Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Direktor Miroslav Ilić potvrdio da su Jugoremedija i Nini postali većinski vlasnik Srboleka:
Ishod ponude Sofarme u rukama Akcijskog fonda
-Na Beogradskoj berzi juče je trgovano sa 125.905 akcija Srboleka, jer je i Akcijski fond izneo deo svog paketa (oko 60.000 akcija). Jučerašnjim otkupom akcija po rekordnoj ceni od 1.970 dinara za jednu akciju Jovica Stefanović Nini je već prekoračio granicu od 43 odsto otkupljenih akcija tako da je već sada praktično većinski vlasnik Srboleka - izjavio je za Danas direktor Srboleka Miroslav Ilić. Prema njegovim rečima, iako je menadžment dao podršku ponudi bugarske firme Sofarma, veliki broj akcionara se zbog razlike u ceni (Sofarma nudi 1401 dinar za jednu akciju) opredelio da vrednosne papire proda na berzi. Menadžment je skeptičan da će uspeti ponuda bugarske firme, pa je na jučerašnjem sastanku, akcionarima preporučeno da svoje akcije prodaju na berzi, jer drugog izbora nemaju. Na pitanje da li je menadžment upoznat sa namerama Jovice Stefanovića Ninija, Ilić je odgovorio da ga je Nini kontaktirao kada je već postao vlasnik 10 odsto akcija, ali da o "perspektivi Srboleka nisu pričali." - Mogu samo da nagađam - kaže Ilić i dodaje da je za Srbolek (treća farmaceutska kompanija po uspešnosti u Srbiji) bilo najbolje da ostane u vlasništvu malih akcionara jer i sa postojećim menadžmentom dobro posluje. U prilog tome on je izneo podatak da je samo u prvih devet meseci Srbolek iskazao dobitak od 50 miliona dinara. - Za sve što se dešava na berzi, odgovoran je zakonodavac jer nije propisao nikakvu sankciju za takvo preuzimanje akcija. Odgovornost bi trebalo da snose svi koji nisu omogućili da se na vreme usvoje izmene Zakona o hartijama od vrednosti koje bi kupovinu akcija preko povezanih lica sprečile - naglasio je Ilić. Kada su čuli da je ponuđena cena za jednu akciju skočila na 1.970 dinara, akcionari Srboleka, njih oko 200 "pojurili" su do prostorija Darik brokera u Mutapovoj ulici da deponuju svoje akcije. Većina njih ostala je da sa brojem u ruci čeka ispred zgrade, jer je procedura otvaranja računa potrajala. Akcionari nisu skrivali svoju ogočenost zbog svega što se događa. Kada su čuli da je i država deponovala polovinu svog paketa, prokomentarisali su "sve su nas prevarili", "polovina Upravnog odbora deponovala je svoje akcije Jugoremediji, a nama govore da se strpimo". - Možda su se Nini i Sofarma dogovorili da Nini preproda svoje akcije i tako zaradi na razlici u ceni". Uglas kliču da ih je iznenadila država koja je deponovala svoj paket i onemogućila ih da prodaju svoje akcije po višoj ceni. Uznemireni smo, jer smo čuli da Nini u Jugoremediji otpušta ljude, ali nema nam druge, jer možda kasnije nećemo moći da prodamo svoje akcije. Znamo da nema socijalnog programa, pa će nam novac od prodatih akcija dobro doći - kažu akcionari i dodaju da su iznenađeni ovakvim razvojem događaja jer se preuzimanje desilo "preko noći". Prema njihovim rečima, niko im se od predstavnika sindikata nije obratio, dok im je menadžment sve do juče ujutro preporučivao da se strpe i da ne žure sa prodajom, da bi nakon saznanja da je i Upravni odbor podeljen po tom pitanju, direktor preporučio da daju naloge za trgovanje na berzi. Inače, u Sinergy brokeru, koji zastupa interes Sofarme, rečeno nam je da je juče po ceni od 1.970 dinara otkupljeno 10 odsto akcija, ali čim je "pređen prag" od 40 odsto pala je cena na 1.600 dinara. Ostalo je još nerealizovanih naloga i te akcije će se danas prodati, ali po kojoj ceni, u Sinergy brokeru nisu znali da nam kažu. U ovoj brokerskoj kući smatraju da još nije sve izgubljeno za ponudu Sofarme jer je još uvek "slobodno" 57 odsto akcija, a ponuda Sofarme ističe 1. decembra u 12. časova. Podsetimo da je struktura vlasništva u Srboleku takva da je 67,5 odsto akcija u vlasništvu malih akcionara, dok je oko 32,5 odsto u vlasništvu Akcijskog i PIO fonda. Država je juče deponovala polovinu akcijao iz svog portfelja, pa je tako sprečila da veći broj akcionara proda svoje akcije po višoj ceni. Moguće je da danas, kako povećava svoj procenat, Nini i dalje spušta cenu i da u poslednjem trenutku dođe do izjednačavanja cene na berzi ca cenom u ponudi Sofarme. U Sinergy brokeru tvrde da je moguće da dođe do preokreta i da u četvrtak ujutro svi akcionari preusmere svoje naloge na Sofarmu, ukoliko razlika u ceni ne bude velika. Da li će se to i dogoditi u velikoj meri zavisi od odluke Akcijskog fonda. Da bi otklonili ovu nedoumicu koja najverovatnije muči i male akcionare, kontaktirali smo sa Akcijskim fondom u kome nam je potvrđeno da je Fond izneo deo svojih akcija, ali da nije uspeo sve da ih proda. Tačan procenat prodatih akcija nisu znali da nam kažu, ali su nam rekli da je po ceni od 1.970 dinara prodato manje od 10 odsto akcija koje se nalaze u portfelju Akcijskog fonda. Izvor: "Danas".

JELAŠIĆ U LONDONU PREDSTAVIO MOGUĆNOSTI ULAGANJA U SRBIJU

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić predstavio je juče potencijalnim investitorima u Londonu mogućnosti i prednosti ulaganja u srpsku ekonomiju. Kako se navodi u saopštenju NBS, najveći interes predstavnici banaka i kompanija pokazali su za status pregovora Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom, preduzete reformske korake i aktivnosti vezane za pregovore o priključivanju Evropskoj Uniji. Jelašić će danas u Evropskoj banci za obnovu i razvoj razgovarati i o mogućnosti da ta banka emituje hartije od vrednosti sa dugim rokom nominovane u dinarima, koje bi potom ponudila investitorima koji su spremni da rizik svog ulaganja vežu za srpsku valutu. Srpski guverner je u okviru dvodnevne posete Londonu na poziv HSBC banke, već razgovarao sa predstavnicima Siti banke i Džej-Pi Morgan Čejz banke. Izvor: "Danas".

Zbog ignorisanja Predloga zakona "Akcije za akcije" radnici PTT i EDB juče održali jednočasovni
DINKIĆ: Vlada želi isto što i radnici
Beograd, Novi Sad - Ministar finansija Srbije izjavio je juče da poziva radnike javnih preduzeća Srbije koji žele besplatne akcije na razgovor u Vladu Srbije, dodajući da "vlada želi isto što i oni". Dinkić je novinarima u Skupštini Srbije kazao da se "ne plaši" štrajka radnika javnih preduzeća, koje je pozvao da traže prijem kod srpskog ministra privrede Predraga Bubala, kojem će kako kaže, rado i sam prisustvovati. "Voleo bih da mali akcionari budu svesni namera Vlade koja želi isto što i oni", naglasio je on i dodao da vlada "želi da podeli besplatne akcije na način da ljudi razumeju šta su dobili". ljudi, kada eventualno na Beogradskoj berzi dobiju manje novca nego što su očekivali. Vlada je nameravala da sa besplatnom podelom akcija zaposlenima u javnim srpskim preduzećima krene u martu 2006. godine - istakao je srpski ministar finansija. Sindikat radnika PTT Srbije i Elektrodistribucije Beograd održali su juče u podne jednočasovni štrajk upozorenja, zbog odbijanja Skupštine Srbije da na dnevni red stavi Predlog zakona Akcije za akcije za podelu besplatnih akcija radnicima javnih preduzeća u Srbiji. Skupština Srbije usvojila je izmene Zakona o javnim preduzećima koje omogućavaju da se pre privatizacije u javnom sektoru zaposlenima u tim preduzećima i građanima podeli ukupno 30 odsto besplatnih akcija. Usvajanjem izmena tog zakona utvrđeno je da će do 15 odsto državnog kapitala dobiti zaposleni u javnim preduzećima koja se privatizuju, dok će preostalih 15 odsto akcija građani dobiti preko Akcijskog fonda Srbije. Zaposleni u novosadskim poštama održali su jednočasovni štrajk upozorenja. Iako je bilo najavljeno da će u jednosatnom štrajku biti i radnici Elektrodistribucije, u Elektrovojvodini nije bilo obustave rada, a novinarima je rečeno da se čeka odluka sindikalne centrale. U Sindikatu prosvetnih radnika Vojvodine (SPRV) kažu da u sedamdesetak škola u Vojvodini njihovi članovi nisu držali prvi čas u prepodnevnoj i popodnevnoj smeni. Najslabiji je bio odziv novosadskih škola, u kojima je jednočasovni štrajk upozorenja sproveden u šest od ukupno 39 škola čiji zaposleni su članovi SPRV. LALOVIĆ: Podela akcija posle privatizacije Slobodan Lalović, ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, naglasio je da bi radnicima u javnim preduzećima, koji najavljuju štrajk bilo bolje da razmisle da li bi ukoliko se prihvati njihov predlog da se pre privatizacije dele akcije javnih preduzeća, oni dobili manje nego ako se sačeka da se završi privatizacija. Ja mislim da će Srbija bolje ekonomski stajati kada se završi proces privatizacije nego sada, i da bi ukoliko se prihvati njihov predlog, radnici u javnim preduzećima i svi ostali građani samo gubili. Izvor: "Danas".

Vlada Srbije, uz velike poteškoće, nastavlja saradnju sa MMF-om:
Budžet usvojen u poslednji čas
Usvajanje budžeta za 2006. godinu je dobra vest, slažu se ekonomisti, ne samo zbog završetka trogodišnjeg aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i otpisa 700 miliona dolara duga Pariskom klubu, već i zato što se njime smanjuje javna potrošnja u narednoj godini. - Dobra vest je što je usvojen budžet, jer se njime predviđa smanjenje javne potrošnje u narednoj godini od oko jedan odsto, što je na liniji stabilizacije privrede. Loše je što sve moralo da se reši u poslednji čas i na mišiće, ali dobro je što je su prihvaćeni svi zahtevi MMF-a i to je dobar signal za strane investitore. Pozitivno je i što će ovako da se uspešno privede kraju trogodišnji aranžman sa MMF-om, ali i što će biti otpisan dug Pariskog kluba - kaže Jurij Bajec, profesor Ekonomskog fakulteta. Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište, smatra i da bi neusvajanje budžeta dovelo do pada vlade, što bi dovelo do neizvesnosti u odnosima sa MMF-om. "Dobro je što je budžet usvojen, jer od odnosa sa MMF-om zavisi iznos duga koji će Srbija otplaćivati u narednom periodu. Budžet za narednu godinu je prividan, jer novac koji je planiran kao suficit namenjen je otplati dugova, tako da on može da se računa kao rashod, a ne višak u državnoj kasi", precizira Prokopijević, uz napomenu da državna potrošnja i dalje ostaje prevelika iako je predviđeno njeno smanjenje. Saradnik Centra za liberalno-demokratske studije Boško Mijatović deli mišljenje svojih kolega. "Direktna posledica neusvajanja budžeta bila bi da Srbija ne dobije otpis oko 700 miliona dolara od Pariskog kluba", kaže je Mijatović. Kao zamerku usvojenom budžetu on je naveo da se fiskalnom politikom pokušavaju ispraviti nepovoljna kretanja koja se odnose na kreditiranje, kurs i inflaciju. Izvor: "Glas javnosti".

Jelašić: Teško održiva inflacija za 2006.

Guverner Radovan Jelašić izjavio je da će inflacija predviđena za 2006. godinu od 9,3 odsto biti teško održiva i da bi bilo dobro već sada predvideti šta treba preduzeti ako cene porastu iznad očekivanja. "Bilo bi mnogo bolje da se do kraja godine ispumpa sve što se sada nalazi u sferi očekivanja, nego da nas u januaru ili februaru sačeka neki šok i da se već u martu, kao što je to bilo ove godine, traže izgovori", rekao je guverner za Ekonomist. Jelašić je upozorio da je najgore za Srbiju da ekonomske odluke ponovo počnu da se donose isključivo na bazi inflatornih očekivanja, a ne na osnovu konkurentnosti i produktivnosti. NBS je, radi smanjenja inflacije, već donela niz nepopularnih mera, podsetio je on. Ipak, kako je rekao, to nije dovoljno jer su krediti od januara do septembra prosečno rasli za 11,5 milijardi dinara mesečno, a u oktobru čak za 22 milijarde. Guverner je naglasio da je mnogo urađeno na fiskalnom bilansu jer, kada se iz deficita prelazi u suficit, svi uglavnom rade na povećanju prihodne strane što, samo po sebi, ne doprinosi smanjenju inflacije. "Stepen ozbiljnosti vlade i njenog zalaganja za smanjenje inflacije u praksi dokazuje se, pre svega, kroz smanjenje prihoda, a ne samo visinom suficita", ocenio je Jelašić. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta