Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dijamant finansira setvu uljarica

Uprkos lošem rodu suncokreta, zrenjaninska fabrika ulja Dijamant otkupila je 120.000 tona sirovine ove uljarice i 70.000 tona soje. Prema oceni stručnjaka fabrike ulja prinos suncokreta smanjen je, zbog obilnih kiša, za 50 odsto. To nije smetalo da domaća uljara zadrži lidersku poziciju u branši na Balkanu, ocenio je generalni direktor Savo Knežević, najavljujući nastavak izvoza domaćeg zejtina. On je podsetio da je za navedenu godinu obezbeđeno oko 180.000 tona uljarica, a sa vodećim proizvođačima uljarica već je dogovorena proizvodnja na 50.000 hektara zemljišta. Tu proizvodnju Dijamant sam finansira u svim njenim fazama, a devizna klauzula ugovaranja garantuje cenu od 175 evra za tonu suncokreta i 195 evra za tonu soje. Knežević naglašava da je Dijamant u ovoj godini zabeležio veći fizički obim prozvodnje i taj trend će se nastaviti i u narednoj godini. Podaci sirovinske službe govore da je u toku preuzimanje i distribuiranje mineralnog đubriva proizvođačima, a biće isplaćen i novčani avans za dizel gorivo. U pregovorima sa proizvođačima dogovorena je i nabavka stranih setvenih semena za suncokret i soju, jer je zahtev poljoprivrednika bio hibrid sa visokom tolerantnošću prema oboljenjima. Georgije Dujin, direktor sirovinskog sektora u Dijamantu, ukazuje na loše aspekte gubitka premija za uljarice. Ukoliko se ukinu premije na uljarice, smatra on, rizik je da se smanji proizvodnja ovih kultura. U Austriji država plaća 330 evra po hektaru proizvođačima uljarica, dok je kod nas ta suma bila znatno manja, ali i takva puno znači. Kako se moglo čuti na konferenciji za novinare, fabrika ulja Dijamant nalazi se na 21. mestu među 300 vodećih srpskih firmi. Ulaskom strateškog partnera Agrokor može se očekivati nastavak tehnoloških promena. To znači i manje radne snage, koju zamenjuju moderne mašine. Aktuelna tema u ovoj fabrici je dobrovoljno prijavljivanje za odlazak u penziju ili napuštanje posla uz visoke otpremnine, koje je u toku. Izvor: "Danas".

Draško Petrović, generalni direktor Telekoma Srbije:
Spremni smo za konkurenciju
Generalni direktor Telekoma Srbija Draško Petrović ocenio je proteklu godinu kao izuzetno uspešnu za tu kompaniju. Ostvaren je prihod od oko 617 miliona evra dok su rashodi iznosili 476 miliona evra. Petrović je na jučerašnjoj konferenciji za novinare podsetio da su ukupne investicije Telekoma u 2005. iznosile 287 miliona evra. Akcionarima Telekoma isplaćene su dividende u iznosu od 132 miliona evra od čega je 105 miliona evra otišlo na račun PTT Srbija, a ostatak manjinskom akcionaru, grčkoj kompaniji OTE, dok je na ime poreza plaćeno 33,5 miliona evra. Kada je reč o fiksnoj telefoniji Petrović je izneo podatak da je digitalizovano 82,3 odsto mreže i da se Srbija po stepenu digitalizacije može porediti sa Rumunijom i Slovačkom, a daleko je ispred Bugarske koja je digitalizovala samo 55 odsto mreže. Petrović je podsetio da u fiksnoj telefoniji Telekom ima 2,6 miliona korisnika i ocenio da je potrebno dostići broj od 3,1 milion korisnika da bi bile zadovoljene potrebe građana i privrede. - U mobilnoj telefoniji Telekom je lider na tržištu. Sa 400.000 korisnika i 20 odsto udela na tržištu u 2001. došli smo do brojke od tri miliona korisnika i tržišnog učešća od 60 odsto. Spremno dočekujemo konkurenciju uključenih u Telekomu Austrija ili nekog od operatera koji će dobiti novu licencu - naglasio je Petrović. Govoreći o planovima za narednu godinu Petrović je rekao da je cilj Telekoma povećanje broja korisnika za 150.000 u fiksnoj telefoniji, odnosno najmanje 545.293 u mobilnoj telefoniji. - Poseban plan su akvizicije u okruženju. Konkurisaćemo na tenderu za prodaju Telekoma Republike Srpske koji očekujemo u proleće 2006. Tamo gde ne pobedimo na tenderima osnivaćemo kompanije jer smo sposobni da pružamo usluge po mnogo nižim cenama od konkurencije. Očekujemo prihode od 649 miliona evra dok će investicije dostići 275 miliona evra - istakao je Petrović. Za sledeću godinu planirano je da stepen digitalizacije fiksne mreže dostigne 88,5 odsto. Telekom namerava da okonča digitalizaciju Novog Sada i Kraljeva dok će na kraju 2006. u Beogradu biti digitalizovano 81,18 odsto linija. Digitalizacija mreže trebalo bi da bude završena do kraja 2007. Izbor savetnika pa privatizacija Telekoma Privatizacija Telekoma će zavisiti od akcionara kompanije i sve će biti jasnije nakon izbora savetnika za telekomunikacije koji će predložiti strategiju razvoja tog sektora. Telekom je spreman da prihvati opciju koja predviđa podelu kompanije na tri dela, na fiksnu telefoniju, mobilnu telefoniju i internet, ali trend u svetu je integracija kompanija u pružaoce svih vrsta servisa. U vezi s tim očekujemo mišljenje savetnika, naglasio je Petrović. Izvor: "Danas".

Zapisi Narodne banke Srbije nailaze na dobar odziv štediša:
Dinarska štednja sa visokim kamatama
Tvrdnju da se više isplati štedeti u dinarima nego u devizama Narodna banka Srbije pokušava da dokaže na delu nudeći fizičkim licima dinarske hartije od vrednosti po visokoj kamatnoj stopi. Do sada su hartije od vrednosti NBS mogla da kupuju samo pravna lica, a praksa je pokazala da su zbog atraktivnih kamata od 20 odsto to bili veoma traženi vrednosni papiri. Građanima koji su raspolagali viškom para ostajalo je da se oslone na banke koje su im do sada nudile mogućnost da pare oroče po ne baš atraktivnim kamatama, što su oni uglavnom izbegavali plašeći se inflatornog obezvređivanja te štednje, pa su zato viškovi «bežali» u devize. Računice koje su pravljene o tome da je na toj štednji na kraju ipak manje zarađivano nego što bi bilo na dinarskoj štednji s obzirom na to da je kurs menjan daleko ispod rasta inflacije, nisu uticale na štediše. Najbolji dokaz je to što je devizna štednja dostigla 2,1 milijardu evra, dok se dinarska svodi tek na koju milijardu dinara. Samo u ovoj godini na deviznim računima bilo je više od 737 miliona evra više nego krajem prošle godine, što je ravno deviznoj štednji iz 2003. i 2004. godine zajedno. Devizna štednja očito postaje sve značajaniji izvor kreditnih plasmana banaka, ali cilj centralne banke je da osnov kreditiranja bude i štednja u domaćoj valuti. Kako kod poslovnih banaka nije bilo značajnijih inicijativa u tom pravcu, već su se i pored povećanja obavezne rezerve na devizne depozite sredstva i dalje nabavljala u inostranstvu, odlučeno je da se emisijom dinarskih hartija od vrednosti u iznosu od jedne milijarde dinara podstakne zaokret u obezbeđenju izvora kreditiranja. Procenjeno je da glad za kreditima neće jenjavati, kao i da je bankarski interes da se toj gladi udovolji legitiman i razumljiv, pogotovu što oni koji traže zajmove ne pitaju za cenu kredita. Ali, interes države nije da dođe u situaciju da se ozbiljnije naruši odnos ukupne zaduženosti prema GDP, bez obzira na to da li se zaduživala sama država ili je reč o privatnom dugu. Koliko će emisija štednih zapisa NBS nominalne vrednosti od 5.000 dinara koja donosi kamatnu stopu od 25 odsto na godišnjem nivou privući one koji imaju višak para, teško je prognozirati. Neke računice govore da bi u junu iduće godine kada dospevaju na naplatu, one mogle da donesu prihod od 561 dinara po zapisu. Možda se to u ovom trenutku ne čini preterano atraktivnim dobitkom, ali stručnjaci kažu da računicu treba praviti tako što se polazi od činjenice da tih 5.000 dinara vredi trenutno nešto više od 58 evra, a da će ako se sve prognoze ostvare u julu 5.561 dinar vredeti oko 61 evro, bez obzira na inflaciju. Zbog toga se izdavanje štednih zapisa mora posmatrati i kao svojevrstan signal poslovnim bankama da i one krenu sa sličnim akcijama. Nuditi građanima atraktivnije mogućnosti štednje nego što je kamata na oročene uloge je nešto što im može obezbediti jeftinije izvore finansiranja kreditnih plasmana od zaduživanja u inostranstvu. Pokušaj NBS da zapisima, za sada na šestomesečni rok, pokaže da je štednja u dinarima moguća kada je reč o građanima, otvara, kako sami bankari priznaju, pitanje da li bi i pod kojim uslovima pravna lica mogla da budu zainteresovana da svoje viškove likvidnosti drže u bankama u dinarima, a ne u devizama. To bi za banke bilo značajnije sa stanovišta stabilnosti obezbeđenja jeftinijih izvora finansiranja. Jer, da su zaduživanja na evropskom tržištu kapitala baš toliko jeftina koliko se priča, devizna klauzula u svim bankarskim ugovorima bila bi priznaju, izlišna. Komercijalna banka prodala 2.000 zapisa U 192 filijale Komercijalne banke širom Srbije u ponedeljak je prodato 2.000 štednih zapisa NBS, čija diskontna vrednost iznosi devet miliona dinara, a nominalna 10 miliona dinara. Procedura kupovine zapisa koji glase na ime fizičkog lica veoma je jednostavna, a Komercijalna banka ne naplaćuje za svoje usluge nikakvu proviziju. Štedni zapisi inače su oslobođeni i svih poreza i nadoknada tako da je to svakako najatraktivniji proizvod koji se nudi na finansijskom tržištu Srbije - izjavio je juče Ivica Smolić, predsednik Komercijalne banke i dodao da ova banka planira da početkom iduće godine izađe sa sličnim proizvodom. Za kupovinu zapisa guverner potrošio 199.876 dinara Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije jedan je od prvih kupaca štednih zapisa NBS. U razgovoru sa novinarima, izjavio je da je za kupovinu štednih zapisa potrošio 199.876 dinara i u junu očekuje da će dobiti 225.000 dinara. On je pozvao građane da kupuju zapise NBS jer je to najsigurniji i najunosniji vid štednje koji donosi prinos od 25 odsto na godišnjem nivou. Uputio je i poziv bankama da krenu stopama centralne banke i da »kao što su danas superaktivne u odobravanju kredita pokažu da su spremne da se takmiče i u nuđenju atraktivnih dinarskih proizvoda« a centralna banka će razmotriti mogućnost i dodatnog emitovanja zapisa. Izvor: "Danas".

Agencija za privatizaciju prodala 18 preduzeća:
Mišković kupio deo "Zastave"
Jugoslovenska autorska agencija prodata je juče u Agenciji za privatizaciju za skoro milion evra konzorcijumu kojeg čine Stojan Tomić, Vesna Marčetić i Dušan Zonić. Oni su ovu specifičnu društvenu firmu dobili u nadmetanju sa još 19 zainteresovanih. Jedan od učesnika na aukciji bio je i estradni menadžer Maksa Ćatović koji je sa ponuđenom cenom bio drugoplasirani. On je izrazio sumnju da su ovu agenciju zbog visoko izlicitirane sume, koja je za oko 20 puta veća od početne, kupili zaposleni. I u Jugoslovenskoj autorskoj agenciji su demantovali da je firmu pazarilo 12 radnika, i objasnili da ne znaju ljude koji su je kupili. Na 161. po redu javnoj aukciji prodato je ukupno 18 preduzeća, od toga 11 po početnoj ceni, a dva za obveznice stare devizne štednje. "Zastavinu" firmu za promet automobila iz Beograda za 340,76 miliona dinara kupila je firma "Ada invest" čiji je osnivač kompanija Miroslava Miškovića - Delta M. Od imovine ovo preduzeće "Zastave" ima objekte, ukupne površine 15.000 kvadratnih metara od čega se hale za popravku putničkih i teretnih vozila nalaze u direkciji firme u ulici Mije Kovačevića. U sastavu ovog "Zastavinog" preduzeća su i objekti u Paraćinu, Smederevu i Šapcu. Jedno od "Minelovih" preduzeća "Kontaktne mreže" iz Beograda kupio je Nenad Popović, vlasnik ABS holdinga po početnoj ceni od 50,28 miliona dinara. Aukciju trgovinskog preduzeća "Ineks budućnost" iz Požege pratio je protest vlasnika nacionalizovane imovine. Oni su upozorili kupce da je od 30 objekata ove firme sedam, rešenjem suda kao i odlukom Direkcije za imovinu, izuzeto iz privatizacije. Na licitaciji se našlo i jedno od preduzeća RTB Bor, "Fabrika mernih transformatora" iz Zaječara koje je, za 16,16 miliona dinara, kupio Nenad Pendić. Posle "Zastave prometa", najskuplje je prodato trgovinsko preduzeće "Tekstil" iz Leskovca za 106 miliona dinara, što je tri puta skuplje od početne cene. Najjeftinije, za 157.000 dinara, otišla firma "Zoreks FHP" iz Šapca koja nema imovinu. Među jučerašnjim kupcima je bila i firma "Nelt" koja je za 66 miliona kupila beogradski "Omnikomerc", kao i "Junis" koji je nišku "Elektromedicinu" platio 22,4 miliona, ali za obveznice stare štednje. IzvorŽ: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta