Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U Beograd stižu predstavnici MMF-a: Nastavak pregovora

Mada je ministar finansija Mlađan Dinkić posle prve prekookeanske runde ocenio da ćemo „dogovorom postignutim u Vašingtonu produžiti trogodišnji aranžman“, priča baš nije tako jednostavna. Da li ostaje, kako je ocenio potpredsednik Vlade Miroljub Labus, da se „na tehničkom nivou dovrše pregovori“?
Od izveštaja, koji će oko 15. maja predstavnici MMF-a podneti Bordu direktora, i od onoga što budu zaključili na osnovu beogradskih razgovora u narednih sedam dana, zavisiće mnogo toga. Ma kako sve izgledalo kao gotova stvar, uprkos željama, čini se da predstoje ozbiljne priče. Evo samo jednog primera, reč je o izvozu, da naša situacija nije baš lako rešiva.
Poslednjeg dana marta potpisan je sporazum između EU i Srbije o trgovini tekstilom. Vest dobra, nema spora. Ipak, prevelika očekivanja o uspešnom i brzom povratku tekstilaca u Evropu nisu i realna. Nekoliko je razloga. Posle deset godina, od januara ove godine ne važi više sporazum o tekstilu u okviru Svetske trgovinske organizacije, pa će, recimo, Kina i Indija moći slobodno da izvoze na evropsko tržište. Ta konkurencija je žestoka, a naši tekstilci imaju poprilično poslovnih tegova: velika dugovanja, tehnološku zaostalost i odsustvo podsticajnih mera države. Dakle, čak i kada su nam šanse izgledne, teško ih uspešno realizovati.

Rigorozni zahtevi
Zahtevi MMF-a jesu za našu situaciju radikalni. Traži se povećanje izvoza za 25 procenata a smanjenje uvoza, što bi uvelo balans u spoljnotrgovinski deficit koji je sa 7,4 milijarde dolara najveći od 1990. godine. Nužno je svođenje budžetskog deficita na svega 0,3 odsto, koji je već jednom, na zahtev sa iste adrese, skoro prepolovljen. Mora se smanjiti javna potrošnja, uvesti striktna kontrola rasta zarada pre svega u javnom sektoru, ući u bržu privatizaciju i ozbiljne strukturne reforme uz neminovni klizajući devizni kurs. Obuzdavanje inflacije se podrazumeva, ali stručnjaci ne veruju da je do kraja godine moguć njen mesečni rast od samo 0,4 odsto. U najkraćem, poruka je štednja, štednja i, opet, štednja, pre svega s aspekta države i njenih budžetskih obaveza i rashoda.

Šta dobijamo?
Guverner Jelašić s pravom tvrdi da moraju „da se ubrzaju strukturne reforme, prevashodno u velikim javnim preduzećima i grupi 70 velikih firmi koje su u posebnom programu restrukturiranja“. Bez ispunjenja navedenih zahteva, nema produženja aranžmana, nema više od 200 miliona novog kredita i nema otpisa 700 miliona dolara duga prema Pariskom klubu. Miroljub Labus valjano konstatuje kad kaže: „Njih u osnovi brinu dve stvari, inflacija i platni bilans, a našu vladu brine zaposlenost i prestrukturiranje privrede, tako da su nam različiti prioriteti“.
Opora realnost u razgovoru sa predstavnicima MMF-a, pa čak i ono što bi se podrazumevalo pod ukupnom razvojnom filozofijom, nalažu da naši prioriteti budu manje važni od onih na koje ukazuje MMF. Socijalno će da boli, nije za sadašnju vladu politički profitabilno, ali će, ako se u taj proces ne uđe, kasnije biti još bolnije i još skuplje.

Izvor: Blic.

Savo Munjić, generalni direktor Beogradske industrije piva, slada i bezalkoholnih pića, o privatiz

Tenderska komisija Agencije za privatizaciju odlučila je na sednici održanoj 20. aprila, da poništi tender za prodaju 51,31 odsto kapitala preduzeća Beogradska industrija piva, slada i bezalkoholnih pića. Odluka je doneta na osnovu analize jedine prestigle ponude - Konzorcijuma koji čine preduzeća Poteza Naložbe iz Maribora, Pan Beera iz Novog Sada i Čoke iz Vučka. Procenjeno je da je ponuđena cena niska, a nije bio prihvatljiv ni investicioni program. Za kapital BIP ponuđeno je 300.000 evra dok je za investicije u prvih pet godina bilo planirano milion evra. O (ne)opravdanosti i posledicama ove odluke, kao i daljim planovima BIP, za Danas govori generalni direktor ovog preduzeća, Savo Munjić.

Kako komentarišete odluku Tenderske komisije da poništi tender za BIP, da li je to za Vas bio očekivan potez s obzirom na nisku cenu koja je ponuđena za kapital pivare?
- Mislim da je Agencija pravilno postupila. To smo i očekivali jer je ponuda bila prilično neozbiljna. Konzorcijum tri preduzeća ponudio je 300.000 evra za kupovinu akcija i milion evra za investicije a samo deo zemljišta od devet hektara na kome se fabrika nalazi vredi 30 miliona evra. Tome treba dodati i više od dva hektara zemljišta i 7.000 kvadrata poslovnog prostora u Skadarliji. Englezi, koji su bili zainteresovani za taj poslovni prostor procenili su da vredi oko sedam miliona evra. Očigledno je da je neko pokušao da na lak način dođe do ovog preduzeća mada treba podsetiti da BIP više nije najveća pivara u Srbiji i na Balkanu jer je posle sankcija i bombardovanja izgubio veći deo tržišta. Činjenica je, međutim, da smo u poslednje vreme mnogo učinili na poboljšanju kvaliteta - pivo Bg postalo je brend, čak smo i od Hajnekena dobili podršku iako raspolažemo skromnim fondom za marketing i reklamu.Za razliku od, recimo, Rodića, koji u reklamu ulaže sedam do deset miliona evra godišnje mi nismo u mogućnosti da uložimo više od 50 do 60 miliona dinara. I mada je cilj velikih kompanija koje su ušle na naše tržište da nas istisnu iz igre, BIP ipak beleži trend rasta i to ne samo u proizvodnji piva, već i slada i sokova. U proizvodnji sokova zabeležili smo rast od čak 300 odsto.

Da li je Vlada pogrešila što nije ranije krenula sa privatizacijom BIP, jer se u tom slučaju ne bi dogodilo da se Beogradska pivara bori za mesto na već podeljenom tržištu?
- O privatizaciji BIP ozbiljno se razmišljalo još za vreme Vlade premijera Đinđića ali je privatizacija stopirana zbog neraščićenih odnosa između BIP i države, jer od 1999. godine BIP nije izmirivao obaveze prema državi i dug je narastao na 1,4 milijardi dinara. Tada je dogovoreno da se izvrši konverzija duga u kapital u vlasništvu države. Međutim, padom Vlade i promenama u Agenciji za privatizaciju sve je zaustavljeno. Da smo prvi otišli na tender sigurno bismo mnogo bolje prošli.

Analitičari procenjuju da su neraščišćeni vlasnički odnosi u BIP jedan od glavnih kamena spoticanja kada je o njegovoj prodaji reč.
- Očekujem da će država taj problem rešiti na najbolji način. Vlada je donela odluku da se izvrši prijavljivanje i evidentiranje imovine, a u međuvremenu bi trebalo da bude usvojen i zakon koji će rešiti imovinsko-pravne odnose.

Prema Vašoj proceni, koliko vredi BIP i ko bi bio "najpoželjniji" kupac. Znamo da su čak šest kompanija, među njima i Interbru, otkupile tendersku dokumentaciju?
- Mislim da je BIP realno procenjen 2002. godine, kada je nakon promene valute izvršena ponovna procena. Tada je BIP procenjen na 75 miliona evra. Kada je reč o kupcu, cilj i pivare i države je da BIP dobije strateškog partnera koji će se i dalje baviti prozvodnjom piva. Ja bih, recimo lično voleo da dođe neko poput Hajnekena. Od potencijalnog kupca se očekuje da ponudi dobar proizvodni, socijalni i investicioni program. Osim toga, bitno je da što veći broj radnika zadrži svoje radno mesto, jer mi imamo ne samo proizvodnju piva već i slada i sokova, sirćeta, mineralne vode i tu ima prostora za razvijanje proizvodnog programa. Sada u BIP radi 1.900 radnika - oko 700 radnika je otišlo u penziju a nekima su isplaćene otpremnine, ali još oko 800 ih je višak i zato je važno da se obezbedi dobar socijalni program. Kada je reč o investicionom programu, u opremu, marketing, sređivanje objekata trebalo bi uložiti minimum 15 do 20 miliona evra, kako bi BIP postao jedna moderna i konkurentna kompanija.

Ima li najava kada će biti raspisan novi tender i da li prolongiranje privatizacije negativno utiče na poslovanje BIP?
- Delimično utiče, ali rukovodstvo je zauzelo stav da i dalje moramo da se borimo da ostanemo na tržištu. Finansijski savetnik koga je unajmila Vlada uradiće zajedno sa Agencijom za privatizaciju i Ministarstvom za privredu plan razvoja BIP u narednom periodu. Potencijalni kupci očekuju da se prethodno izvrši restrukturiranje BIP jer im to više odgovara. Neko je zainteresovan za program slada, neko za program piva ili sokova.

Prodaja u delovima
BIP, čiji je kapital procenjen na 75 miliona evra, raspolaže mnogim nekretninama. Reč je o ugostiteljskim objektima na Zlatiboru, poslovnom prostoru, pivnicama, fabrikama u Mitrovici i Leskovcu. Poseduje i stovarišta u Novom Sadu, Rumi, Inđiji, Peci, Kosovskoj Mitrovici... Pa pošto BIP "u komadu" teško može da nađe kupca, verovatno ćemo ići na restrukturiranje. To može da se uradi relatlivno brzo, u roku od tri meseca, jer je izvršena procena vrednosti kapitala u svim tim objektima, tako da se tačno zna koliko svaki od tih objekata vredi (knjigovodstvena vrednost) - tvrdi Munjić.

U 2004. godini gubitak od 1,4 milijarde dinara
- U 2003. godinu poslovali smo pozitivno, posle šest neuspešnih godina, kada smo poslovali sa gubitkom. Čak smo bili i među prvih 180 firmi po uspešnosti. Međutim, nismo mogli da izdržimo jaku konkurenciju na tržištu, tako da smo prošle godine loše prošli - zabeležili smo gubitak od 1,4 milijarde dinara. U martu i aprilu ove godine najverovatnije ćemo iskazati pozitivne poslovne rezultate i očekujemo da se taj trend nastavi - kaže Munjić.

Izvor: Danas.

Poljoprivredno preduzeće Dragan Marković iz Obrenovca polako izlazi iz agonije: Pripajanje PKB kor

Poljoprivredno preduzeće "Dragan Marković" iz Obrenovca, nekada gigant u poljoprivrednoj proizvodnji (značajni prerađivački kapaciteti, uključujući dva mlina, pekaru i fabriku stočne hrane), na putu je da izađe iz višegodišnje agonije.
- Konsolidacija "Dragana Markovića" može poslužiti kao primer kako se uz podršku Vlade Srbije i privrede može oživeti preduzeće koje je bilo na rubu propasti - izjavio je, nedavno, prilikom obnove rada pekare u toj obrenovačkoj firmi Danilo Golubović, pomoćnik ministra za poljoprivredu u Vladi Srbije.
Prema njegovim rečima posle neuspele aukcije održane 9. septembra 2003. godine, u kojoj su učestvovali Midland Resource, Astra Simit i Nicko agrar, preduzeće "Dragan Marković" je zapalo u krizu. U kakvom je stanju ovo gazdinstvo bilo pre uvođenja privremenih mera govori i podatak da je u maju 2004. godine dnevno uginulo i po 700 svinja. Tako je stočni fond sveden na samo 2.700 svinja, uprkos tome što farma raspolaže kapacitetom od 30 hiljada tovljenika i 1.500 priplodnih krmača. Na dve farme krava, kapaciteta više od hiljadu muznih krava i oko milion litara mleka godišnje, broj grla sveo se na 450 a oboljevanje od leukoze poprimilo velike razmere. Neveselu sliku dopunjavali su zapušteni voćnjaci - od oko 3.198 hektara zemljišta obrađivano je samo oko 500 hektara, postrojenja za preradu radila su samo sa deset odsto kapaciteta, a kooperacija je bila u potpunosti obustavljena.
- Na zahtev radnika da se preduzeće ponovo pripoji Poljoprivrednom kombinatu Beograd ("Dragan Marković" je od 70-ih do 1993.godine poslovao u sastavu PKB ) Vlada Srbije i PKB Korporacija sačinile su plan konsolidacije i zajedno ga realizuju. Privremene mere su, odlukom republičke vlade, uvedene 28. oktobra 2004. godine, a 10. decembra Agencija za privatizaciju je usvojila odluku o restruktuiranju preduzeća, čime je započela njegova revitalizacija - podseća Golubović.
U tom procesu od samog početka značajnu ulogu ima PKB Korporacija koja obezbeđuje kadrovsku i tehničku, ali i finansijsku pomoć. Naime, između PKB Korporacije i AD "Dragan Marković" zaključen je ugovor o zajmu u iznosu od sto miliona dinara, od čega je do sada realizovano više od 60 miliona. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je koordinator svih aktivnosti na konsolidaciji "Dragana Markovića" i za obrtna sredstva obezbedilo je 38 miliona dinara (18 miliona u 2004. godini). U posao se uključilo i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike izdvojivši 50 milona dinara za socijalni program. Treba dodati i da se očekuje konverzija obaveza prema državi u trajni ulog u visini od 540 miliona dinara.
Komentarišući sadašnje stanje u "Draganu Markoviću" v. d. direktora Dragan Milivojčević navodi, između ostalog, da je uzorano 2.500 hektara zemlje, kao i da u oborima sada ima skoro sedam hiljada svinja, dok su farme krava oslobođene leukoze i popunjavaju se rasnim grlima iz PKB. Ključni prerađivački kapaciteti - mlin, pekara i fabrika stočne hrane - stavljeni su u funkciju, a oživljavanjem šest prodajnih punktova obnovljena je i kooperacija.
U "Draganu Markoviću" sada sa optimizmom gledaju u budućnost. Planirano je da se do kraja ove godine farma svinja osposobi za rad punim kapacitetom, dok bi farma krava trebalo da bude obnovljena do 2006. godine. U planu je i podizanje novih zasada jabuka, višanja i bresaka i aktiviranje farme za tov junadi. Kada je reč o konačnoj sudbini ovog obrenovačkog preduzeća u igri su dve opcije - ili pripajanje PKB Korporaciji, ili samostalan ulazak u proces privatizacije.

Izvor: Danas.

NOVOKNEŽEVAČKA „ALEVA” MENJA GAZDU: Američki kapital sadi papriku

Novokneževačka Prehrambena industrija AD „Aleva” pre godinu dana uspela je da se odbrani od „neprijateljskog preuzimanja” od horgoškog „Vitamina” tako što su u konzorcijum udružili mali akcionari i firma „Flori trejding” Hristivoja Miloševića iz Kruševca, iza koje stoji američki kapital. U „Alevi” su se u međuvremenu opredelili da „Flori trejding” bude strateški partner, pa je ta firma nedavno objavila ponudu za preuzimanja akcija „Aleve”.
Kada se počelo trgovati akcijama „Aleve” na Beogradskoj berzi i propao pokušaj „Vitamina” da preuzme „Alevu”, „Flori trejding” je kao dugogodišnji proveren i pouzdan poslovni partner priskočio u pomoć i kupio 21,13 odsto akcija najuspešnijeg novokneževačkog preduzeća. Sudeći prema razvoju situacije nakon objavljivanja skraćene ponude za preuzimanje akcija, svi su izgledi da će „Flori trejding” postati većinski vlasnik „Aleve” s udelom od oko 71 odsto.
svojoj ponudi, u kojoj je naznačeno da je reč o firmi iz Vajominga (SAD), „Flori trejding” je izrazio spremnost da za svaku akciju „Aleve” plati tržišnu cenu od 19.000 dinara. Po ovoj ceni se trenutno i kotiraju akcije „Aleve” na Beogradskoj berzi, ali je poslednjih meseci trgovanje bilo minimalno. Firma „Flori trejding” je ponudila da otkupi maksimalni broj od 18.570 akcija, ili 49,86 odsto, pa bi s akcijama koje već poseduje, raspolagala sa 70,99 odsto akcijskog kapitala „Aleve”. Ovaj paket akcija stajaće „Flori trejding” oko 4,5 miliona evra, koliko će inkasirati na svoje račune mali akcionari, uglavnom zaposleni u „Alevi”, dok je većina ostalih malih akcionara svoje akcije već prodala. U strukturi vlasništva akcijskog kapitala u „Alevi”, nakon neuspelog pokušaja „neprijateljskog preuzimanja”, većinski vlasnik horgoškog „Vitamina”, beogradska firma „Ferbild”, uspela je na berzi da kupi gotovo petinu i učestvuje s 19,19 odsto.
Datum zatvaranja ponude „Flori trejdinga” je 16. maj, a kako je za naš list potvrdio generalni direktor „Aleve” Mile Klepić, svih oko 200 malih akcionara iz redova zaposlenih u preduzeću, koji raspolažu s 46 odsto akcija, odlučilo je da deponuje akcije radi prodaje strateškom partneru.
– U ponudi „Flori trejdinga” prepoznali smo jasnu nameru da preuzimanjem preduzeća naše kapacitete razvija na domaćim sirovinama – naglašava Mile Klepić. – Povećanjem učešća u osnovnom kapitalu, zajedno s menadžmentom firme, naš strateški partner želi da unapređuje poslovanje fabrike. Osim upošljavanja postojećih kapaciteta, opredeljenje je i za ulaganje u najsavremeniju opremu i povećanje efikasnosti poslovanja i organizacije, što će za cilj imati povećanje profita i zarada zaposlenih.

Bez otpuštanja
Generalni direktor „Aleve” Klepić ističe da je bitno da se strateški partner nudi prosperitet preduzeća.
– Uslove koji su ponuđeni zaposlenima u „Alevi” do sada u procesu privatizacije kod nas nisu ponuđeni u drugim firmama. Naš partner se obavezuje da narednih deset godina neće smanjivati broj zaposlenih, a svim stalno zaposlenima garantuje se najmanje dosadašnji nivo prava ostvarenih na osnovu kolektivnog ugovora i ostalih akata Skupštine i Uprvanog odbora preduzeća – rekao je Klepić.

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta