budu prikupili 25 odsto akcija mogu ocekivati da im pare „legnu” na bankovne racune u naredna tri dana. U protivnom svi ti akcionari u naredna 72 sata moraju svoje akcije prikljuciti državnom paketom ako žele novac. Ipak, postavlja se pitanje hoce li to i tehnicki moci ostvariti zbog kratkoce roka pa mogu ostati i bez ocekivanih evra u svojim džepovima.

Miloš Nenezic, generalni direktor "Trayal" korporacije iz Kruševca

Jedna od najstarijih i najpoznatijih kompanija na Balkanu - "Trayal" iz Kruševca pre 18 meseci bila je na samoj ivici ponora, a danas se zahvaljujuci novom poslovodstvu, na celu sa Milošem Nenezicem, za privatizaciju ove firme zainteresovano više svetskih kompanija iz Evrope i SAD.
Iz meseca u mesec ovaj kolektiv je beležio rast proizvodnje, koja je vec dostigla obim iz ranih devedesetih godina prošloga veka.
- Kada sam u martu prošle godine došao na celo " Trayala" firma je bila na samrti. Cetiri od pet fabrika nije radilo, racun je bio blokiran, a radnici nezadovoljni, jer plate nisu primali mesecima. Napustili su nas bili i dobavljaci i kupci i banke i sve državne institucije. Malo je falilo da tokom 2003. godine firma bude zatvorena. Sindikat je smenom menadžmenta prekinuo tu agoniju, i sada smo posle godinu i po dana rada stali na noge, kaže Miloš Nenezic, generalni direktor "Trayala".
Prema recima celnika "Trayala", najvažnije je što je obezbedena sigurnost zaposlenih, kojima plate redovno stižu. Prosecne zarade zaposlenih u februaru 2003. bile su 5.600 dinara, sada su više za 4.000 dinara, a u zavisnosti od ucinka u pojedinim fabrikama iznose i 20.000 dinara. Prošle godine izvezeno je robe u vrednosti 18,8 miliona evra i to najviše u Englesku, Francusku, Nemacku, SAD, Cešku, Španiju. Osim povecanja izvoza do kraja godine bice izmireni i svi dugovi. Celokupna proizvodnja pneumatika, koja je sertifikovana po medunarodnim standardima kvaliteta ISO 9000, prodata je do marta 2005. godine.
Generalni direktor "Trayala" bio je clan zvanicne delegacije Srbije koja je nedavno bila u poseti SAD, a ucestvovao je na svetskom ekonomskom forumu u Aspenu i ostvario znacajne kontakte sa americkim biznismenima.
- Cak cetiri velike americke i svetske kompanije izrazile su spremnost da saraduju sa "Trayalom". Kontaktirao sam sa predstavnicima kompanije "Goodyear", ciji je potpredsednik izrazio spremnost da ucestvuje u procesu privatizacije "Trayala". Razgovarao sam sa gospodinom Brenom Gancom, vlasnikom kompanije "Galaksi", koji je naš najvažniji partner u SAD. Dogovoreno je da se isporuka guma sa sadašnjih 300.000 mesecno poveca na pola miliona dolara. "Galaksi" je zainteresovan da ucestvuje u privatizaciji "Trayala", a sada namerava da kupi samo Fabriku teretne i industrijske pneumatike. Nije iskljucena ni mogucnost ucešca i u kupovini cele korporacije, jer su vec preuzeli vecinski paket akcija u fabrici "Ruma guma" iz Rume. Našu firmu u svom vlasništvu želi da vidi i direktor cuvene americke kompanije "Kuper" iz Cikaga, koja pripada multinacionalnoj korporaciji "Ajvon". Sa gospodom Terezom Barger, direktorkom kompanije IFC, pregovarano je o buducoj poslovnoj saradnji, jer mi planiramo povecanje izvoza za još 20 odsto u narednoj godini, ali i o njihovom ucešcu u privatizaciji našeg preduzeca - istice Nenezic.
Za vlasnicku transformaciju "Trayala" interesovanje su do sada iskazali i italijanske firme "Pireli", "Marangoni" Grupa, zatim britanska trgovacka kuca "Tajer grup", finska "Nikija", ceški "Mitas" i kompanija "Viza" iz Moskve, koja želi da kupi citavu korporaciju. Vitalij Zikov, vlasnik "Vize", je izjavio da ga interesuje "Trayal" u celini, želi da kupi kompletnu proizvodnju guma u Srbiji, a do sada je preuzeo "Rekord" iz Rakovice, "Viskozu kord" iz Loznice, a u Bugarskoj je uzeo u zakup firmu "Vidahen". Rusi imaju velike zalihe sirovina za proizvodnju pneumatika i potrebni su im novi proizvodni pogoni i nova tržišta. Sa istom namerom u Kruševcu je boravio i vlasnik kompanije "Maragoni" iz Italije, gospodin Mario Maragoni. Njegova firma zapošljava 1.600 ljudi, proizvodi tri miliona guma i ostvaruje godišnji promet od 250 miliona evra. Najvece preduzece u Rasinskom okrugu posetio je i Dejvid Gouen, ambasador Velike Britanije u Beogradu, interesujuci se za buduce planove "Trayala", a posebno za proces privatizacije.
Poslovni uspesi "Trayal korporacije", tradicija duga 115 godina, svetski kvalitet proizvoda i usluga, ali i ljudskih resursa, opreme i kapaciteta, uzburkali su svetski poslovni svet.

Investicioni fondovi kao alternativa štednji

Jedan od nacina da se akcionari uvedu u svet kapitala jeste, osnivanje investicionih fondova u Srbiji koji bi najlakše mogli da postanu alternativni vid štednje. Mali akcionari koji raspolažu akcijama preduzeca u kojima su radili, prodajom tih akcija mogli bi da kupe akcije investicionih fondova cime bi upravljanje sopstvenim kapitalom prepustili, pretpostavlja se, uspešnim menadžerskim timovima ciji bi zadatak bio da dobrim plasmanima tih sredstava obezbede da vlasnici akcija dobiju na kraju vece dividende nego što bi bile kamate na oroceni novcani iznos u bankama. S druge strane, investicioni fondovi koji bi aktivno ucestvovali u trgovini na berzi bili bi šansa da kapital podeljen kroz akcije ne završi u potrošnji nego da aktivno doprinese stimulisanju preduzetništva u Srbiji.

U "Zastava Oružju" ohrabreni najavom otpisa dugova državi

Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Prvoslav Davinic najavio je nedavno prilikom posete "Zastava Oružju" da ce država otpisati dugove fabrikama domace vojne industrije, nastalim na ime njihovih neispunjenih ugovora prema Vojsci SCG. Istovremeno, rekao je Davinic, bice pokrenuta inicijativa da se preduzecima namenske industrije otpišu i dugovi prema lokalnim zajednicama u kojima posluju.
Najveca domaca vojna fabrika - "Zastava Oružje" - duguje državi, po raznim osnovama, oko milijardu dinara. U poslovodstvu "Zastavine" fabrike oružja kažu da je najava otpisa dugova dobra vest.
- To ce otvoriti mogucnost ugovaranja novih poslova sa Ministarstvom odbrane SCG. Mi, inace, vec možemo da ponudimo proizvode za preoružavanje i opremanje Vojske SCG. Rec je o novoj automatskoj puški M21, zatim novoj snajperskoj i dalekometnoj puški, kao i automatskom bacacu raketa - kaže za Danas direktor "Zastava Oružja" pukovnik Marinko Petrovic.
Osim puške M21 kalibra 5,56 milimetara, "Zastava Oružje" ce Vojsci SCG ponuditi citavu paletu novih proizvoda, medu kojima znacajno mesto zauzima nova snajperska puška M91, kalibra 7,62 mm, koja treba da zameni snajpersku pušku M76. "Zastavina" fabrika oružja nudi Vojsci SCG i novu dalekometnu pušku M93 (tzv. crna strela), koja ima kalibar od 12,7 mm, efikasan domet do 1.800 metara i veliku probojnu moc.
Za potrebe Vojske SCG u "Zastava Oružju", prema informaciji iz te fabrike, osvaja se i proizvodnja novog mitraljeza na pešadijskom postolju, kalibra 12,7 mm, ciji je komercijalni naziv "kojot", a osvaja se i proizvodnja novog automata kalibra 9 mm. Za specijalne jedinice Vojske "Zastavina" Fabrika oružja sprema novi pištolj - top 20, koji je bio izložen na Sajmu naoružanja i vojne opreme u Parizu. U "Zastava Oružju" planiraju da Vojsci SCG ponude i proizvode iz artiljerijskog programa - top 30 mm, vežbovno sredstvo (umetnutu cev od 12,7 mm) za tenk M84, kao i spregnutu pušku za uvežbavanje oklopno mehanizovanih jedinica.
Za razliku od menadžmenta, u Sindikatu "Zastava Oružja" kažu da je za njih ohrabrujuce to što je ministar Davinic obecao da ce socijalni program kojim ce biti zbrinjavan višak radnika u toj i ostalim fabrikama namenske industrije imati "humani karakter".
U sindikatu tu izjavu ministra prihvataju kao neku vrstu obecanja da nece biti novog otpuštanja radnika i da ce uz odgovarajucu otpremninu ili dokup staža iz fabrike otici samo oni radnici koji to budu želeli. Ovde se, inace, procenjuje da je u "Zastavinoj" Fabrici oružja od ukupno 3.600 zaposlenih oko 1.000 prekobrojnih.

KIKINDSKI HOTEL "NARVIK" CEKA KUPCE

Kikinda - Ne racunajuci možda Beograd, hoel "Narvik" jedini je u Srbiji od onih "starije" generacije sacuvao cetiri zvezdice. Uprkos tome još nismo uspeli da nademo strateškog kupca koji ima lanac hotela, mada je bilo interesenata - saznaje Danas od direktora "Narvika" Ratka Ivankovica.
Zaposleni, penzioneri i gradani, njih 450 poseduju 60 odsto akcije hotela, a u vlasništvu države je 40 odsto akcija "Narvik" ima 180 kreveta, 130 zaposlenih, 17 hiljada "kvadrata" površine, ali i dugove od oko osam miliona dinara.
- U prošloj godini zabeležili smo oko 35 hiljada nocenja, za prvih šest meseci ove godine oko 14.520, a do kraja godine ocekujemo mnogo vecu posetu jer nastupa jesenja lovna sezona. Rukovodioci iz slovenacke fabrike "Cimos" koji su nedavno kupili našu "Livnicu" zakupice ceo sprat (deset soba) na godinu dana, a prodaja "Livnice" trebalo bi da poveca broj poseta "Narviku" - smatra Ivankovic.

Bogati akcionari troše novac na nekretnine

Sve procene strucnjaka govore da Srbija ako želi brže u reforme mora da obezbedi da ucešce investicija u njenom bruto domacem proizvodu bude bar 25 odsto. To su ucinile sve uspešne zemlje u tranziciji - Estonija, Ceška, Poljska, Madarska, Slovenija, koje su izmedu pete i sedme godine tranzicije imale ucešce investicija od 25-30 odsto. Pokazalo se, takode, da kada su jednom prešle tranzicionu recesiju više u nju nisu zapadale. Medutim, da bi investicije rasle tim tempom, potrošnja bi morala da se krece sporije od rasta BDP i tu leži glavni problem. Država, ocito je, nema dovoljno sredstava da to obezbedi, donacije više ne pristižu, povoljnih kredita je sve manje, zamrla privatizacija je investicije svela na skromnu meru, a direktne strane investicije moguce je nabrojati na prste jedne ruke. Kakva je u tom procesu uloga domaceg stanovništva, pre svega onog dela stanovništva koje se našlo u prilici da u svojim rukama drži akcije firmi koje su i te kako zanimljive buducim kupcima ili onog koji se zatekao u firmama koje su privatizovane i ciji je novi vlasnik spreman da se kroz sistem otpremnina reši viška zaposlenih. I jedni i drugi su, kako se pokazalo potpuno nespremno docekali to što im se dešava. Situacija oko "Knjaza Miloša", "Centroproizvoda", "C marketa" to najbolje pokazuje. Nije nerazumno objašnjenje akcionara da žele da postupe po principu "bolje vrabac u ruci nego golub na grani", odnosno da žele da se oslobode akcija i za njih dobiju što više para. Pitanje je, medutim, šta iza toga sledi. Iskustvo pokazuje da se novac dobijen prodajom akcija najcešce troši za kupovinu nekretnina i obnovu trajnih potrošnih dobara, dok je manje od 10 odsto investirano u otvaranje novih radnih mesta i pokretanje sopstvenog biznisa.
Kada su akcionari "Apatinske pivare" prodali svoje akcije i obogatili se cena stanova u Novom Sadu skocila je više od 50 odsto. Kada se ovih dana u rukama 2.000 radnika DIN našlo oko 70 miliona evra planuli su stanovi i kuce u ovom gradu. Celnici grada priznaju da su delimicno zadovoljni jer je uposlena i gradevinska operativa na renoviranju, dogradnji i izgradnji novih stambenih objekata a kažu da se nadaju da ce "posle izbora krenuti i preduzetnicka inicijativa".
Ocito je duboko ukorenjeno shvatanje u svesti ljudi u Srbiji da je investiranje prevashodno briga države. Analiticari tvrde da nije nelogicno što naši ljudi koji dodu do viška para smatraju da im je najsigurnije da kupe nekretninu ili da eventualno te pare pretvore u devize i polože u banke. Ali, ukazuju i na to da je nedostatku preduzetnickog duha doprinela i neizgradenost nekih u svetu inace tradicionalnih institucija, poput berzi, ili investicionih fondova i naravno edukacija gradana. Teško je od "godinama gajenog samoupravljaca, preko noci dobiti tržišno opredeljenog vlasnika kapitala" kažu strucnjaci ukazujuci na to da je praksa najbolja reklama za "novitete". Prve uspešne transakcije na berzi kao i prve kotizacije akcija dale su vec, smatraju ekonomisti, pozitivne rezultate koje ni niz trapavosti koje su ih pratile nisu umanjile. Bice, medutim, potrebno da prode dosta vremena dok naš akcionar ne bude umesto sportskih strana u novinama prvo otvarao berzanske izveštaje da bi video kako se kotira njegov kapital tog dana.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta