Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Posle višednevnih razgovora delegacija Zastava-vozila vratila se iz Torina: Razgovori sa menadžmen

Delegacija Zastavinih stručnjaka i rukovodilaca koja je minule sedmice boravila u trodnevnoj poseti Fiatu, prema nezvaničnim informacijama iz Grupe Zastava-vozila, vratila se zadovoljna iz Torina. - Preuzeli smo određene obaveze koje treba da realizujemo u određenom roku i naši stručnjaci su već angažovani na tim poslovima - kažu za Danas u Zastavi.
Podsetimo, Zastavina delegacija predvođena generalnim direktorom Grupe Zastava-vozila Zoranom Radojevićem, pregovarala je sa menadžmentom Fiata o detaljima vezanim za najavljeni početak montaže jednog Fiatovog modela (pominje se "punto) u Kragujevcu. Tema razgovora bili su troškovi montaže nekog od Fiatovih modela u Zastavi (cena rada, energije...), kao i uslovi prodaje na domaćem i inostranim tržištima.
Prošle nedelje u Torinu su boravili i predstavnici Zastava-Kamiona koji su sa menadžmentom Iveca razgovarali o učešću te italijanske kompanije u privatizaciji Kamiona. Iveco je, inače, višegodišnji poslovni partner Zastavine Fabrike kamiona, u kojoj ima nešto više od 30 odsto kapitala.
- Sa predstavnicima Iveca razgovarali smo da li hoće da postane većinski vlasnik naše fabrike, ili želi da zadrži postojeći paket akcija, ali i o tome da li planira da taj svoj kapital proda i napusti Kamione. Rekli su nam da ćemo odgovor dobiti u roku od 90 dana - kaže za Danas direktor Zastava-Kamiona Branimir Soldatović, napominjući da je u Torinu ipak stekao utisak da Iveco planira da proda svoj udeo u Zastavi.Privatizacija Zastava-Kamiona najavljena je krajem prošle godine. Prema poslednjim informacijama, Kamioni bi na tendersku prodaju mogli da budu ponuđeni sredinom ove godine. Za privatizaciju Zastava-Kamiona zainteresovana je grčka kompanija za proizvodnju kamionskih nadgradnji Spajder, a sve češće se može čuti da slovenačka firma Viator Vektor, koja je nedavno na aukciji kupila Zastava-Šped, planira da Kamionima ponudi proizvodnju autobusa.

Izvor: Danas.

„Prvi partizan” u SAD

Namenska proizvodnja “Prvog partizana” iz Užica na nedavnom sajmu naoružanja i vojne opreme u Las Vegasu dogovorila je izvoz različitih vrsta municije u SAD ukupne vrednosti tri miliona dolara...

Izvor: Dnevnik.

Rukovodstvo RTB-a Bor predlaže istraživanja rezervi: Potrebno mnogo para i smanjenje troškova

Ukoliko stručnjaci beogradskog Rudarskog fakulteta prihvate studiju poslovodstva kompanije RTB-a Bor o geološkim rezervama u već istrošenim rudnicima, Bor bi od ove godine do kraja 2010. uvećao proizvodnju bakra sa 1.000 na 3.000 tona. Tolika proizvodnja bi bila rentabilna i mogla bi da se ostvari samo uz ulaganje u opremu i tehnologiju, kao i uz veliko smanjenje troškova.
U tom periodu, istovremeno bi tekao i proces restrukturiranja i privatizacije. Predviđen je i socijalni program, kao i rešavanje duga od 420 miliona dolara. Bakar bi se, pored rudnih ležišta, vadio i iz topioničke šljake za koju su zainteresovani Jugopetrol i nemački Dajmler-Krajsler.
U vladi ne osporavaju ovaj plan, iako je reč o kratkoročnom rešenju. U tom slučaju odstupa se od analize Svetske banke, koja izričito zahteva zatvaranje starih rudnika, ekološki pogubnih po životnu okolinu. Međutim, ako se ne usaglase planovi sa stručnjacima Svetske banke, nemoguće je dobiti povoljne kredite i pronaći investitore.
Bez tačne računice koliko će koštati "kratkoročni projekat" ne vredi ulaziti u još jednu neizvesnost, smatraju u vladi. Ukoliko i ovaj pokušaj poslovodstva RTB-a da uposle radnika ostane samo "slovo na papiru" ostaje još samo uzdanica u podzemno ležište "Borska reka".
Za raspisivanje tendera za davanje koncesija za istraživanja i eksploataciju bakra i zlata na Crnom vrhu preostalo je još malo vremena. Taj posao biće okončan posle 10. aprila. Istraživanja mogu da traju tri, a na zahtev koncesionara, mogu da se produže na pet godina. Eksploatacija bi trajala 25 godina.

Izvor: Glas javnosti.

Proizvodnja u 2005. pala za 14,5 odsto

Industrijska proizvodnja u februaru bila je manja za 14,5 odsto u odnosu na prosek u 2004. godini i manja je za 4,4 odsto u odnosu na februar prošle godine. Prema prvim rezultatima Republičkog zavoda za statistiku, procenjen rast cena na malo u martu ove godine iznosi 0,8 odsto, u odnosu na prethodni mesec. To znači da rast cena roba iznosi jedan odsto, a cena usluga 0,4 odsto. U odnosu na decembar 2004. godine, procenjen rast cena na malo iznosi 5,1 odsto - saopštio je juče ovaj Zavod.
Rast troškova života u martu, prema prvim rezultatima, iznosi 1,4 odsto u odnosu na prethodni mesec, a u odnosu na decembar iznosi 5,2 odsto, procenjuje Zavod i dodaje da će konačni rezultati biti objavljeni poslednjeg radnog dana u martu.
Proizvodnja je pala u 25 oblasti, koje u strukturi industrijske proizvodnje učestvuju sa čak 77 odsto proizvodnje. Rast proizvodnje zabeležen je u četiri oblasti, koje u strukturi industrijske proizvodnje učestvuju sa 23 odsto. Ukupna industrijska proizvodnja malih i srednjih preduzeća u februaru, u odnosu na prošlogodišnji prosek, manja je za 13,2 odsto, a prerađivačke industrije za 21,2 odsto - zaključuje se u saopštenju Zavoda.

Izvor: Glas javnosti.

Do kraja aprila imena kupaca Jagodinske i Vršačke pivare i Beogradske industrije piva: BIP sa hipo

Privatizacija pivara uprkos nerešenim imovinsko - pravnim odnosima polako se zahuktava. Tako su i tenderi za tri pivare - Beogradsku industriju piva, Jagodinsku i Vršačku pivaru, već raspisani. Za Vršačku pivaru pristigla je jedna ponuda - preduzeća Unionmarket ali koja će cena konačno biti ponuđena, to je, još uvek "jednačina sa jednom nepoznatom". U Agenciji za privatizaciju ističu da taj podatak ne mogu da saopšte, jer je u toku evaluacija ponude, koja će trajati do 21. aprila. PR Agencije, Rade Šević, kaže za Danas da je sasvim moguće, da pregovori, pošto je reč o jednom ponuđaču traju i više od mesec dana, tako da bi krajnja ponuda bila saopštena tek pred zaključenje samog kupoprodajnog ugovora. Kada je reč o druge dve pivare - Jagodinskoj i BIP, rok za podnošenje ponuda produžen je do 30 marta. O tome ko će učestvovati na tenderu u ovom trenutku se može samo nagađati. Pretpostavka je da će učešće uzeti strane kompanije koje se već nalaze u našoj pivarskoj industriji kao što je Interbru, ali i neki strani investicioni fondovi...
Predstavnici Mreže za restituciju, međutim tvrde da za pojedine pivare, pre svega Beogradsku industriju piva, opada interesovanje, zbog nerešenih imovinsko-pravnih odnosa s obzirom na to da se u sklopu ovog preduzeća nalazi oduzeta imovina porodica Veljković i Bajloni.
Prema rečima koordinatora Mreže za restituciju, Mileta Antića, to je jedan od osnovnih razloga zašto je Interbru odustao od učešća na tenderu za BIP. U pismu koje je od ove kompanije stiglo na adresu Mreže za restituciju ističe se da etika jedne internacionalne kompanije ne dozvoljava prisvajanje tuđe imovine. Antić za Danas objašnjava da je reč o oduzetoj imovni porodice Veljković, Bajloni ali i još 190 akcionara koji su, okupljeni u tadašnjoj Vračarskoj zadruzi, od Đorđa Vajferta, otkupili fabriku.
- Ovde nije reč samo o imovini BIP kod mostarske petlje, već i oduzetom zemljištu na širem području Beograda. Deo zemljišta između Skadarlijske i Cetinjske ulice, takođe, pripada BIP a stari vlasnik tog zemljišta na kome je danas poslovni prostor ovog preduzeća je porodica Bajloni. Treba pomenuti i sirćetaru, fabriku koja posluje u sastavu BIP a koja se nalazi na uglu ulice Kneza Danila i Starine Novaka (u podnožju današnjeg Ineksa) i vlasništvo je porodice Tihomira Mihajlovića. Da ne spominjem fabriku sokova u Krnjači, čiji je deo zemljišta, takođe sporan - kaže Antić i napominje da je nabrojao samo one slučajeve za koje ima dokumentaciju i da tu nije uključena sporna imovina u Crnoj Gori.
U Agenciji za privatizaciju kažu da su upoznati sa tim problemom i da je to navedeno u tenderskoj dokumentaciji. Budućem kupcu će naglašavaju, biti predočeno o kakvoj je imovini reč. U Agenciji međutim, podsećaju da zakon o restituciji još nije donet, pa je u ovom trenutku starim vlasnicima teško "prepisati" neki pravni lek. Ostaje im jedino da sačekaju donošenje zakona pa da tek tada preduzmu konkretne korake.
U Mreži za restituciju, svesni činjenice da je moglo da dođe do ovakve sporne situacije, predložili su dva zakona - zakon o obeštećenju i zakon o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom. Ovaj drugi bi, da je usvojen, sprečio budućeg kupca "tuđe imovine" da je otuđuje davanjem u zakup preprodajom ili stavljanjem hipoteke.
Za kupovinu 51 odsto kapitala BIP (procenjena vrednost navedena u prospektu je oko 74 miliona evra), zainteresovano je sedam kompanija i investicionih fondova, koji su otkupili tendersku dokumentaciju. Kompaniji Interbru, pridružili su se Rodić MB, SAB Miler (južnoafrički proizvođač piva), Pan Bir iz Subotice, (vlasnik zrenjaninske i begejske pivare), Publikum, slovenački investicioni fond i još dva investiciona fonda iz Mađarske i Belgije. Njihovo interesovanje podstaklo je otvaranje posebnih informativnih punktova u prostorijama BIP-a koje se nalaze na adresama na Mostaru i u Skadarliji. Potencijalni kupci bi trebalo da u narednih nedelju dana dostave ponude, a zatim će imati još sedam dana za njihovo eventualno, poboljšanje. Informacija o najpovoljnijoj ponudi može se očekivati početkom aprila.

Investitori sa špekulativnim namerama
- Da je zakon o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom usvojen, kupac bi, spornu imovinu mogao da koristi radi privređivanja ali ne i da je preprodaje i zarađuje na njoj. Strahujemo da namera budućeg kupca BIP može da bude da sruši fabriku i sagradi nove objekte koje će potom prodati po znatno višoj ceni i tako zaraditi, bez obzira što zemljište na kome su te zgrade sazidane nije njegovo - tvrdi Mile Antić, koordinator Mreže za restitucije i dodaje da su upravo ti neraščišćeni odnosi, razlog sve češće navale investitora sa špekulativnim namerama a ne "čistih investitora" koji se u taj rizik teško upuštaju.

Izvor: Danas.

DIMITRIJEVIĆ: Neophodna brža privatizacija srpskih hotela

Privatizacija hotela u Srbiji odvija se sporo, pa je neophodno u što kraćem roku dovesti pet do šest svetskih hotelskih brendova koji će privatizovati domaće hotele, jer je to jedan od preduslova daljeg razvoja našeg turizma - izjavio je juče na konferenciji za novinare Bojan Dimitrijević, ministar trgovine i turizma.
On je najavio ambiciozne nastupe naših turističkih organizacija na svetskim sajmovima turizma i dodao da je zbog toga neophodno što pre osnovati nacionalni konzorcijum srpskih preduzeća koji će pomoći predstavljanje srpskog turističkog proizvoda na predstojećim međunarodnim manifestacijama.
- U toku je intenzivan rad na formiranju novog turističkgo brenda i taj posao bi trebalo da bude završen do sajma u Londonu - istakao je Dimitrijević.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare Ministarstva turizma, Turističke organizacije Srbije i Turističke organizacije Beograda resorni ministar je rekao da bi turističke agencije koje se bave receptivnim turizmom trebalo da budu oslobođene poreza na dodatu vrednost.
- Predložili smo Ministarstvu finansija da ove agencije ubuduće budu oslobođene PDV, jer bi im ova olakšica omogućila bolje i efikasnije poslovanje, odnosno dovođenje većeg broja stranih turista - smatra Dimitrijević.
Prema najavama ministra, ove nedelje poslanici Skupštine Srbije raspravljaće o Predlogu zakona o turizmu, te da je "pitanje dana usvajanja tog zakona".

Izvor: Danas.

PRODUŽENI ROKOVI TENDERA ZA DŽERVIN I SLOGU

- Agencija za privatizaciju produžila je rokove za dostavljanje tenderskih ponuda za kupovinu većinskog kapitala preduzeća Džervin iz Knjaževca i Sloge iz Vladičinog Hana. Novi rok za podnošenje zahteva za kupovinu tenderske dokumentacije za prodaju 70 odsto kapitala poljoprivredno-prehrambenog kombinata Džervin je 11. april, a za dostavljanje konačnih ponuda krajnji rok je 6. maj ove godine. Do 4. aprila mogu da se dostave zahtevi za kupovinu tenderske dokumentacije za prodaju 70 odsto kapitala drvne industrije Sloga, a konačne ponude se dostavljaju do 25. aprila. Tenderske ponude za prodaju Džervina i Sloge objavljene su 8. marta ove godine.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta