Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
PAVLOVIĆ: Siguran sam da će ponuda Primera C uspeti

- Ne sumnjam da će ponuda firme Primer C biti uspešna i očekujem da blizu 65 odsto akcija C marketa koje su u vlasništvu malih akcionara bude deponovano na račun te firme. To kažem zato što je ponuda od 300 evra po akciji, više nego atraktivna za male akcionare i u ravni je sa cenom akcija Knjaza Miloša. Jedino su akcionari Apatinske pivare dobili nešto višu cenu za svoje akcije - izjavio je za Danas Branko Pavlović, konsultant malih akcionara. U Komisiji za hartije od vrednosti ističu da Primer C ne može više da popravi svoju ponudu, jer je rok za poboljšanje ponude istekao onog trenutka kad je ova firma saopštila da podiže cenu sa početnih 20.000 na 25.500 dinara za jednu akciju. U ovoj nedelji, tačnije do 6. decembra akcionari će moći da deponuju akcije, a nakon isteka tog roka Komisija će saopštiti da li je ponuda uspela, odnosno da li je sakupljeno 51 odsto akcija C marketa. Izvor: "Danas".

Pirita Sorsa, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda za Srbiju i Crnu Goru, ponovo u Beogradu:
Usvajanje budžeta inicijalna kapisla za nastavak pregovora
- Međunarodni monetarni fond će u narednim danima blisko sarađivati sa Vladom u radu vezanom za šestu reviziju", saopšteno je zvanično iz beogradske kancelarije Međunarodnog monetarnog fonda samo nekoliko sati posle usvajanja budžeta za 2006. godinu i seta ekonomskih zakona. Iz saopštenja se jasno vidi da je za MMF, čiji je šef Misije za Srbiju i Crnu Goru Pirita Sorsa ponovo u Beogradu, "usvajanje nekoliko zakona važan korak ka zaključenju šeste revizije produženog aranžmana sa MMF". MMF je, naime, prekidajući krajem oktobra pregovore Vladi Srbije ostavio spisak zadataka koje ona mora da ispuni pre nastavka razgovora o završetku trogodšnjeg aranžmana koji je Srbiji osigurao više od 950 miliona dolara podrške za jačanje deviznih rezervi. Na tom spisku na prvom mestu našao se budžet koji je skrojen tako da omogućava smanjenje javne potrošnje za 1,3 odsto i budžetski sufict od 2,4 odsto GDP. Nije MMF ulazio u to kako će unutar tih gabarita biti projektovana ni prihodna ni rashodna strana, ali je čvrsto insistirao na tome da se plate u javnom sektoru, ovog puta na svim nivoima državne uprave i javnih preduzeća, drže pod strogom kontrolom. Izmenama zakona o javnim preduzećima usvojenim zajedno sa budžetom, obezbeđena je zakonska osnova da u narednoj godini Vlada kontroliše rast plata i u lokalnim samoupravama tako što će svako iskakanje iz 9-procentnog rasta kažnjavati obustavom transfera sredstava iz budžeta. Kada je reč o rastu plata u državnoj upravi na republičkom nivou kreatori ekonomske politike bili su nešto izdašniji pa su okvirno dogovorili mogući rast između 11 i 12 odsto, ali je ostalo nejasno da li se sa tim složio i MMF ili će to biti ponovo tema "beogradskih razgovora". Još jedan od zahteva MMF ispunjen je izglasavanjem Zakona o bankama a suštinskom zahtevu da se ubrzano povećava učešće privatnog sektora u GDP ne samo privatizacijom nego i preusmeravanjem para iz budžeta, udovoljeno je izmenama Zakona o Fondu za razvoj ali i značajnim smanjenjem subvencija što bi trebalo velike društvene firme da natera na ubrzano restrukturiranje. Reforma zdravstvenog sistema koja bi posle usvajanja paketa zdravstvenih zakona trebalo da krene od januara naredne godine doprineće kako se procenjuje značajnijem unapređenju fiskalne održivosti i javne potrošnje što je bio jedan od najznačajnijih zahteva MMF. Naime prvi put u Fondu zdravstva trebalo bi da bude ostvaren suficit i to od čak 10 milijardi dinara. Tome treba dodati i objavljivanje oglasa za prodaju neosnovnih delatnosti izdvojenih iz javnih preduzeća, a sa nestrpljenjem se očekuje rezultat tendera raspisanog za izbor privatizacionog savetnika za NIS, na koji su se, kako je potvrđeno, javile najeminentnije svetske konsultantske kuće. Neočekivano brz dolazak Pirite Sorse u Beograd ne može zato da se tumači nikako drugojačije nego kao izraz želje MMF da što pre okonča sporazum koji za Srbiju znači i otpis 700 miliona dolara duga prema Pariskom klubu. To međutim ne znači da MMF dolazi u Beograd samo da bi aminovao ono što je u parlamentu urađeno. Naprotiv, svakako će se ponovo na pregovaračkom stolu naći ako ništa drugo ono pitanje ovogodišnje inflacije, koja ubrzano klizi ka 20 podeljku. Pod lupom će se naći i efekti mera centralne banke na zaustavljanju kreditne ekspanzije i možda sugestija za uvođenje nekih novih mera kako bi inflacija u narednoj godini zaista bila svedena na jednocifrenu. Prema nezvaničnim najavama, ni neki najavljeni potezi Vlade Srbije nisu po volji MMF koji nikako ne bi voleo da vidi Srbiju u poziciji u kojoj su se već nalazile Hrvatska ili Mađarska koje su iz budžeta morale da plaćaju loše odrađene koncesije. U svakom slučaju, do predbožićnog zasedanja Borda direktora MMF ostalo je nešto više od tri nedelje, duplo manje od uobičajenog vremena potrebnog za njihovo odlučivanje. Hoće li ovoga puta rokovi za nas biti skraćeni, ili ćemo odluku čekati do kraja januara, ostaje da se vidi. Za dobre poznavaoce prilika još važnije od samog datuma završetka postojećeg sprorazuma je to da li će biti pokrenuto pitanje pregovora o novom aranžmanu, ili će se čekati, kako je to nagovestio ministar Mlađan Dinkić, na ishod crnogorskog referenduma. Labus: Uskoro dogovor sa MMF Paraćin - Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus ocenio je da je usvajanjem republičkog budžeta za 2006. godinu stvoren uslov da se brzo postigne sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom o završetku finansijskog aranžmana. Labus je najavio da će 20. decembra biti održan sledeći sastanak sa Evropskom komisijom u vezi sa zaključivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom. Labus je juče, zajedno sa direktorom Kancelarije Vlade Srbije za pridruživanje EU Tanjom Miščević i 15 visokih predstavnika ambasada evropskih zemalja, boravio u Paraćinu u okviru akcije "Evropa kuca na tvoja vrata". DINKIĆ: Dobra startna pozicija Beograd - Usvojeni budžet Srbije i paket reformskih zakona iz oblasti finansija i zdravstva dobar su znak da će pregovori sa MMF biti uspešni. Postoje još dve stvari koje ostaju da se usaglase sa predstavnicima MMF-a - isplata zaostalog duga penzionerima i kretanje plata zaposlenih u javnim preduzećima. Bord direktora MMF, će nakon eventualno uspešno završenih pregovora, odobriti poslednju ratu od oko 200 miliona dolara kredita za podršku deviznim rezervama Srbije a Pariski klub poverilaca će otpisati 700 miliona dolara duga SCG. Usvajanje budžeta omogućiće i dobijanje 55 miliona dolara beskamatnog kredita na 20 godina od Svetske banke za reformu zdravstva, dodao je srpski ministar finansija - Mlađan Dinkić. Izvor: "Danas".

Blokada pumpi i rafinerija

Sindikati javnih preduzeća svojim zakonskim predlozima žele da obezbede akcije za četiri miliona građana do aprila 2006. godine. Želimo samo da predsednik Narodne skupštine ispoštuje Ustav i zakone i zakaže sednicu na kojoj bi se raspravljalo o ovim predlozima. Zbog njegovog odbijanja narednih dana zaoštrićemo proteste - rekao je Branko Pavlović, konsultant 24 sindikata javnih preduzeća, državne uprave, pravosuđa, prosvete, zdravstva. Sindikalci su najavili da će svakog narednog dana biti po neka akcija - isključenje telefona, struje i da će ovi potezi biti usmereni prema strukturama vlasti. Danas će na sat vremena biti blokirane pumpe u Novom Sadu, Nišu i Beogradu, kao i rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu. Ako protesti ne budu uspešni, 12. decembra blokiraće se rad svih ustanova u Srbiji osim zdravstva. Pavlović kaže da izjave ministra finansija Mlađana Dinkića da da su im zahtevi prihvaćeni nisu tačne jer je usvajanjem amandamana na Zakon o javnim preduzećima vlada samo rekla da će biti podele akcija ali tek 2010. godine. "Ako se akcije podele posle prodaje državnog dela, od akcija vrednih na primer 4.000 evra dobićete samo 1.000 evra, a u našem modelu, pre prodaje državnog dela, čak 10.000 evra", objasnio je on. Model koji predlažu ova 24 sindikata, prema rečima Pavlovića, neprihvatljiv je za vlast jer imovina javnih preduzeća neće više biti više korišćena kao partijska. S druge strane, ministar Mlađan Dinkić optužio je juče predstavnike sindikata da ne štrajkuju iz sindikalnih razloga i naglasio da postoje svi akti za besplatnu podelu do 30 odsto akcija penzionerima i radnicima javnih preduzeća pre privatizacije. "Nije mi jasna tvrdnja Pavlovića da je za to potrebna druga regulativa, jer postoje akti i pozivam sindikate da ih vide. Nije reč o sindikalnim razlozima, neverovatno je da ljudi ne znaju da čitaju i ne znam motiv tog štrajka - rekao je on. Izvor: "Glas javnosti".

U Moskvi juče otvorena najveća izložba srpske privrede:
Povratak na rusko tržište
U Moskvi je juče u ekskluzivnom prostoru Gostinij dvor otvorena do sada najveća izložba srpske privrede "Srbija 2005". Ruskim investitorima i privrednicima predstavilo se više od 300 najjačih firmi i 800 privrednika, u pokušaju povratka na tržište Rusije. "Želimo da privučemo ruski kapital i da visok nivo političkih odnosa prate i ekonomski. Kvalitetom proizvoda popravićemo naš spoljno-trgovinski bilans s Rusijom, i uz privredu, predstaviti i našu kulturu i sve potencijale koje ima Srbija", rekao je šef delegacije vlade ministar trgovine Bojan Dimitrijević. Veliki broj predstavnika ruske politike i biznisa pozdravio je šefa diplomatije SCG Vuka Draškovića, poručujući da će Srbija vrlo brzo u celoj Evropi biti najbolje mesto za investicije. Poslovni svet Rusije upoznat je sa procesom restrukturiranja i predstojećom privatizacijom Naftne industrije Srbije. Velikom prezentacijom, NIS je pokušao da privuče pažnju krupnog ruskog kapitala, a o mogućnostima koji pruža elektroenergetski sistem Srbije, tokom manifestacije sa ruskim partnerima, razgovarao je i resorni ministar Radomir Naumov. "Najvažnije, zbog čega smo došli, jeste da razgovaramo o problemu dugova i dugoročnim ugovaranjima za snabdevanje našeg tržišta naftom i gasom, kao i mogućim ruskim investicijama u energetiku", objasnio je Naumov. Predsednik Privredne komore Slobodan Milosavljević istakao je da o značaju srpskog predstavljanja na ruskom tržištu govori činjenica da je na Sajam došla ruska biznis elita i to ne samo iz Moskve, već iz velikog broja ruskih regiona. "Svi oni imaju ponešto da ponude Srbiji, a ovde su jer očekuju da i mi imamo proizvode za Rusiju. Kalinska oblast, u kojoj je do sada "Hemofarm" investitor, traži nove investitore iz Srbije, a najveća mogućnost se pruža proizvođačima nameštaja, tekstila, kože i obuće, građevinarstvu i poljoprivredi", kaže Milosavljević. Nema Koštunice i Luškova Iako je najavljeno da će Sajam otvoriti premijer Vojislav Koštunica i gradonačelnik Moskve Jurij Luškov, niko od njih dvojice se juče nije pojavio. Sajam je otvorio ministar trgovine Bojan Dimitrijević i zamenik gradonačelnika Moskve Josif Nikolajevič Ordžonigidze. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta