Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zekstra-Bankom uplatio 9,1 milion evra za kapital Veterinarskog zavoda

- Konzorcijum preduzeća Zekstra-Bankom uplatio je juče ugovorenu kupoprodajnu cenu od 9,1 milion evra za 70 odsto društvenog kapitala preduzeća Veterinarski zavod iz Zemuna. Na taj način privedena je kraju privatizacija koja je trajala punih 15 meseci - izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Dragan Đurić, vlasnik Kompanije Zekstra.
Prema njegovim rečima, iako se Konzorcijum Zekstra-Bankom obavezao da u narednih pet godina investira 4.380.000 evra, planirano je da se ta suma uloži već narednih četiri meseca.
- Naše su namere da sledeće godine uvećamo izvoz za oko 50, odsto a to možemo da ostvarimo samo velikim ulaganjima. Zbog toga planiramo da u naredne dve godine u Veterinarski zavod investiramo deset miliona evra - istakao je Đurić.
On je radnicima Veterinarskog zavoda poručio da nemaju čega da se plaše jer Zekstra i Bankom ne nameravaju, "da ruše zgrade i na tom mestu grade stanove" niti da otpuštaju radnike koji rade.
- Radnici nisu upoznati sa našim namerama. Zato smo na adrese svih 360 radnika u subotu poslali pismo u nastojanju da ih upoznamo sa našim planovima za Veterinarski zavod. Da smo hteli da gradimo stanove, ne bismo kupili preduzeće, već bismo za 1,5 miliona evra kupili zemljište pored njega - kaže Đurić.
Milan Pešut, vlasnik preduzeća Bankom istakao je da je cilj Konzorcijuma Zekstra - Bankom da u veoma kratkom roku, Zavod ponovo zauzme poziciju na tržištu stočne hrane i postane regionalni lider u proizvodnji stočne hrane, veterinarskih lekova i vakcina. Planovi Konzorcijuma su, takođe, da razvije sektor porizvodnje farmakoloških proizvoda i poveća njihov promet sa 10 na 50 odsto, jer ta grana ima veliki potencijal za izvoz i predstavlja budućnost poslovanja Zavoda. Planirano je, takođe da se ukupan promet poveća za čak 50 do 60 odsto.

Izvor: Danas.

U čijim rukama će završiti poznata vojna ustanova "Karađorđevo": Merkaju ga tajkuni, država od

Vojna ustanova "Karađorđevo" već tri godine propada, a oko 400 radnika ne dobija platu, tiho štrajkujući tako što samo ujutro nahrane stoku. Konkurs za zakup raspisan je još sredinom oktobra, a ponude je poslalo nekoliko preduzeća, ali država još ne odgovara.
Prema ranijim najavama, odluku o najboljem ponuđaču 10. februara trebalo je da donese Vlada Srbije na osnovu preporuke Ministarstva odbrane. Prema tvrdnjama nekih ponuđača, odluka o najboljem zakupcu "Karađorđeva" se prolongira jer su neki biznismeni, koji imaju svoje eksponente u Vladi Srbije, shvatili da ga mogu kupiti a ne zakupiti i to za malo para.
Univerzitet primenjenih nauka "Megatrend" dostavio je ponudu, a "Karađorđevo" bi koristio kao ogledno dobro za svoj Fakultet za biofarming u Somboru, inače jedini takav u zemlji. Mića Jovanović, rektor ovog univerziteta, rekao je da su dosada koristili manja gazdinstva, a da su za zakup "Karađorđeva" godišnje ponudili 750.000 evra i to na period od 20 godina.
- Vojna ustanova bila bi u funkciji obrazovanja jer bi od 4.620 hektara napravili savremeno poljoprivredno stočarsko gazdinstvo. Namera nam je i da proizvodimo hranu za vojsku po ekološkim standardima jer je "Karađorđevo" nekada bilo njen glavni snabdevač - izjavio je Jovanović i dodao da su spremni da preuzmu svih 400 radnika, redovno im isplaćujući zarade i nadoknade tri zaostale plate. "Megatrend" bi zakupio i brinuo se o celom kompleksu, osim Titove vile.
Jovanović podseća da je konkurs za zakup završen još polovinom novembra i da je po oceni Ekonomskog instituta i Fonda za reformu vojske njihova ponuda najbolja. "Megatrend" je osnovan pre 15 godina i ima 13.500 studenata. U obnovu celog kompleksa i kupovinu nove mehanizacije bilo bi uloženo 2,5 miliona evra, dok bi u drugoj fazi možda bili korišćeni krediti inostranih ili domaćih banaka.
I Institut za ratarstvo iz Novog Sada je u oktobru poslao ponudu da zakupi 4.600 hektara zemlje, dve farme, ovaca i goveda, a verovatno i farmu konja, kao i sve druge objekte koji mogu da se stave u funkciju. Institut je računao da će se konkurs završiti u razumnom roku i da im je prihvaćena ponuda još prošle godine, pripremio zemljište za intenzivnu proizvodnju, pre svega semenskog materijala, jer je skuplji od merkantilne robe.
Vladan Živulović, direktor Fonda za reformu vojske, rekao je da konačnu odluku donosi Ministarstvo odbrane koje može zbog urgentne situacije da zaključi ugovor direktnom pogodbom. Po njegovim rečima, deo ponuda za "Karađorđevo" stigao je na adresu Fonda, a neke i direktno na ovo Ministarstvo zbog čega su svi ponuđači poznati. Živulović kaže da je Ekonomski fakultet ocenio da je od ponuda, upućenih ovom Fondu, "Megatrendova" najbolja zato što je spreman da uzme ceo kompleks, zadrži sve radnike i finansira školovanje 120 dece zaposlenih.
Po njegovim rečima, Institut za ratarstvo dao je kvalitetnu ponudu, ali ne preuzima ceo kompleks. Živulović dodaje da je firma Miodraga Kostića MK komerc, kao mogućnost a ne i konkretnu ponudu, naveo 900.000 evra i slobodu da otpusti polovinu radnika. On kaže da mu je poznato da je MK komerc dobio ranije u najam oko 800 hektara zemlje "Karađorđeva" bez tendera, ali da to očigledno nije rešenje.
Na pitanje da li se za "Karađorđevo" naprasno zanimaju razni biznismeni, Živulović odgovara: "Ja znam da su odjednom svi tajkuni poželili da dobiju 'Karađorđevo'. Ta ustanova ima dugove od pet miliona evra, pa bi ga vlada oterala u stečaj da ima ingerencije".

Privlačno za bogataše
"Karađorđevu" pripada 6.000 hektara obradivog zemljišta, od čega je 4.600 u samom Krađorđevu, a ostatak u Kovinu i Surčinu. Ovoj ustanovi pripada i 13 kilometara priobalja Dunava. Pored nekoliko farmi, silosa za pšenicu, fabrike stočne hrane i sušare na imanju se nalazi i više objekata za turizam i lov, kao i 340 objekata visokogradnje i 800 niskogradnje.

Izvor: Glas javnosti.

Srbija među prvim zemljama u Evropi po bogatstvu mineralnih voda, a koristi se samo deset odsto: Dr

Na koji način se koriste prirodni nacionalni resursi u Srbiji izgleda da niko u državi ne zna, jer iako već godinu i po dana postoji Zakon o koncesijama, nisu napravljeni pravilnici u okviru resornih ministarstava koji bi omogućili njegovo sprovođenje.
Prema podacima stručnjaka sa Rudarsko geološkog fakulteta, Srbija se po bogatstvu izvorišta mineralnih voda nalazi među prve tri zemlje u Evropi. Računa se da na njenom području ima 300 ovih izvora, a eksploatiše se manje od deset odsto. Kupci fabrika za proizvodnju vode, osim fabrike koju su kupili, dobili su i pravo na eksploataciju izvorišta koja predstavljaju opšte dobro i trebalo bi ga dati isključivo na korišćenje na ograničen rok što predviđa Zakon o koncesijama, ali se striktno ne primenjuje.
Dragan Penezić, pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom, kaže da su kupci fabrika za proizvodnju vode, osim fabrike, kupili i pravo na eksploataciju. "Država je mogla da raspiše i tender za koncesije, ali je pitanje da li je to u ovoj situaciji bilo moguće. Cela procedura davanja koncesije je dosta duga i zakomplikovala bi privatizaciju", objašnjava Penezić.
Potrebno je, prema njegovim rečima, uraditi ozbiljniju analizu da li bi država više dobila kroz davanje koncesija ili na ovakav način kako se sada radi. U slučaju da investitor tek namerava da eksploatiše jedan izvor koji do tada nije bio otkriven ili nije korišćen, morao bi da ovo pravo dobije u konkurenciji sa svim zainteresovanim firma na javno raspisanom tenderu za koncesije.
Međutim, postojeće fabrike mineralne vode, a u Srbiji ih ima oko 20, prema tumačenju pojedinih stručnjaka, po ranijem zakonu su imale pravo eksploatacije na neograničen rok, koje je posle novog zakona o koncesiji automatski trebalo da se pretvori u koncesiono pravo uz određenu nadoknadu i to na ograničen rok, do 30 godina. Pošto Zakon o koncesijama nije pretočen u pravilnike resornih ministarstva i dalje se primenjuje beskonačno eksploataciono pravo.
"Simpo" je, tako, imao eksploataciono pravo na 60 kvadratnih kilometara na području Vlasine, pri čemu je dosad koristio to pravo samo na četiri izvora na području od 10 kilometara. Pretpostavlja se da će "Koka-kola", koja ima novca da investira, iskoristiti tu mogućnost i na ostala izvorišta na tom području.
Iako nije sporno da nacionalne resurse mogu da koriste i stranci, očigledno da je država trebala pre ulaska u njihovu prodaju da jasno razgraniči - koja prava dobijaju kupci, na koliko godina, u kom obimu i koliko će sve to platiti.
Logično bi bilo i da vlasnik fabrike mineralne vode za svaki novi izvor koji želi da eksploatiše da ponudu na tenderu, a ne da kao do sada pravo skoro automatski dobija. Stručnjaci upozoravaju da resursi koji su od državnog interesa i blago neprocenjive vrednosti ne bi trebalo da budu predmet samo finansijskih transakcija.

Nadoknade
Slobodan Petrović, direktor "Salforda" za SCG, suvlasnika "Knjaza Miloša", izjavio je da su mu nepoznati detalji oko ekploatacionog prava koje ova fabrika ima i na koji rok su data. Uredba o visini naknada za korišćenje mineralnih sirovina, koja je doneta 2002, predviđa da se za podzemne i geotermalne vode plaća 1,5 odsto od tržišne cene mineralne sirovine. Ova naknada se odnosi samo na korišćenje sirovina, a ne i na pravo na eksploataciju, odnosno koncesiju za koju se naknada mora posebno platiti.

Izvor: Glas javnosti.

Miroljub Labus: Bez posla ostaje 13.000 radnika

- Potpredsednik vlade Miroljub Labus ocenio je juče da će u restrukturiranju osam velikih javnih preduzeća bez posla ostati oko 13.000 ljudi, što je oko 10 odsto ukupnog broja zaposlenih u tim kompanijama. On je istakao da nijedan radnik iz tih preduzeća neće otići pod prinudnom i da će svakom biti ponuđen socijalni program i mogućnost da se ponovo zaposle.
Labus je naglasio da se bez izgradnje novih fabrika ne može povećati zaposlenost u Srbiji. "Stranim kompanijama je mnogo lakše da privatizuju već postojeće fabrike, nego da sagrade nove", kazao je on i dodao da je to zbog toga što lokalne samouprave imaju komplikovane i dugotrajne procedure za dobijanje građevinskih dozvola.
Prema rečima Labusa, to potvrđuje i primer američke kompanije "Koka-kola" koja je kupila fabriku vode "Vlasinska rosa" i namera nemačke firme "Knauf" da kupi fabriku "Vunizol".

Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta