Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U konkurenciji za izbor privatizacionog savetnika NIS 23 kompanije i 38 podizvođača:
Najniža cena određuje pobednika
Nakon otvaranja ponuda za privatizacionog savetnika Naftne industrije Srbije, tenderskoj komisiji ostavljeno je deset dana da donese odluku koji će se od ponuđača kvalifikovati za drugi krug postupka javne nabavke konsultantskih usluga privatizacionog savetnika. Pobednik iz drugog kruga biće privatizacioni savetnik, a njegovo ime biće poznato do 13. decembra. Za sprovođenje ovog postupka Vlada Srbije angažovala je Agenciju za privatizaciju, a prema rečima portparola Agencije Radeta Ševića, članovi Komisije koja će odlučivati o izboru savetnika su Aleksandra Babić, savetnik ministra rudarstva i energetike, Dušan Vučković iz Ministarstva privrede, Vladislav Cvetković, savetnik za privatizaciju banaka u Agenciji za sanaciju i stečaj banaka, Milorad Bjelopetrović, savetnik minsitra privrede, Smiljana Cvikić, pomoćnik generalnog direktora NIS - Jugopetrol i Branislav Zec, pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju. Šević podseća da će se ponuđači kvalifikovati za drugi krug postupka na osnovu svog iskustva ali će finansijski i poslovni kapaciteti igrati značajnu ulogu. Onima koji zadovolje ove kriterijume biće upućen poziv da učestvuju u drugoj fazi restriktivnog postupka Glavni kriterijum za pobedu u drugoj fazi biće ekonomski najpovoljnija ponuda. Šević kaže da se od ponuđača ne očekuje da podnese strategiju privatizacije NIS, već da daju tehničku ponudu u koju spadaju rokovi za koje mogu obaviti posao, tim koji će raditi na strategiji, projektni zadatak, kao i finansijsku ponudu. S obzirom na to da je reč o javnoj nabavci u restriktivnom postupku Zakon o javnim nabavkama propisuje da je za sprovođenje tog postupka neophodno pribaviti saglasnost Uprave za javne nabavke. Predrag Jovanović, direktor Uprave za javne nabavke potvrdio je za naš list da je takva saglasnost neophodna. On nije bio u prilici da proveri da li je saglasnost već zatražena ali smatra da nema razloga da Agencija za privatizaciju to ne učini. - Kada je reč o tako ozbiljnim projektima, kao što je angažovanje privatizacionog savetnika za NIS, Uprava daje saglasnost na sprovođenje restriktivnog postupka. Ima puno opravdanja da se ide u restriktivni posputak iz dve faze koji podrazumeva da se firma u prvoj fazi kvalifikuje prema svom kvalitetu a zatim da podnese ponudu. Upravo za takve slučajeve je i predviđen restriktivni postupak - kaže Jovanović. Za učešće u izboru privatizacionog savetnika NIS, sudeći prema imenima, prijavile su se najrenomiranije svetske kuće. Podatak da je devet ponuda dostavilo ukupno 23 kompanije sa 38 podizvođača dovoljno govori da je reč o unosnom i veoma interesantnom poslu. Renomirane inostrane kompanije uzele su za podizvođače i brojne srpske firme a među njima prednjače advokatske kancelarije. Među domaće firme ovde se mogu ubrojiti i predstavništva velikih revizorskih kuća (KPMG, Deloit...) koje će učestvovati na tenderu. Osim njih angažovani su i lokalni stručnjaci za zaštitu životne sredine a najzvučnije je ime bivšeg ministra za zaštitu životne sredine Anđelke Mihajlov. Izvor: "Danas".

Za devet meseci promet na Beogradskoj berzi premašio 394 miliona evra:
Strani investitori zainteresovani za srpsko tržiše kapitala
Ukupan promet ostvaren na Beoradskoj berzi od januara do septembra ove godine premašio je 32,2 milijarde dinara, što je oko 394,3 miliona evra, što je približno nivou prometa ostvarenom u istom periodu lane. Direktor Beogradske berze Gordana Dostanić objasnila je na konferenciji za novinare da je devetomesečni promet ove godine, ostvaren kroz više od 127.000 transakcija, u odnosu na isti period 2004. godine bio, mereno u dinarima, za osam odsto veći, dok je izraženo u evrima, zabeležen pad od 1,5 odsto. - U odnosu na kraj 2004. godine, trgovanje akcijama zabeležilo je skok u obimu prometa od 51 odsto, dok je broj transakcija dupliran. Najveći obim trgovanja akcijama zabeležen je kod Čačanske banke, Centrobanke i Tigra iz Pirota - rekla je Dostanić i dodala da je ukupna tržišna kapitalizacija Beogradske berze na dan 30. septembra 2005. godine bila 514,5 milijardi dinara, odnosno šest milijardi evra. Ona je ocenila da su pokazatelji kojima se meri učešće stranih investitora na Beogradskoj berzi zadovoljavajući, jer stranci učestvuju u više od 50 odsto ukupnog prometa, ali je navela da bi bilo kakva politička nestabilnost u zemlji mogla da prouzrokuje njihovo povlačenje, što bi dovelo do kraha srpskog tržišta. Kako je objasnila Dostanić, broj stranih investitora na berzi u Srbiji mnogo je veći nego u drugim zemljama jugoistočne Evrope gde oni u ukupnom prometu učestvuju sa 20 do 30 procenata. To znači, ne samo pojačano zanimanje stranaca za srpsko tržište kapitala, već i nedovoljnu zainteresovanost domaćih investitora, što direktno utiče na razvoj domaće ekonomije. Ona je ocenila da će zbog malog broja domaćih firmi koje se dobro kotiraju na berzi biti veliki problem da budući investicioni ili penzioni fondovi u Srbiji ulažu u domaće hartije od vrednosti i dodala da će oni biti prinuđeni da novac ulažu u inostrane hartije od vrednosti. Iako se na slobodnom berzanskom tržištu Beogradske berze u proteklom periodu nalazilo 767 različitih akcija preduzeća, prosečno se trgovalo samo sa 60 do 90 akcija, dok se odlično kotiralo samo oko 20 preduzeća, kazala je direktorka berze. Izvor: "Danas".

KOMISIJE ZA HARTIJE OD VREDNOSTI SRBIJE I HRVATSKE POTPISALE MEMORANDUM O SARADNJI

Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti Republike Srbije i Miljenko Fičor, predsednik Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske potpisali su juče u Zagrebu Memorandum o saradnji - saopšteno je iz Komisije za hartije od vrednosti. U saopštenju se dodaje da usklađivanjem rada dve komisije, Komisija za hartije od vrednosti želi da doprinese unapređenju finansijskog tržišta. - Krajnji cilj jeste olakšavanje protoka kapitala u našoj i susednim zemljama, kao i stvaranje boljih uslova za investiranje u celom regionu. Komisija za hartije od vrednosti već je uspostavila zvaničnu saradnju sa sličnim institucijama u Rusiji, Rumuniji, Federacije BIH i Republici Srpskoj. Memorandum o saradnji uskoro će biti potpisan s komisijama za hartije od vrednosti Republike Crne Gore i Grčke - kaže se u saopštenju Komisije za hartije od vrednosti. Izvor: "Danas".

BELIŠĆE ŽELI DA KUPI INOS - PAPIR SERVIS

Hrvatska kompanija Belišće objavila je juče ponudu za kupovinu akcija preduzeća Inos - papir servis iz Beograda. Belišće namerava da otkupi najmanje 51 odsto akcija po ceni od 20.100 dinara za jednu akciju. Nominalna vrednost akcija Inos-papir servisa je 8.200 dinara, a kanjigovodstvena 14.388 dinara. U ponudi je navedeno da je Belišće spremno da otkupi i sve akcije Inos-papir servisa i da u to preduzeće investira 400.000 evra u prvoj godini, a u naredne dve godine po 250.000 evra. Sve akcije Inos-papir servisa su u privatnom vlasništu, a manjinski akcionari imaju rok do 5. novembra da odluče da li će svoje akcije prodati Belišću. Izvor: "Danas".

Stamenković: Inflacija u 2005. oko 15 odsto

Saradnik Ekonomskog instituta Stojan Stamenković procenio je juče da bi inflacija u Srbiji u ovoj godini mogla biti oko 15 odsto. On je kazao da, iako se inflacija od jula usporava, verovatnoća da ona do kraja godine bude 13,7 odsto veoma je mala. "Da inflacija do kraja godine ne bi premašila projektovanih 13,7 odsto, ona u poslednja tri meseca ne bi smela da bude veća od 1,7 odsto ukupno, ili od 0,56 odsto prosečno, a takođe i rast cena na malo trebalo bi da bude sporiji", naglasio je Stamenković. On je podsetio da je inflacija u septembru bila na mesečnom nivou od 1,1 odsto, a 11,8 odsto na godišnjem nivou, dok je prosečna stopa rasta cena na malo u prvih devet meseci ove godine bila 1,25 odsto. Prema rečima Stamenkovića, najveći pritisak na inflaciju imale su tražnja, svetske cene energenata, relativno visok stepen monopolizacije privrede, a rast cena izazivali su i nemonetarni faktori. Stamenković je dodao da je sredinom ove godine mesečna agregatna tražnja stanovništva bila oko 115 milijardi dinara, što je u odnosu na isti period 2003. godine rast od preko 35 odsto, a da je to bio i osnovni uzrok rasta cena, spoljnotrgovinskog deficita i industrijske proizvodnje. On je dodao i da je industrijska proizvodnja u prvih osam meseci ove godine bila za 0,7 odsto manja nego 2004. godine, ali da će, prema njegovoj prognozi, ukupna industrijska proizvodnja u ovoj godini biti jednaka prošlogodišnjoj. Prema rečima Stamenkovića, u Srbiji je od 2001. do 2004. godine ugašeno oko 400.000 radnih mesta, ali je u privatnom sektoru otvoreno 170.000 novih radnih, prenosi Beta. Izvor: "Glas javnosti".

Zastavin „Punto“ 7.990 evra

Prodaja prvih modela „Fijatovog“ putničkog automobila „punto“ sa oznakom „zastava 10“ počeće za dva-tri dana, a cena baznog modela iznosi 7.990 evra, izjavio je Tanjugu generalni direktor Grupe „Zastava vozila“ Zoran Radojević. Prema njegovim rečima, prodaja automobila „zastava 10“ počeće na Sajmu u Novom Sadu za pravna lica, dok se fizička lica za pretplatu mogu prijavljivati već od početka naredne sedmice. „Dok se fabrika tehnički ne modernizuje, pre svega u delu sklapanja školjki i u procesu montaže, prvih 7.000 modela ovog automobila biće proizvedeno u Torinu“, rekao je Radojević i naglasio da će se prvi modeli na srpskom tržištu pojaviti krajem godine. Radojević je podsetio da je ugovorom sa „Fijatom“ predviđeno da proizvodnja automobila „zastava 10“ u kragujevačkim pogonima počne za devet do 12 meseci. Generalni direktor je podsetio i da u poslu sa „Fijatom“ svih 220 kooperanata „Zastave“ iz 53 grada u Srbiji dobijaju veliku šansu. Inače, u proteklih godinu dana ostvareni su značajni rezultati u trgovinskoj saradnji Italije i Srbije, jer je izvoz iz Srbije povećan za 120, a uvoz iz Italije za 42 odsto, izjavio je premijer Vojislav Koštunica na otvaranju dvodnevnog skupa „Italija u Beogradu“ u Centru „Sava“, na kome učestvuje 500 predstavnika italijanskih i više od 1.000 domaćih preduzeća. Koštunica je rekao da je Italija postala naš najznačajniji spoljnotrgovinski partner. On je naglasio da je današnji skup još značajniji jer se poklapa s početkom pregovora naše zemlje o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Koštunica je dodao da je to za poslovne partnere još jedna dobra vest, jer će Srbija postati deo zajednice kojoj oduvek po svojim vrednostima i nasleđima pripada. Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Srbije Milan Parivodić izjavio je danas da Vlada „tačno zna šta hoće da uradi od Srbije i na koji način će to da postigne“, naglasivši da je njen cilj da Srbija postane ekonomski centar Balkana. Obraćajući se učesnicima manifestacije Parivodić je poručio da je Srbija „profitabilna, stabilna i gostoprimljiva za sve investitore“ i dodao da će, prema dosadašnjim rezultatima, strana ulaganja u Srbiju dostići tri milijarde dolara. Zamenik italijanskog ministra za proizvodne aktivnosti Adolfo Urso izjavio je da je od prošlogodišnjeg skupa povećan obim italijanskih investicija u Srbiju i da je Italija na prvom mestu po broju investicija kroz privatizaciju, kojih je samo u toku ove godine bilo 17. On je naveo primere „Inteze“ i „Uno kredit banke“. Izvor: "Blic".

Dostavljeno devet ponuda za privatizacionog savetnika za NIS

Agencija za privatizaciju Srbije saopštila je da je za privatizacionog savetnika za Naftnu industriju Srbije stiglo ukupno devet ponuda. Kako se navodi u saopštenju, sedam ponuda su zajedničke ponude nekoliko poznatih finansijskih kompanija, dok su dve kompanije svoje ponude dostavile samostalno. Zajedničku ponudu imale su kompanije "McKinsey","EKI Investment","Synergy Capital","Deloitte","Simmons & Simmons","Harrisons Solicitors" i "JP Morgan". Ove kompanije su nastupile sa podizvođačima: "Purvin & Gertz" i "ERM". Drugu zajedničku ponudu imale su kompanije "Morgan Stanley" i "Citadel Financial Advisory" koje su nastupile sa podizvođačima: "Freshfirld Bruckhaus Deringer","Advokatska kancelarija Janković, Popović, Mitić","PFC Energy","KBC Process Technology","AMEC Earth & Environment","PGS Reservoir" i "Citadel Securities". I kompanije "Deutsche Bank AG, London Branch","Roland Berger Strategy Consultants GmbH" iz Beča i "CSP Consult & Strategy GmbH" iz Berlina imale su takođe zajedničku ponudu, a njihovi podizvođači bili su "Allen & Overy LLP", London,"BfU Buro fur Umweltfragen GmbH, Hersing","KPMG", Beograd. Četvrtu zajedničku ponudu dostavile su kompanije "Rothschild S.p.A." i "NM Rothschild & Sons", a njihovi podizvođači bili su "Altis Capital d.o.o.","Allen & Overy","Karanović & Nikolić advokati","WSP Environmental","KPMG d.o.o.". Zajedničku ponudu imale su i kompanije "Merrill Lynch International" i "Reiffeisen Investment AG", njihovi podizvođači bili su "Linklaters Miculiti, Miahi & Asociatii" i "Karanović & Nikolić advokati". Kompanije "Credit Suiše First Boston (Europe) Limited","Dewey Balantine" i " Drazic, Beatovic & Partners" imale su takođe zajedničku ponudu.Podizvođač ovih kompanija je "Jacobs Consultancy UK ". Zajedničku ponudu dostavile su i komapnije "CA IB Corporate Finance" i "Goldman Saćs International", a one su nastupile sa podizvođačima "Altis Capital d.o.o","Purvin & Gertz, Inc","Grant Thorton", "Environmental Resoruces Management Limited","Linklasters Miculti, Mihai & Asociati" i " Joksovic, Stojanovic i partneri". Kompanija "BNP Paribas SA" iz Pariza nastupila je samostalno , a njeni podizvođači su kompanije "Worley Parsons","IFP (French Petroleum Institute)","URS Corporation","Tekon - Tehnokonsalting","Cleary Gottlieb Steen & Hamilton LLP","Prica & Spasic","BDO BC Excel Transaction Advisory Services" i Preduzeće za reviziju "BDO BC Excel". Samostalnu ponudu imala je i kompanija "Jefferies Intl. Ltd" a ona je nastupala sa podizvođačima: " Gaffney Cline (technical)","Amec (environmental)","Kojovic & Nedin (legal)" i "Anđelka Mihajlov (local environmental)". U saopštenju se dodaje da će komisija za javnu nabavku u roku od deset dana analizirati prijave i doneti odluku o priznavanju kvalifikacija,a nakon toga će sačiniti listu kandidata kojima će biti upućen poziv za dostavljanje ponuda u drugoj fazi restriktivnog postupka javne nabavke. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude u drugoj fazi restriktivnog postupka biće ekonomski najpovoljnija ponuda. Agencija za privatizaciju je na osnovu odluke Vlade Srbije, raspisala 13. septembra tender za izbor privatizacionog savetnika za NIS čiji će zadatak biti da predloži najbolja rešenja za nacionalnu naftnu kompaniju. Izvor: "Ekonomist".

Svetska banka:Nedovoljan kvalitet računovodstva i revizije

Direktor Kancelarije Svetske banke za Srbiju i Crnu Goru Karolin Junger izjavila je danas da Srbija još nije dostigla potrebne standarde u oblasti računovodstva i revizije. "Kvalitet i dostupnost finansijskih izveštaja ključni su za ekonomski rast i ublažavanje rizika od nestabilnog finansijskog sistema. Srbija treba još dosta da radi na poboljšanju računovodstvenih i revizijskih standarda i nema vremena za gubljenje", ukazala je Junger. Ona je povodom predstavljanja izveštaja Svetske banke o poštovanju standarda i propisa u računovodstvu i reviziji u Srbiji navela da je srpska vlada sada u prilici da uskladi zakonski okvir u ovoj oblasti sa međunarodnim iskustvima. "Da bi se postigli što bolji rezultati neophodna je saradnja javnog i privatnog sektora u Srbiji i međunarodnih institucija", naglasila je Junger. U izveštaju Svetske banke je navedeno da je za pouzdanost i preziznost izveštaja o poslovanju potrebno da direktori preduzeća budu odgovorni za njihovu ispravnost, kao i da se osnuje Revizijska komora koja će kontrolisati rad revizora. Naglašeno je da u Srbiji nema dovoljno kvalitetnih računovođa i revizora i da treba još dosta da se radi na njihovoj obuci. "Priprema godišnjih finansijskih izveštaja u Srbiji se shvata kao nešto što se radi zbog poreza, a izrada revizorskih izveštaja kao birokratski zahtev", navodi se u izveštaju Svetske banke i predlaže utvrđivanje državne strategije i detaljnog plana poboljšanja kvaliteta i dostupnosti finansijskih izveštaja. Viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan Simić je rekao da je pripremljen Nacrt zakona o bankama kojim se predviđa mnogo veća uloga izveštaja revizora o poslovanju banaka. Izvor: "Ekonomist".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta