Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Šta će sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU doneti SCG:
Širom otvorena vrata evropskog tržišta
Sekretar Kancelarije za pridruživanje Evropskoj uniji Vlade Srbije Tanja Miščević kaže za Danas da odluka Saveta ministara EU o davanju saglasnosti za početak pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom predstavlja dobru vest, ali da je ne treba sa euforijom prihvatiti "jer nas tek čeka veliki posao". Ona podseća da SCG najpre čekaju pregovori, a zatim implementacija dogovorenog. - Srbija je apsolutno spremna za pregovore o zaključivanju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Oni mogu početi već sutra i možemo da ih završimo veoma brzo, jer znamo šta želimo. Međutim, pregovaranje obično duže traje, u proseku od šest do devet meseci, u zavisnosti od stavova učesnika u pregovorima. Ukoliko budemo ponudili dobru argumentaciju, pregovori mogu i brže da budu okončani - kaže Miščević. Ona naglašava da nijednog trenutka ne treba zaboraviti obavezu Srbije da sarađuje sa Haškim tribunalom. To je veomao važno da imamo na umu, kao što je potrebno razumeti da za zaključenje sporazuma moramo usvojiti ustav, jer bez tog dokumenta nemamo ličnu kartu države koja zaključuje sporazum - ističe Miščević. Komentarišući spekulacije da bi referendum o nezavisnosti Crne Gore mogao da uspori pregovore, naša sagovornica podseća da je Crnoj Gori predlagano da referendum bude odložen do zaključenja pregovora, ali da to očigledno nije moguće "pa će to svakako malo usporiti pregovarački proces. Miščević ističe da će se srpski pregovarački tim potruditi da, dok traje referendum, ali i posle toga, obezbedi interese Srbije kako na tom planu ne bi došlo do prevelikog zaostajanja. - Pregovori će početi 10. oktobra - sigurna je Tanja Miščević. Stručnjak za strana ulaganja Milan R. Kovačević tvrdi da neće biti pozitivnih ekonomskih efekata za Srbiju sve dok Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ne bude zaključen, a da će nakon toga veliku korist osetiti privreda jer će srpske firme dobiti pun pristup evropskom tržištu, bez ograničenja. To pre svega znači i smanjivanjem barijera za uvoz robe iz EU u Srbiju. - I aspiracije kapitala biće drugačije, jer će više proizvoda moći da se proizvodi kod nas. Ukoliko tu situaciju iskoriste tako što ćemo napraviti bolji ambijent za investiranje to može biti od velike koristi za našu privredu. U protivnom imaćemo direktne štete zbog smanjivanja carina i većeg pritiska uvoza iz EU - smatra Kovačević. On ocenjuje da je Srbija odavno razrešila dilemu da li želi otvorenu ili zatvorenu ekonomiju. Kovačević podseća da se stupanjem na snagu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Srbiji odmah otvaraju vrata, a zauzvrat će EU postepeno otvarati svoje tržište. Tempo otvaranja zavisiće od veštine pregovarača. - Taj dokument zove se sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Međutim, mi smo daleko od stabilizacije ako ćemo na kraju godine imati inflaciju od oko 15 odsto. Kako sada stvari stoje, ne očekujem ni uspešan ni brz završetak pregovora. Moraćemo da razmišljamo da je nemoguće zaključiti sporazum bez novog ustava, kao i da razmišljamo kako ćemo stabilizovati domaću ekonomiju i završiti obaveze prema Haškom tribunalu - zaključuje Kovačević. Kada je reč o dobitnicima i gubitnicima otvaranja prema tržištu EU, Kovačević smatra da će najviše dobiti građani, jer će im biti dostpuni kvalitetniji proizvodi iz EU po nižim cenama. Kada je reč o proizvodnim oblastima, treba podsetiti da tekstilna i šećerna industrija već imaju povlašćeni pristup, pa neće osetiti velike beneficije, a takođe će se u većoj meri otvoriti ulaz za te proizvode na srpsko tržište. Osim građana, profitiraće i one grane koje na izvoz svojih proizvoda u EU sada plaćaju carinu. Izvor: "Danas".

Trgovinski sud odblokirao trgovinu akcija C marketa:
PAVLOVIĆ: Ašmor će teško dobiti igru
Trgovinski sud u Beogradu prihvatio je zahtev za povlačenje tužbe menadžmenta C marketa i doneo rešenje kojim se omogućuje trgovina akcija ma tog preduzeća. Menadžment C marketa tužio je prošle godine Centralni registar hartija od vrednosti i brokersku kuću Senzal za dodelu identifikacionih brojeva akcijama C marketa. Ta tužba je bila razlog što je Trgovinski sud u oktobru prošle godine doneo privremenu meru zabrane trgovine akcijama C merketa, istog dana kad je Komisija za hartije od vrednosti odobrila tri ponude za kupovinu tih akcija. Ovu vest za Danas je potvrdila i portparol Trgovinskog suda Ivanka Kozić-Knežević. - Rešenje koje smo izdali je rešenje o povlačenju tužbe, a ne rešenje kojim se omogućuje trgovina akcijama. C market je obustavio postupak protiv Centralnog registra i Senzala, time je i Privremena mera prestala da važi - rekla je Ivanka Kozić-Knežević, a na pitanje da li je sud, s obzirom na to da je proces trajao godinu dana, ipak došao do nekih saznanja o nepravilnostima prilikom dodele identifikacionih brojeva, portparol Trgovinskog suda je odgovorila "da čak i da jeste, ona o tome ne može da govori". Konsultant malih akcionara C marketa Branko Pavlović u izjavi za Danas kaže da nije upoznat sa ovom odlukom Trgovinskog suda, ali da je ona ipak očekivana. On nije želeo da spekuliše kako će se događaji dalje razvijati, ali je na pitanje može li se dogoditi da Ašmor "pomrsi" račune direktoru C marketa Slobodanu Raduloviću ili Milanu Beku, odgovorio negativno. - Akcionari su slobodni da trguju svojim akcijama. Međutim, moje mišljenje je da je potpuno besmisleno očekivati da će Beko i Mišković da naprave takav dogovor a da se zatim neko treći umeša i uzme deo za sebe. Kako će oni to da urade ja ne znam, ali nema šanse da Ašmor dobije tu igru - naglašava Pavlović i dodaje da Ašmor jedino može da računa na deo kolača ukoliko "ide užasno visoko sa cenom". U Komisiji za hartije od vrednosti u toku jučerašnjeg dana nisu dobili rešenje Trgovinskog suda. Kako nam je objasnila Vesna Vujić, portparol Komisije za hartije od vrednosti, ukoliko Komisija i dobije rešenje, odluka o deblokadi ne može da donese odmah već tek nakon održavanja sednice - Na toj sednici Komisija bi trebalo da zauzme svoj stav. Ona može da se održi i telefonski, bez posebnog zakazivanja, ali pre toga i Centralni registar bi trebalo da odradi deo posla, odnosno da deblokira akcije i proknjiži te promene. Tek tada Komisija može da odluči da se sa ponudom nastavi tamo gde se sa njom stalo - kaže Vujić i podvlači da neće biti vraćanja na ranije već odrađene radnje. Podsetimo, ponude za preuzimanje akcija C marketa dostavili su investicioni Ašmor iz Velike Britanije i firma Primer C čiji je direktor Slobodan Radulović. Delta M je potpisala ugovor sa Udruženjem malih akcionara C marketa o otkupu njihovih akcionarskih uloga i obavezala se da će isplata 300 evra po akciji početi nakon 15. septembra. U međuvremenu, vlasnik Delta M Milorad Mišković, direktor C marketa Slobodan Radulović i Milan Beko napravili su dogovor o otkupu akcija na tržištu kapitala. Izvor: "Danas".

SKUPŠTINA BAMBIJA ODLUČILA DA POVEĆA OSNOVNI KAPITAL FIRME

Skupština akcionara Koncerna zdrave hrane Bambi iz Požarevca donela je odluku o povećanju osnovnog kapitala kompanije iz neposredne dobiti. U saopštenju se navodi da je odluka doneta radi usklađivanja nominalne vrednosti akcija sa stanjem osnovnog kapitala. Skupština je van snage stavila odluke o dokapitalizaciji donete na redovnoj sednici 4. marta 2005. godine, jer je prestao da postoji interes za njihovu realizaciju zbog promenjenih okolnosti u okviru konditorske industrije u Srbiji i finansijskog jačanja Bambija. Na sednici je doneta odluka o izboru preduzeća KPMG iz Beograda za reviziju finansijskog izveštaja Koncerna za 2005. godinu. Poslednja cena jedne akcije Bambija na Beogradskoj berzi bila je 10.500 dinara. Ukupno je emitovano 337.000 akcija. Izvor: "Danas".

Uručeni predlozi zakona o besplatnoj podeli akcija

Više od hiljadu članova različitih sindikalnih organizacija predalo je danas u Skupštini Srbije paket predloga zakona o podeli besplatnih akcija zaposlenima u javnom sektoru. Oni su oko 12.30 predali u Skupštini Srbije više od pola miliona potpisa građana koji su podržali tu inicijativu. Stručni konsultant sindikata Branko Pavlović rekao je novinarima ispred republičkog parlamenta da su predstavnici sindikata danas oko 10 sati uručili inicijativu predsedniku skupštine Predragu Markoviću. Pavlović je dodao da je Marković obećao da će poštovati zakonski rok od 60 dana kada bi ti zakonski predlozi trebalo da se nađu na dnevnom redu republičkog parlamenta Predstavnici 21 sindikata traže da se zaposleni u javnim preduzećima, zdravstvu, prosveti, sudstvu, državnoj upravi, policiji i vojsci, do aprila 2006. godine izjednače sa radnicima firmi koje su već privatizovane ili da u narednom periodu dobiju akcije kojima će moći da trguju na berzi. Pavlović je rekao da se tri predloga zakona odnose na osnivanje akcionarskih društava PTT Srbije, Naftne industrije Srbije i Elektroprivrede Srbije na koja će se preneti imovina tih preduzeća, a četvrti je predlog izmena i dopuna Zakona o privatizaciji. Sindikalci su krenuli oko 12 sati od trga Slavija ka zgradi Skupštine Srbije, a razišli su se oko 13 sati. Izvor: "Danas".

Direktor Evroaksis banke tvrdi da je tema o državnom novcu "zatvorena":
Devizne rezerve i u javnim preduzećima
Predsednik moskovske mešovite Evroaksis banke Nebojša Guzina ocenio je juče da se priče o tome koliko je još novca iz deviznih rezervi zemlje ostalo u ovoj banci pokreću u funkciji dnevne politike. "Naša banka tako postaje koleteralna šteta unutarpolitičkih razmirica", kazao je Guzina. Prema njegovim rečima, ta tema je za banku "odavno zatvorena", a Evroaksis banka ne želi da učestvuje u unutarpolitičkim prepucavanjima jer bi to bilo "kontraproduktivno", prenosi Tanjug. Inače, Guzinin prethodnik Miloš Mirković rekao je u septembru prošle godine da je banka vratila 32,5 miliona dolara i obećao da će do kraja 2005. biti vraćena preostala suma depozita NBS od 25 miliona dolara. Od tada je ta mešovita banka od 25 miliona dolara vratila nešto manje od četiri miliona. I Narodna banka Srbije reagovala je povodom teksta u Glasu javnosti. Iz centralne banke saopštavaju da "na dan preuzimanja funkcije guvernera od strane Radovana Jelašića, 25. februara 2004. godine, NBS je u depozitu kod Evroaksis banke imala ukupno 42 miliona dolara, a 30. septembra ove godine 21,1 milion". U ovom periodu, dodaje se u saopštenju iz Kabineta guvernera, povučeno je iz depozita kod pomenute banke 20,9 miliona dolara i NBS ističe da se svakog meseca ovaj depozit smanjuje. U saopštenju NBS se priznaje da je Evroaksis banka tražila da se uspori dinamika povlačenja plasiranih sredstava. Međutim, NBS ipak ne precizira kada je to traženo od centralne banke i da li joj je ona izašla u susret. " Sporija dinamika povlačenja sredstava tražena je s obzirom na to da bi dalje povlačenje predviđenom dinamikom ugrozilo ne samo poslovanje ove banke, već bi imalo negativan uticaj i na određeni broj domaćih banaka i privredu, imajući u vidu kredite koje je Evroaksis banka plasirala javnim preduzećima u Srbiji", dodaje se u saopštenju. Glas podseća da je do žestokih optužbi na račun guvernera upravo došlo zbog držanja državnih deviznih rezervi u banci koja, kako sada priznaje i sama NBS, nesolventna. NBS zapravo i sama priznaje da bi Evroaksis banka bila ugrožena ukoliko bi se novac povukao iz nje, i to ne odmah, već po utvrđenoj dinamici. Optužbe su takođe bile upućivane i zbog toga što je nižerangiranoj banci ostavljen prostor da novac iz državnih rezervi plasira javnim preduzećima, koja su, kako tvrdi Savet za borbu protiv korupcije i potpredsednik DS-a Dušan Petrović, korišćena kao garancije za uvoz struje i nafte. - Sada se kod Evroaksis banke nalazi isti nivo sredstava, kakav je bio i 31. decembra 2000. godine. Deo deviznih rezervi položen je još 1999. godine, odlukom tadašnjeg guvernera, kao i da je oktobra 2003. godine usvojen reprogram o povlačenju plasiranih sredstava NBS kod Evroaksis banke, kojim je bilo predviđeno da početak povlačenja bude februar 2004. godine - naglašava se u reakciji iz kabineta guvernera. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta