Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
AGROBANKA KREDITIRALA AGRAR SA SEDAM MILIJARDI DINARA

Ukupna bilansna suma Agrobanke iz Beograda dostigla je oko 16 milijardi dinara, a ukupni depoziti banke iznose više od pet milijardi dinara, izjavio je generalni direktor Dušan Antonić. On je na novogodisnjem prijemu rekao da je Agrobanka u ovoj godini nastavila da kreditira klijente, koji u najvećem broju pripadaju agrarnoj privredi, ističući da je samo u prvih 10 meseci plasirano više od sedam milijardi dinara kredita. "Poverenje u banku, široka poslovna mreža i kamate, koje se kreću do 7,5 odsto godišnje za devizne štedne uloge, doprinele su da devizna štednja u prvih osam meseci ove godine poraste za više od 60 odsto", istakao je Antonić. Prema njegovim rečima, u ovoj godini ostvaren je obim platnog prometa od 187 milijardi dinara, broj klijenata dostigao je 40.000, štedne uloge banci je poverilo 170.000 građana. Antonić je kazao da je u poslednjih nekoliko godina Agrobanka udvostručila poslovnu mrežu na 14 filijala i 93 ekspoziture, a samo u ovoj godini otvoreno je ili je u završnoj fazi, više od 20 novih organizacionih delova, najviše u Vojvodini i Beogradu. Izvor: "Danas".

Vlada Srbije izabrala privatizacionog savetnika za Naftnu industriju Srbije:
Najpovoljnija ponuda konzorcijuma Meril Linč i Rajfajzen investment
Privatizacioni savetnik za Naftnu industriju Srbije biće Konzorcijum Meril Linč i Rajfajzen investment, odlučila je juče Vlada Srbije. Zadatak privatizacionog savetnika biće da u narednih nekoliko meseci osmisli najpovoljniju strategiju razvoja i privatizacije NIS-a. Ovo je epilog tromesečnog tendera koji je pokrenula Agencija za privatizaciju. Na prvi poziv javilo se devet konzorcijuma odnosno pojedinačnih firmi visokog renomea u toj oblasti. Za dostavljanje ponude kvalifikovalo se osam ponuđača ali je ponude dostavilo samo šest. Nakon otvaranja tehničkih ponuda, usledilo je otvaranje i finansijskih nakon čega a u igri ostala četiri ponuđača - konzorcijum Meril Linč i Rajfajzen investment, konzorcijum Džej Pi Morgan, MEKKINSI, EKI investments, Sinerdži kapital, Deloit, Simons end Simons i Harisons solisitors, konzorcijum Goldman Saks i Kredi agrikol IB korporejt fajnens, kao i konzorcijum Kredi Svis first Boston i Djui Balantajn, Dražić, Beatović i Partners. S obzirom na to da je osnovni kriterijum za izbor bio ekonomski najpovoljnija ponuda prednost je data konzorcijumu Meril Linč i Rajfajzen investments koji su tražili 900.000 evra i 1,2 odsto sredstava od privatizacije NIS za uspešno obavljen posao. Džej Pi Morgan tražio je naknadu od 1,2 miliona evra i procenat od 1,75 odsto. Goldman Saks i Kredi Agrikol tražili su 1,18 evra i 1,25 odsto novca od privatizacije NIS, a Kredi Svis first Boston i Djui Balantajn fiksnu naknadu od 1,1 milion evra i honorar od 1,79 odsto. Odmah nakon objavljivanja liste četiri ponuđača u javnosti su se pojavile spekulacije da Meril Linč neće biti izabran iako ima najjeftiniju ponudu. U prvi mah činilo se da je objavljivanje tendera za javnu nabavku konsultantskih usluga privatizacionog savetnika NIS usledilo samo da bi se ispunio zahtev prema Međunarodnom monetarnom fondu jer se spekuliše da je Vlada već odlučila šta će i kako će sa NIS. Rukovodstvo naftne kompanije odavno se već zalaže za prodaju manjinskog udela u celoj kompaniji kako bi bile obezbeđene neophodne investicije. Pretpostavka je da bi NIS preuzeo model hrvatske kompanije INA čijih je 25 odsto akcija prodato mađarskom MOL. Međutim, potpredsednik Vlade Miroljub Labus nedavno je izjavio da se rukovodstvo NIS neće pitati prilikom privatizacije. Iz njegovih izjava i izjava ministra finansija Mlađana Dinkića moglo se naslutiti da je odluka o privatizaciji većinskog udela u rafinerijama već donesena i da će se insistirati samo na tome da ne budu ugašene. Imajući u vidu kolike naknade, odnosno koliki procenat su svetske renomirane kuće tražile od privatizacije NIS, može se zaključiti da će predložiti prodaju većinskog paketa akcija u celom NIS jer bi im tada i procenat od nešto više od jedan odsto doneo veliku zaradu. Izvor: "Danas".

METALAC POSTAJE HOLDING OD 12 PREDUZEĆA

Metaloprerađivačka industrija Metalac iz Gornjeg Milanovca postaće početkom naredne godine holding kompanija sa 12 zavisnih preduzeća u Srbiji i inostranstvu. Metalac u idućoj godini očekuje ukupan prihod od 52,4 miliona evra, što je više za 40 odsto nego u ovoj godini, a taj rezultat bi trebalo da bude ostvaren zahvaljujući početku rada fabrike bojlera, rekao je generalni direktor firme Petrašin Jakovljević. Prema njegovim rečima, u fabrici u Gornjem Milanovcu godišnje će se proizvoditi 200.000 električnih, gasnih i solarnih bojlera različitih veličina, a biće zaposleno 200 novih radnika. Najveći proizvođač emajliranog posuđa na Balkanu je, kako je rekao Jakovljević, u ovoj godini stranom tržištu prodao posuđa i sudopera u vrednosti od 9,5 miliona evra, od čega je gotovo polovina završila na tržištu Rusije. On je dodao da je ostalo izvezeno u Francusku, Nemačku, SAD, Veliku Britaniju i Češku i naveo da će i u narednoj godini najveći izvoz biti u Rusiju, ali i da će prve količine posuđa biti otpremljene i na tržište Koreje. Jakovljevića je podsetio da je posuđe Metalca proglašeno za najbolju robnu marku Srbije u kategoriji opreme za domaćinstvo i da je to preduzeće među najvećim domaćim izvoznicima. Izvor: "Danas".

Bambi zadržao lidersku poziciju na tržištu

Za Koncern zdrave hrane Bambi 2005. je po svim parametrima jedna od najuspešnijih poslovnih godina. Prema rečima generalnog direktora Koncerna Miroslava Miletića, Bambi, je ostvario značajan porast i u proizvodnji i u prodaji konditorskih proizvoda i tako zadržao vodeću poziciju na tržištu Srbije i Crne Gore. - Ove godine prodato je više od 16.000 proizvoda od čega je 25 odsto plasirano na inostrano tržište a plan je za narednu godinu da se obim prodaje poveća za 11 odsto, odnosno za 2.000 tona. Bambi ima ambiciozan plan i kada je reč o izvozu. Vrednost izvezene robe u ovoj godini je oko osam miliona evra dok bi sledeće godine izvoz trebalo da dostigne cifru od 10 miliona evra - rekao je Miletić i dodao da Bambi godišnje proizvede više od sedam miliona kilograma "plazma" keksa. On je podsetio da su osim uspešnih poslovnih rezultata, 2005. godinu obeležili i niz organizacionih, statusnih i vlasničkih promena u Bambiju, čemu je doprineo ulazak u grupu Danube Fopods Group (DFG). - Na najbolji način smo rešili problem tehnoloških viškova. Uz stimulativan socijalni program iz firme je otišlo 317 ljudi, tako da danas Bambi umesto 1.450 ima oko 1120 zaposlenih a namera je da se sa tim procesom nastavi i u narednoj godini kako bi se obezbedila najoptimalnija proizvodnja i profitabilnost kompanije - naglasio je Miletić. On je, procenio da se, tržište konditorskih proizvoda u Srbiji usložnjava jer trenutno posluje više od 60 konditorskih fabrika, ali je i pored toga potrošnja veća od proizvodnje pa će zbog toga povećanje proizvodnje za Bambi i dalje biti strateški cilj u narednoj godini. Izvor: "Danas".

Za tri dana prodato 15.000 štednih zapisa NBS

Od prve emisije štednih zapisa, koje je Narodna banka Srbije izdala 26. decembra u ukupnoj nominalnoj vrednosti od jedne milijarde dinara, za prva tri dana prodato je 15.000 zapisa, saopštila je NBS. Pojedinačna nominalna vrednost štednih zapisa NBS, na koje se obračunava godišnja kamatna stopa od 25 odsto je 5.000 dinara, a njihov rok dospeća je 26. jun naredne godine. Te hartije od vrednosti kupuju se po diskontnoj ceni i do danas je za njih plaćeno 66,6 miliona dinara, a na dan dospeća biće isplaćene u vrednosti od 75 miliona dinara. NBS ističe da se interesovanje za štedne zapise povećava iz dana u dan i navodi da je prvog dana prodaje, 26. decembra, nominalna vrednost prodatih štednih zapisa iznosila 10 miliona dinara, narednog dana 24,2 miliona, a juče 40,7 miliona dinara. Više od polovine kupaca štednih zapisa su iz Beograda. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta