Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bambi dobio novu proizvodnu liniju

Investicioni fond Salford uložio je do sada u Srbiju oko 200 miliona evra, što je za oko pet odsto više od plana, izjavio je juče vlasnik tog fonda Judžin Džefa. On je, puštajući u rad novu liniju za proizvodnju u Koncernu zdrave hrane Bambi iz Požarevca, kazao da će Salford nastaviti sa investicijama u regionu, jer je Balkan najveće tržište tog fonda. Džafa je najavio da će Salford podržavati planove Bambija do 2008. godine, čime će fabrika moći da ojača poziciju na domaćem tržištu i poveća izvoz. Prema rečima generalnog direktora Bambija Miroslava Miletića, nova linija za multifunkcionalnu proizvodnju, što je i prva investicija Salforda u tu fabriku vredna je 1,8 miliona evra. - Nova Bambijeva proizvodna linija jedna je od najvrednijih investicija u istoriji ove fabrike, a posebnu vrednost daje joj to što su sredstva za njenu kupovinu obezbeđena iz dokapitalizacije, obavljene sredinom prošle godine, čime je vrednost kompanije uvećana dva i po puta - kazao je Miletić i dodao da će linija moći da proizvodi više od 20 različitih proizvoda, a da su njeni kapaciteti četiri do 4,5 tone proizvoda u jednoj smeni. Prošle godine, prema podacima Bambija, ta kompanija je ostvarila prihod od 2,5 milijarde dinara i profit od 201 milion dinara, a izvezla je proizvoda u vrednosti od sedam miliona evra. U Bambiju ističu da je u prvoj polovini ove godine nivo poslovanja bio na nivou prošlogodišnjeg. Izvor: "Danas".

Na rejting listi časopisa Euromoney Srbija je sa 158. skočila na 96. mesto:
Od investicionog kolača Srbiji dve milijarde evra
Podatak da je Srbija za poslednjih šest meseci na rejting listi uglednog londonskog časopisa Euromoney popravila svoj položaj čak za 62 mesta, dobar je znak kada je reč o stranim investicijama i ukazuje na to da bi Srbija godišnje mogla da računa na ulaganja od oko dve milijarde evra. Najveće zasluge za pomeranje na lestvici 185 zemalja, sa 158. na 96. mesto, ima svakako početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ali i rekordan rast deviznih rezervi, kao i rast GDP od 6,1 odsto u prvom polugodištu ove godine - ocenio je Mlađan Dinkić, ministar finansija koji je učestvovao u radu dvodnevne međunarodne konferencije o finansijama i investicijama koje je održano pod pokroviteljstvom časopisa Euromoney. Srbija je u septembru bila daleko manje rizična zemlja za strane investitore nego u martu ove godine i to po osnovu procene svih devet merenih faktora rizika. Ispostavilo se da smo od mogućih 100 bodova prikupili 38,77, a da je Makedonija za stepenicu ispred nas iako je pokvarila svoj položaj u odnosu na mart ove godine kada je bila na 92. mestu. Zanimljivo je da je Makedonija u odnosu na Srbiju u prednosti kada je reč o proceni političkog rizika, jer strani investitori misle da su u toj zemlji političke prilike stabilnije nego u Srbiji. Zbog bolje ocene indikatora duga uz to, Makedonija je i po kreditnom rejtingu zemlje bolje rangirana od Srbije iako smo mi po ekonomskim performansama bolji od Makedonije, a kada je reč o pristupu bankarskim sredstvima, kratkoročnim kreditima i tržištu kapitala značajno nadmašujemo prve susede. Eksperti Bank Austria-Creditanstalt procenili su da je region jugoistočne Evrope bio najperspektivnije područje za strane investitore u ovoj godini i kako kažu ostaće to i u narednih deset do 15 godina. Kako se na skupu u Cavtatu čulo i pokazalo na osnovu interesovanja koje je izazvalo predstavljanje Srbije na jednom od osam okruglih stolova zemalja regiona, Srbija se doživljava kao jedna od najatraktivnijih investicionih destinacija. Tim više je zanimljivo videti gde se trenutno nalaze njeni najveći konkurenti za ovu poziciju - Rumunija i Hrvatska. Iako su na rang-listi Euromoney daleko ispred nas, Hrvatska na 55. a Rumunija na 66. mestu, valja zapaziti da su obe u odnosu na mart pokvarile svoje pozicije. Rumunija samo za jedno a Hrvatska za čitavih pet mesta što samo potvrđuje da se svaki zastoj u reformama veoma skupo plaća. Međutim, Rumunija ima gotovo 12, a Hrvatska 21 bod više od nas kada je reč o ukupnom skoru koji trasira put investitorima, čemu najviše, kako se ispostavlja, doprinosi ocena da je u tim zemljama dva, odnosno dva i po puta manji politički rizik nego u Srbiji. Prema ekonomskim performansama Srbija je veoma blizu Rumuniji, deli ih tek jedan poen, dok je Hrvatska u prednosti za više od 2,5 poena. Ruminija je po merenju indikatora duga u nekoj maloj prednosti u odnosu na Srbiju i Hrvatsku koje su potpuno izjednačene, ali kada je reč o pristupu bankarskim sredstvima, kratkoročnim kreditima i tržištu kapitala situacija je potpuno drugojačija i svi indikatori za Hrvatsku su daleko ispred onih u Srbiji i Rumuniji. Uz to, Srbija očito mnogo zaostaje za Rumunijom u razvoju tržišta kapitala a čak tri puta u odnosu na Hrvatsku. Nije stoga čudno što je kreditni rejting Hrvatske oko 4,5, Rumunije nešto ispod četiri a Srbije tek 2,5, pri čemu je mogući maksimum koji recimo ima prvih 12 zemalja na ovoj listi 10. Izvor: "Danas".

Jugoimport - SDPR i HK Krušik potpisali ugovor o saradnji:
Zajednički nastup vojne industrije na svetskom tržištu
JP Jugoimport - SDPR potpisao je prošle nedelje sa kupcem iz Evropske unije ugovor vredan nekoliko miliona dolara. Reč je o isporuci raketne municije povećanog dometa iz gama razvojnih programa. Radi realizacije tog posla, ali i stvaranja uslova za nove izvozne linije, Jugoimport je juče sa Holding kompanijom Krušik iz Valjeva, potpisao ugovor o dugoročnoj saradnji. - Opredeljenje Jugoimporta je da se povežemo sa domaćim proizvođačima i podelimo deo rizika i odgovornosti. Ovakav vid povezivanja započeli smo u februaru ove godine potpisivanjem ugovora sa Zastava- Oružjem iz Kragujevca, i to je rezultiralo povećanjem kvaliteta proizvodnje i obima izvoza - konkretno, sklopljeno je 15 ugovora vrednih deset miliona dolara od čega je pet miliona već realizovano. Očekujem da i ugovor sa Krušikom da ovakve rezultate a pozivam i druga preduzeća iz ove grane da daju svoj doprinos toj strategiji - izjavio je generalni direktor JP Jugoimport - SDPR, Stevan Nikčević i dodao da je već krajem septembra za 20 odsto nadmašen godišnji plan. Naglašavajući da je ovakva vrsta ugovora korisna za obe firme, generalni direktor HK Krušik, Jovan Davidivić, objasnio je da obezbeđeni poslovi i finansijska sredstva omogućavaju ulaganja u razvojne programe i nove tehnologije, a predstavljaju i garanciju za buduće kreditne aranžmane, što je uslov za brže restrukturiranje i konsolidaciju preduzeća koja rade u vojnoj industriji. Izvor: "Danas".

Misija fonda neočekivano produžila boravak u Beogradu:
MMF zateže vlada (ne) popušta
Misija Međunarodnog monetarnog fonda neočekivano je produžila boravak u Beogradu da bi postigla dogovor sa Vladom Srbije o zaključenju trogodišnjeg finansijskog aranžmana. Kako Glas saznaje, MMF zahteva od Vlade Srbije veću štednju od one koju je Predlogom budžeta za 2006. godinu ponudilo Ministarstvo finansija. MMF to traži jer stručnjaci te međunarodne institucije sumnjaju da će preuzete obaveze biti ispunjene zbog toga što vlada pravi političke kompromise sa strankama od kojih zavisi podrška u Skupštini Srbije za predložene zakone. Vlada je, podsećamo, iako se sa MMF-om dogovorila da se na osnovu Zakona o penziono-invalidskom osiguranju u budžetu uštedi najmanje jedan odsto bruto društvenog proizvoda, prihvatila amandmane SPS-a, pa je dogovor "pao u vodu", a državna kasa ostala opterećena. Da sve ne ide "kao po loju", kako su uveravali ministri, govori i podatak da je MMF u poslednji čas otkazao konferenciju za novinare, da bi pregovori sa predstavnicima vlade bili nastavljeni. Da stručnjaci Fonda ne bi došli u situaciju da bord direktora MMF-a u decembru ne odobri završetak aranžmana zbog novog neispunjenja obaveza, nametnuli su novi uslov - obimniju štednju kroz usvajanje zakona koji će to osigurati. Vladimir Gligorov iz Instituta za ekonomska istraživanja u Beču rekao je za B92 da veruje da će biti postignut nekakav dogovor. Obećanja vlade, rekao je on, ne znače mnogo bez osiguranja njihovog sprovođenja, pogotovo što MMF posle zaključenja aranžmana neće imati jake instrumente da insistira na ispunjenju tih obećanja. Ministar privrede Predrag Bubalo potvrdio je da bi MMF bio srećniji da je penzioni zakon usvojen kako je dogovoreno. "Iako predstavnici MMF-a nisu naveli da su nezadovoljni dosadašnjim reformama, oni ipak posebno insistiraju na sprovođenju ranije dogovorene budžetske politike. Uštede predviđene penzionim zakonom moraćemo da ostvarimo preko drugih budžetskih rashoda", rekao je Bubalo. A ministar Mlađan Dinkić je predvideo da se državna kasa u narednoj godine "skrati" za oko 25 milijardi dinara, odnosno 1,35 odsto bruto društvenog proizvoda. On je pronašao "nepotrebne" rashode u zdravstvu, u visini od 0,55 odsto BDP-a. Zdravstveni sistem, kako je rekao Dinkić, napustiće 7.140 ljudi, na osnovu čega će biti ostvarena ušteda. Pored toga, sektor u kome će takođe biti ostvarene uštede, jesu subvencije. To znači da će društvena preduzeća biti uskraćena za najmanje 3,35 milijardi dinara. Slede Vojska i sistem obrazovanja koji, takođe, imaju višak zaposlenih. Budžet usaglašen sa MMF-om Predlog budžeta Srbije za 2006. godinu potpuno je usaglašen sa misijom MMF-a, izjavio je ministar finansija Mlađan Dinkić i izrazio očekivanje da će pregovori sa MMF-om biti uspešno okončani. "Činjenica da smo uspeli da se usaglasimo o budžetu govori da je ključna tačka uspešno završena", rekao je Dinkić na konferenciji za novinare posle sednice vlade. On je istakao da je u pregovorima sa MMF-om ostalo da se razmotre samo "još neki detalji monetarne i politike zarada u javnim preduzećima za koje fizički nije bilo vremena", a kao jedino otvoreno pitanje, o kojem još nema saglasnosti, naveo je isplatu duga penzionerima. Prema njegovim rečima, MMF insistira da se isplata tog duga odloži za 2007, dok vlada smatra da je to moguće iz budžetskog suficita učiniti već sledeće godine. Ako bi dug penzionerima bio isplaćen 2007, budžetski suficit bi 2006. iznosio 2,4 odsto bruto društvenog proizvoda, rekao je Dinkić i dodao da je to više nego u mnogim evropskim zemljama. Ako bi dug bio isplaćen 2006, budžetski suficit bio bi 1,8 odsto BDP. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta