Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF "češlja" budžet za 2006.

Zvanični pregovori između delegacija Srbije i MMF-a neće početi do ponedeljka, do kada bi tehničke komisije dve strane trebalo da obrade zbirne podatke o nacrtu budžeta za 2006. godinu. Budžet za narednu godinu MMF-u je bitan zbog ušteda koje moraju da budu ostvarene kako bi se kompenzovalo ono što neće biti ušparano Zakonom o penziono-invalidskom osiguranju. Zato je Ministarstvo finansija pripremilo plan štednje koga stručnjaci MMF-a moraju da "pročešljaju" kako bi se uverili da će budžet u 2006. biti "kraći" za 1,36 odsto BDP. - U slučaju da MMF pozitivno oceni projektovani budžet, za završetak aranžmana neophodno je da to u decembru potvrdi i Bord direktora. To znači da i Skupština Srbije treba da usvoji budžet za 2006. do decembra. U suprotnom, u martu naredne godine Srbija bi morala da plati Pariskom klubu punu kamatu na dug koji bi, prema sadašnjem kursu dolara, iznosio 2,61 milijardi dolara, umesto na 1,98 milijardi, na koliko će biti smanjen posle otpisa preostalih 15 odsto duga - upozorava NBS. Izvor: "Glas javnosti".

Privredna delegacija istočne Nemačke zadovoljna rezultatima posete Beogradu:
Energetika i infrastruktura najinteresantniji za ulaganja
Predsedavajući Odbora za istok nemačke privrede Klaus Mangold sastao se juče sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem kako bi razgovarali o potencijalima privredne saradnje Nemačke i Srbije. - Rekao sam da Srbija želi u Evropsku uniju i evro-atlantske integracije, kao i da načini takve strukturne promene u privredi koje će je podići na nivo razvijenih zemalja Evropske unije. Naredna godina biće jedna od najburnijih u našoj novijoj političkoj istoriji, ali mislim da će na kraju 2006. mnogi politički problemi biti rešeni. To se istovremeno poklapa sa potencijalima stranih investicija koje višestruko rastu. Moja poruka bila je da će Srbija postati sigurna zona za investiranje, otvaranje novih radnih mesta i ekonomski prosperitet - rekao je Tadić. On je ocenio da je Srbiji za preuzimanje uloge jednog od lidera razvoja u regionu potrebno da investira u nova znanja i zahvalio se Mangoldu na saradnji sa Fondacijom "Zoran Đinđić" na projektu "1.000 mladih lidera". Klaus Mangold rekao je da su nemački privrednici, tokom posete Beogradu, mogli da se uvere da Srbija snažnim koracima kreće u EU. Mangold je podsetio da su tokom dvodnevnog boravka vođeni razgovori o potencijalima za ulaganje ne samo u energetiku i infrastrukturu, već i u poljoprivredu, prehrambenu i metalo-prerađivačku industriju. Kada je reč o regionalnoj saradnji u oblasti energetike Mangold je istakao da bi Srbija mogla da postane značajan partner Nemačke i EU. Predsedavajući Odbora za istok nemačke privrede sastao se juče u Vladi Srbije sa ministrom privrede Predragom Bubalom, ministrom za kapitalne investicije Velimirom Ilićem i ministrom za ekonomske odnose sa inostranstvom Milanom Parivodićem. Razgovarano je o mogućnostima za povećanje nemačkih investicija u Srbiju kao i o poboljšanju srpske poslovne klime. Ministar privrede Predrag Bubalo izjavio je da je reč o najvećoj delegaciji nemačkih privrednika koja je posetila Srbiju i izrazio zadovoljstvo zbog interesovanja koje su gosti iz Nemačke pokazali za učešće u privatizaciji srpskih firmi. Bubalo je istakao da je pokazano veliko interesovanje za ulaganje u energetski sektor i infrastrukturu. Nemački privrednici zamerili su što administrativno odlučivanje pri realizaciji grin fild investicija predugo traje. Klaus Mandolf podsetio je da je Nemačka važan privredni partner Srbije i veliki investitor i da su u Srbiji naišli na respektabilan potencijal privrednih kadrova. - Dobre šanse za saradnju prepoznali smo u oblasti infrastrukture, ali i logistike, proširenja luka, aerodroma i saobraćajnica. Želimo da znatno više nego do sada iskoristimo prednosti bescarinske trgovine sa Rusijom koju Srbija ima. Pozvali smo privrednike, predstavnike Vlade i drugih institucija da učestvuju na velikom ekonomskom simpozijumu u proleće sledeće godine u Nemačkoj - rekao je Mandolf. Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić naglasio je da je Mandolf uputio uveravanja da će se u nemačkoj Agenciji za osiguranje izvoza i investicija založiti za podizanje ocene koju Srbija sada ima, s obzirom na to da je reč o jednoj od najuglednijih agencija na svetu, pa će njena ocena uticati na stav drugih zemalja. - Naša ocena je za sada šest, ali očekujemo da bude popravljena na pet, jer je naš kreditni potencijal kod Standard end Pursa unapređen ove godine dva puta. Očekujemo nemačka preduzeća koja će graditi industrijske parkove i privući druge nemačke firme. Obećali smo da ćemo i dalje intenzivno unapređivati poslovnu klimu - rekao je Parivodić. KOŠTUNICA: Srbija sve sigurnija za investiranje Beograd - Srpski premijer Vojislav Koštunica ocenio je da su ekonomski odnosi Srbije i Nemačke u usponu i pozvao nemačke privrednike da investiraju u Srbiju. "Srpsko zakonodavstvo i propisi usklađuju se sa evropskim, u zemlji vlada pozitivna poslovna klima i beleži se porast stranih investicija", rekao je on u razgovaru sa privrednom delegacijom nemačkog Odbora za istočnu Evropu, koju je predvodio Klaus Mangold. Kako se navodi u saopštenju Vladine Kancelarije za saradnju sa medijima, Koštunica je istakao da sigurnost garantuje i to što je Srbija i Crna Gora otpočela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, dodajući da je Svetska banka Srbiju proglasila za lidera u sprovođenju reformi. Izvor: "Danas".

Počeli pregovori o šestoj reviziji trogodišnjeg aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom:
Vaganje svake stavke budžeta za 2006. godinu
Posle dvonedeljnog elektronskog usaglašavanja računica o efektima izmenjenog Zakona o penzijama, ali i projektovanog budžetskog okvira za 2006, tehnički deo delegacija Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda otpočeli su juče sučeljavanje stavova o svim projekcijama ekonomske politike za narednu godinu. Kako se u republičkom budžetu najdirektnije odslikava čitava ekonomska politika, logično je da će do ponedeljka biti pročešljana svaka stavka budžeta. Tada će se sastati delegacije na najvišem nivou, predvođene Piritom Sorsa i guvernerom Narodne banke Srbije Radovanom Jelašićem, sa zadatakom da ocene ispunjavanje uslova iz pete revizije i razmotre uslove za okončanje aranžmana. Prema najavama ministra finansija Mlađana Dinkića koji će, u pregovorima sa predstavnicima Misije MMF braniti planirani budžet, budžet će biti komponovan tako što će se za još 25 milijardi dinara, ili 0,35 procentnih poena više nego što je ranije planirano, smanjiti učešće javne potrošnje u BDP time što će planirani rashodi u zdravstvu, prosveti i vojsci biti niži na račun smanjenja broja zaposlenih. Najdirektniji dokaz te tvrdnje su planirano smanjenje subvencija sa ovogodišnjih pet na 3,085 milijardi dinara uz ukidanje izvoznih subvencija koje zabranjuje STO, kao i najavljena promena u radu Fonda za razvoj koji više neće moći da kreditira društveni sektor. Prema računicama domaćih ekonomista, sa čijim su ocenama saglasni i eksperti MMF, samo 55 odsto domaćeg proizvoda stvara se u privatnom sektoru dok preostalih 45 procenata potiče iz društvenog koji uz pomoć subvencija povećava fizički obim proizvodnje, ali smanjuje realno dodatu vrednost. Sredinom ove godine na spisku onih koji direktno ili indirektno primaju državne subvencije našlo se 75 velikih gubitaša sa 150 hiljada zaposlenih, kao i čitav javni i komunalni sektor sa više od 600 hiljada zaposlenih. Otuda se osnov za smanjenje javne potrošnje i traži u redukciji subvencija, držanju pod kontrolom plata u javnom sektoru, kao i reformama zdravstva i penzijskog sistema. Ukoliko najavljeni plan restrukturiranja javne potrošnje u korist investicija i otplate javnog duga, ali i socijalnih davanja uspe, budžetska potrošnja bi do 2010. godine mogla da sa sadašnjih 45 odsto BDP bude svedena na oko 40 odsto. Procena o smanjenju udela javne potrošnje u 2006. godini za najmanje 1,35 procenata BDP možda bi ovaj rezultat učinila još povoljnijim. U svakom slučaju, planirane promene u strukturi budžeta na rashodnoj strani, uz neke novine na prihodnoj, pre svega vezane za najavljeno smanjenje poreza na zarade, biće tokom narednih dana veoma pažljivo razmatrane i ocenjivane od stručnjaka MMF. Od toga da li će predstavnici MMF u Vašingtonu otići uvereni da će ono što je predložila Vlada Srbije biti i realizovano zavisiće stav Borda direktora MMF koji će u decembru odlučivati o završetku trogodišnjeg aranžmana. Valja, međutim, podsetiti da će pozitivna ocena zavisiti i od toga koliko su ispunjeni kriteriji izvršenja preuzeti nakon okončanja pete revizije, odnosno da li će, kako je najavljeno, privatizacioni savetnik za NIS biti izabran do kraja novembra, do kada inače treba usvojiti i novi zakon o Narodnoj banci Srbije. PARIVODIĆ: Očekujem fleksibilnost MMF Beograd - Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić izjavio je juče u Vladi Srbije da nedeljama insistira kod Međunarodnog monetarnog fonda da pokaže fleksibilnost u vezi sa reformom penzijsog sistema jer je to pitanje od najvišeg socijalnog značaja. - Naše javne rashode treba da "stežemo" na drugim nivoima, a ne da najsiromašniji sloj stanovništva sklanjamo u isti koš sa najbogatijim penzionerima. Pre bih išao na selektivnu adaptaciju tog problema i na smanjenje broja penzionera, jer imamo puno "falš" enzionera. To je, takođe, jedan veliki problem, jer je sistem "šupalj" i ne smemo da dozvolimo da zdravi ljudi postaju invalidski penzioneri. I na polju zdravstva ima puno prostora za "stezanje kaiša" i insistiram na reformi tog sektora što pre - rekao je Parivodić i dodao da očekuje da MMF popusti u vezi sa reformom penzijskog sistema. Izvor: "Danas".

Dr Klaus Mangold za „Blic“:
Srbija ima šanse
Klaus Mangold studirao je pravo i ekonomiju na Univerzitetu u Minhenu, Ženevi, Londonu, Hajdelbergu i Majncu, a diplomu pravnika dobio je na Univerzitetu u Hajdelbergu. Predsedavajući je Komiteta za ekonomske odnose sa istočnom Evropom, a juče se u Beogradu sreo sa Tadićem, Koštunicom i ministrima Vlade Srbije. Izjavili ste nedavno da je sada sazrelo vreme za produbljivanje privrednih odnosa između Srbije i Nemačke? - Mislim da je vreme sada sazrelo jer postoji utisak da se Srbija ekonomski pozitivno razvila, da se reforme veoma dinamično odvijaju, a sa druge strane vidimo i da je napravljen napredak na putu evropskih integracija i da počinju pregovori o sporazumu o asocijaciji i stabilizaciji. To, verujem, pogoduje novom načinu sagledavanja Srbije. Kakvi su, po vašem mišljenju, uslovi poslovanja u Srbiji u odnosu na zemlje u okruženju? Šta su prednosti Srbije? - Prednost koju želim da stavim u prvi plan jeste potencijal koji Srbija ima u obrazovanim mladim ljudima. Srbija ima mlade ljude koji su aktivni i na međunarodnom planu i koji razumeju globalna kretanja. Oni takođe poseduju veoma visoku svest o radu, što je za nas veoma važno. Kao drugu prednost vidim da je Srbija sa brojem stanovnika i posebnom pozicijom u regionu za nas veoma interesantno tržište i, naravno, tu su sporazumi o slobodnoj trgovini sa mnogim zemljama, među kojima je i Rusija. To su tri tačke koje Srbiju čine privlačnom. Postojalo je vreme kada su Rumunija i Bugarska bile veoma jake, ali mislim da trenutno imamo fazu u kojoj ćemo, naravno, i dalje govoriti o Rumuniji i Bugarskoj, prosto zbog njihove veličine, ali u kojoj sada i manje i srednje zemlje u ovom regionu postaju sve interesantnije. Šta Srbija može da uradi da privuče nove investicije iz Nemačke? - Srbija najpre treba da bude ponosna na sebe. Pre svega zato što je sada i Svetska banka priznala Srbiji veliki napredak na planu reformi. Mislim da je to ohrabrujući znak. Sa druge strane, Srbija bi mogla da bude brža u svojoj privatizacionoj politici i da uradi nešto na rešavanju pitanja koja najviše muče investitore sa Zapada, a to su dugačke birokratske procedure. Za koje industrijske sektore se privrednici iz Nemačke najviše interesuju? - Postoji veliki interes, a to pokazuje i sastav ove delegacije, za bankarski sektor i sistem osiguranja. Tu je, naravno, i sektor energetike, snabdevanja vodom, gasom i naftom, a postoji interes i za prerađivačku industriju. Posebnu pažnju u ovom sektoru Srbija pridaje takozvanim grinfild investicijama. Mislim da prvi zadatak treba da bude privatizacija postojeće supstance, što znači da se prvo uđe u već postojeće strukture, a grinfild investicije će se nakon toga automatski razvijati. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta