Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MILKO ŠTIMAC, PREDSEDNIK KOMISIJE ZA HARTIJE OD VREDNOSTI: Bez novih zakona ne treba nam ni Komisij

Zbog loših zakona, mali akcionara u Srbiji do sada su zavisili od (ne)milosti direktora, čiji je potpis na berzanskom prospektu bio presudan da li će njihove akcije biti bezvredni papir ili prava roba, koja može da se proda po tržišnoj ceni. Nedorečena, često i kontradiktorna rešanja sa "sistemskom greškom", poduprta snažnim interesima krupnog kapitala, značajno su kumovala i svim "kontroverznim" kupoprodajama akcija. Zato je razumljivo interesovanje za najavljene izmene zakona. NJima bi paralelno trebalo da se poboljša pozicija sitnih akcionara, suzi "koridor" za manipulacije i havarije, ali i ojača pozicija Komisije za hartije od vrednosti, jer je predloženo da ona bude apsolutno nezavisna, dakle i otporna na sve, pa i pritiske Vlade. Svi dosadašnji pokušaji da se zakonski okvir promeni nisu urodili plodom, pa je Komisija u saradnji sa grupom eksperata pripremila nacrt novog zakona o preuzimanju i izmene Zakona o tržištu hartija od vrednosti, koje je prosledila Ministarstvu finansija. To je bio povod za razgovor sa Milkom Štimcom, predsednikom Komisije, koji je u žižu interesovanja javnosti dospeo posle trgovanja akcijama "Knjaza Miloša". Na pitanje šta će novi zakoni značiti za više od milion akcionara u Srbiji, Štimac kaže da bi Komisija dobila mnogo efikasnija sredstva i jača ovlašćenja za zaštitu akcionara.

l Zbog čega onda i sami autori novih rešenja strahuju da bi ona, pod pritiskom različitih interesa i jakih lobija mogla biti promenjena?
- Interesi su legitimni i oni postoje u svakom društvu, ali je stvar institucija da pojedinačne i grupne interese kanališe i uklopi u opšti interes - naglašava Štimac. - I do sada je bila primetna jaka težnja pojedinaca da zaštite svoje interese, ali je Komisija tome uspela da se odupre i zato se nadam da ćemo uspeti da većinu u Skupštini izlobiramo da u novim zakonima ostanu bar ključne odredbe.
Komisija je kontaktirala sa svim poslaničkim grupama i nadležnim skupštinskim odborima, čak i sa ad hok formiranim telima, kao što je Anketni odbor za slučaj "Knjaza Miloša" i uvek smo uspevali da objasnimo koliki je značaj tržišta kapitala i njegove zaštite, a u sklopu toga i značaj posla koji radi Komisija.

l I predstavnici krupnog kapitala će lobirati kod poslanika, jer im je u interesu da ostanu rešenja koja omogućavaju "bunarenje". Može li u tom nadmetanju Komisija ostati "kraćih rukava"?
- Mi ćemo se boriti da tako ne bude. Svako se bori za svoje interese, ali naša prednost je u tome što imamo zaista jake argumente. Svi su u poslednjih šest meseci i kroz trgovanje na berzi, a još više kroz javno preuzimanje, mogli da vide koliko su principi uređenja tržišta kapitala logični i lako odbranjivi. Prema tome, ko god hoće da u nekoj političkoj igri ide mimo logike, samo neka izvoli.

l Da li zaista očekujete da će Vlada prihvatiti da Komisija u svojoj oblasti bude nezavisna kao što je to NBS u monetarnoj sferi?
- Ili će tako biti, ili nam Komisija i ne treba. Takva rešenja postoje ne samo u EU i SAD, već i u zemljama u tranziciji. Naši argumenti su veoma jaki i treba mnogo političke smelosti da se odbiju logična i očigledna rešenja. Ako neko, zalaganjem za drugačija rešenja, baš hoće sam sebi da nanese političku štetu, to je njegova stvar.

l Mnogi nisu svesni vrednosti akcija, jer direktori sprečavaju trgovanje na berzi, a kada to konačno dozvole svi žure da ih prodaju, ne pitajući za cenu.
- Taj problem će biti efikasno rešen, jer će posle usvajanja izmena Zakona o privatizaciji i Akcijskom fondu direktori morati da potpišu prospekt i tako omoguće trgovanje akcijama na berzi. Činjenica da sada svi žure da prodaju akcije čim se pojavi prvi zainteresovani kupac je dokaz da nismo do kraja izgradili sistem i institucije koje treba da štite privatno vlasništvo i tržište kapitala. Berza mora da se osnaži i afirmiše, jer kada počne stalno trgovanje akcijama neke firme njihova cena po pravilu raste. U tom slučaju akcionari ne bi žurili da prodaju akcije, a da su uz to imali prava koja iz tog vlasništva proističu, pa i pravo na dividendu, mnoge ponude za javno preuzimanje ne bi uspele. Uostalom, dokaz da reforme u ovoj oblasti nisu završene je i to što do sada akcionari nisu smenili ni jednog lošeg direktora, koji im je pri tome onemogućavao da slobodno raspolažu svojom ličnom imovinom.

l Iako svi ministri tvrde da je kod trgovanja akcijama "Knjaza Miloša" sve bilo u redu, utisak je da nije baš sve bilo tako. Možemo li dozvoliti luksuz da se nešto slično ponovi i uruši poverenje u tržište kapitala?
- To tržište i počiva na poverenju i zato smo i inicirali promene zakona, ali priča o finansijskom tržištu neće biti kompletna dok se u nju ne uključe i drugi državni organi, sudovi, tužilaštva, pa na kraju krajeva i policija. U slučaju "Knjaza" Komisija nije ničim doprinela da to preraste u aferu. Iako su na kraju svi dobro prošli, osim onih koji su kršili zakon i zbog toga bili sankcionisani, a akcionari, uključujući i državu dobili mnogo veću cenu od one koja im je na početku ponuđena, mnogo više bih voleo da je "Knjaz" pre preuzimanja bio listiran na berzi. "Knjaz" je pokazao koliko su neophodni novi zakoni da se zaštiti tržište i obezbedi institucionalna nezavisnost Komisije, koja se u tom slučaju striktno pridržavala zakona.

l Šta konkretno za akcionare Apatinske pivare znači odluka suda da se poništi prodaja njihovih akcija po ceni devet puta manjoj ceni od one koju je posle samo tri nedelje dobila država za svoj paket?
- Sa tom presudom mogu da se obrate onima koji su ih doveli u zabludu i da od njih, a pre svega od brokera, traže nadoknadu štete.

l "Odmrznut" je i proces preuzimanja "C marketa". Može li se sprečiti repriza "Knjaza" i da li su protesti dve grupe akcionara, ponekad na ivici fizičkog sukoba, dobar uvod u normalno trgovanje akcijama?
- Kada odluka suda postane pravosnažna, proces preuzimanja će se nastaviti tamo gde je stao. Saglasnost za preuzimanje imaju "Merkator", "Ašmor" i "Prima C", a na akcionarima je da se odluče hoće li i kome prodati akcije. Naravno da fizički sukob nije dobar uvod ni u šta, a kamoli u trgovanje akcijama. Dobra strana svega toga je što se još jednom jasno moglo videti koje su slabe tačke u zaštiti sitnih akcionara i integriteta tržišta i nisam džabe pominjao ulogu tužilaštva, sudova i policije. Sa svoje strane Komisija će, kao i u slučaju "Knjaza", nastojati da održi najviši nivo regularnosti procesa i svojim odlukama neće oštetiti ni akcionare, ni zainteresovane investitore. Ključ problema je u tome što se po važećim propisima kod "neprijateljskog preuzimanja" može kupiti ograničena količina akcija i to nije dobro. Nova rešenja uvode obavezu da onaj ko stekne više od 50 odsto akcija mora da otkupi akcije i od svih ostalih, koji to budu želeli. Sada oni mogu da kroz preuzimanje kupe 25 odsto akcija i da onda svaki naredni paket kupuju po sve nižim cenama. Usvajanjem novih rešenja u igri će ostati samo krupni, ozbiljni igrači, koji raspolažu sa velikim kapitalom. Pri tome berza mora da ostane osnovno mesto za trgovanje, a preuzimanje će biti vrsta "sanitarne mere" za firme koje su zapale u teškoće i čije akcije stalno gube vrednost.

Opasni prodavci magle

l Sve je više udruženja čiji inicijatori sitnim akcionarima, naravno uz plaćenu članarinu, obećavaju kule i gradove, pa čak i da će naknadno dobiti razliku između sadašnje i cene po kojoj su oni ranije prodali svoje akcije. Koliko je to opasna pojava?
- Naravno da je to opasno. Tu, kao i u svim drugim prilikama, ljudi moraju da misle svojom glavom, jer su akcije samo njihovo vlasništvo. S druge strane, teško da bi iko naseo na poziv da se učlani u udruženje vlasnika "jugića" ili garsonjera do 20 kvadrata. Pa, tako je i sa akcijama, jer su i one vlasništvo poput bilo koje pokretne ili nepokretne imovine. Komisija i druge institucije štite interese malih akcionara, ali ni mi ne možemo pomoći nekome ko prosto srlja i radi na svoju štetu. Od toga odbrane nema. Ne znači da je svako udruženje akcionara loše. Udruživanje, kako u politici, tako i u ekonomiji, uvek povećava specifičnu težinu glasa onih koji se udružuju. Zato treba dobro i pažljivo odmeriti koja su udruženja akcionara prava, a koja su samo prodavci magle.
Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta