Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ako vremenski uslovi posluže žetva pšenice počeće u prvoj nedelji jula:
Očekuje se rod od oko 1,7 miliona tona
- Prema podacima Zavoda za statistiku Srbije, pšenicom je jesenas zasejano 541. 661 hektara. Imajući u vidu da je nekoliko hiljada hektara pod pšenicom poplavljeno, ne samo u Banatu već i u Sremu, treba očekivati da će žetva biti obavljena na površini od 530 do 535 hiljada hektara. Reč je o dosad najmanjoj površini zasejanoj pšenicom u Srbiji - ističe Srbislav Denčić, upravnik Zavoda za strna žita u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Naš sagovornik podseća da se jesenja setva pšenice odvijala ne samo u oktobru, dakle u za to predviđenom roku, već je potrajala i tokom čitavog novembra, pa čak i prvim danima decembra. - Procenjuje se da je u optimalnom roku, do kraja oktobra, posejano 35 do 40 odsto ukupnih količina pšenice, a u decembru pet do šest odsto. Protekla zima je kasnije počela, ali je zato duže potrajala, pa su krajem marta zabeležene neuobičajeno niske temperature za to doba godine, živa u termometru spuštala se i do - 15 stepeni Celzijusovih. To je izazvalo kašnjenje vegetacije i pšenica je, u vreme kada je već trebalo da bude u prvoj fazi razvoja, još bila u stanju mirovanja. Međutim, sa toplim danima nadoknađen je taj zastoj i može se očekivati da će početak žetve ozime pšenice uslediti u uobičajeno vreme - već u prvoj nedelji jula. Za desetak dana trebalo bi da počne i žetva ozimog ječma - kaže Denčić. Prema njegovim rečima u prošlogodišnjoj setvi pšenice čak polovina ukupne količine semena koje je upotrebljeno bilo je nedeklarisano. Uz to je i upotreba mineralnih đubriva dosta skromna u odnosu na optimalni nivo, pa je nerealno očekivati neke izuzetno visoke prinose pšenice. Bolesti koje su ove godine napale pšenicu, buzarijum i lisna rđa, takođe bi mogle uzeti deo prinosa. - Kada se sve to ima u vidu može se očekivati da će se ove godine prinosi pšenice kretati od 3,7 do 3,8 tona po hektaru, što je na nivou višegodišnjeg proseka. Pod uslovom da u narednom periodu do žetve ne bude nekih ekscesnih situacija, uzimajući u obzir površine i prinose, procenjuje se da će ukupan ovogodišnji rod pšenice u Srbiji biti na nivou od oko 1,7 miliona tona - zaključuje Denčić. Izvor: "Danas".

Ministar Lalović, za „Blic“:
Nema reforme nema penzija
Svestan sam da mere koje predlažemo kroz reformu penzijskog sistema nisu popularne, ali u ovom trenutku alternative nema. Ne iznenađuje me kritički stav javnosti prema njima, ali moram da ukažem i na jednu stranu koju sada izgleda niko ne vidi ili ne želi da vidi, a to je da bi za par godina ako se reforme ne bi sprovele penzijski sistem krahirao i dogodio bi nam se slučaj Bosne gde se penzionerima, bez obzira na stečena prava, isplaćuje onoliko para koliko se od doprinosa skupi, kaže u razgovoru za „Blic“ Slobodan Lalović, republički ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku. Penzioneri i stručnjaci za ovu oblast procenjuju da će najavljene mere penzionere dovesti do prosjačkog štapa. I kako stvarno penzioneri da prežive sa 11.000 dinara kolika je sada prosečna penzija, a 60 odsto ih prima do tog iznosa? - Nije teško samo penzionerima. Teško žive i ljudi koji su ostali bez posla. I 60 odsto radnika prima plate manje od proseka a moraju da izdržavaju porodice i školuju decu. Devedeset odsto ljudi u Srbiji pita se kako će živeti od svojih primanja, ali to je, nažalost, realnost Srbije. Što se penzionera tiče, mogu reći da bi ako bi se ovako nastavilo, bez ikakvih promena, njihova buduća primanja bila i manja nego što će biti sa merama koje pripremamo. Tada bi prosek primanja od 11.000 dinara bio mislena imenica. A što se tiče stava penzionera da reforme idu samo preko njihovih leđa, smatram da je to sebičan stav. Ove reforme su jedini način da se penzijski sistem održi. Šta će vlada uraditi da zaštiti najugroženije penzionere? - Kroz određivanje najniže penzije kao iznosa od koga penzija ne sme biti manja, pokušaćemo da zaštitimo one sa najmanjim primanjima. Koliko će ta penzija u odnosu na prosečnu platu iznositi - još nismo prelomili, to ćemo uraditi narednih dana. Takođe ćemo precizirati i do kog nivoa u odnosu na prosečnu platu može kroz indeksaciju padati prosečna penzija i kada se dođe do tog nivoa, koji takođe tek treba da utvrdimo, napustiće se novi sistem usklađivanja primanja najstarijih. Izlaz je u tome da se oživljavanjem privrede povećavaju plate. Ako one u proseku dostignu, recimo, sumu od 400 evra, pa kada bi prosečna penzija recimo smela da padne na 50 odsto te plate, onda bi iznosila 200 evra, a to je podnošljivo. Suština cele ove priče jeste u većem izdvajanju za investiranje u privredu, što bi kroz nekoliko godina rezultiralo većim platama, većim brojem radnih mesta i uplata doprinosa a time i boljim penzijama. Da li imate računicu koje finansijske efekte može imati najavljena reforma? - Još nemamo precizniju računicu. Sa tim ćemo izaći za nekoliko dana, ali se već sada može reći da će efekti biti najmanji u prvoj godini, dakle 2006, a onda će se povećavati. Računam da bi do 2009. to iznosilo nekoliko desetina milijardi dinara manje za penzije nego što bi trebalo po sadašnjim propisima. Deo stručne javnosti smatra da bi ove promene mogle da se obiju vladi o glavu i da čak dovedu do njenog pada. Kakav je vaš stav o tome? - Kod nas se hronično izbegavaju reforme iz političkog oportunizma, a rezultat toga jeste propadanje zemlje. Ova vlada je politički odgovorna da nezavisno od političkih reperkusija želi da sprovede reforme na dobrobit društva. Nisam se ni rodio kao ministar i ne moram biti ministar. Hvala Bogu da se pojavila jedna vlada koja je spremna da rizikuje svoj opstanak sprovođenjem nužnih reformi u Srbiji. Ovih dana izgovoreno je dosta zamerki da je vlada izmene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju pripremala previše tajno i previše sama bez konsultacija sa socijalnim partnerima. Zašto? - Konsultacije počinju sada. Nismo ih ni mogli početi pre nego što smo utvrdili šta nameravamo raditi. Sada kada to znamo, razgovori sa zainteresovanim partnerima mogu da počnu a tokom sledeće nedelje reforma penzijskog sistema biće tema sednice socijalno-ekonomskog saveta. Izvor: "Blic".

Tender za prodaju "Zastava kamiona"

Generalni direktor grupe "Zastava vozila" Zoran Radojević potvrdio je da je sa italijanskim "Ivekom" postignut dogovor o tenderskoj prodaji zajedničke fabrike "Zastava kamioni". Radojević je naveo da će na tenderu za "Zastava kamione", koji bi trebalo da bude raspisan sredinom jula, istovremeno na prodaju biti ponuđen državni kapital tog preduzeća i udeo italijanskog partnera u fabrici. Država u "Zastava kamionima" ima dve trećine, a "Iveko" jednu trećinu vlasništva, prenosi Beta. Izvor: "Glas javnosti".

Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, o ino-dugovima:
Srbija sve dalje od Argentine
Spoljni dug se smanjuje i u decembru prošle godine bio je 10,3 milijarde evra, zajedno sa dugom Kosova. Izvoz je u poslednja četiri meseca povećan za 51 odsto, uvoz je pao za 6,4 odsto. Postoji mogućnost da se dug dodatno smanji za oko dve milijarde dolara i sve ovo ukazuje da je Srbija daleko od "argentinskog scenarija" koliko i od Argentine - rekao je guverner Radovan Jelašić na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Jelašić je kazao da će procenu stope inflacije vlada napraviti u julu posle rebalansa budžeta. On je naglasio da sa sigurnošću ne može da kaže koliko će inflacija premašiti planiranih 9,6 odsto, ali je naglasio da protiv inflacije moraju da se bore i "drugi", smanjujući budžetsku potrošnju. Centralna banka, osim što je povećala obaveznu rezervu na devizno zaduženje, ima još mogućnosti da utiče na smanjenje potrošnje, ali bi cena toga, napominje Jelašić, bila visoka i deo troškova bi platili i poreski obveznici. "Poverenje u bankarski sistem jača, a dokaz je da je za pet i po meseci prikupljeno 260 miliona evra štednje, a prošle godine ta suma je položena u banke za deset meseci. Likvidnost banaka nije nikad bolja, tvrdi Jelašić, i krediti banaka za prva četri meseca povećani su za 34,3 milijarde, odnosno u proseku mesečno preduzećima je dodeljeno šest, a stanovništvu dve milijarde dinara, pa nisu istinite tvrdnje da NBS svojim merama usporava privredni rast, rekao je Jelašić. On je najavio izdvajanje i prodaju sporednih delatnosti u javnim preduzećima, kao i početak privatizacije osnovnih delatnosti, pre svega rafinerija, te pokretanje stečaja nad preduzećima koja su dva puta ponuđena na aukciji ili tenderu, ali nisu našla kupca. Za Bogoljuba Karića i kuća i salata Guverner Jelašić je pisanje Kurira o kupovini njegove kuće nazvao "izmišljenim senzacijama i lažima". - Kuću smo supruga i ja kupili za 380 hiljada evra, delom iz ušteđevine od rada u inostranstvu, delom od kredita na 20 godina i sa kamatnom stopom od sedam odsto godišnje. Imam stan u Frankfurtu od 140 kvadrata, koji izdajem za 1.750 evra mesečno. Sve što je bilo potrebno od dokumenata pokazao sam Odboru za sprečavanje sukoba interesa, a saopštenje Kurir nije želeo da objavi. Zorana Drakulića, koji je izjavio da kuća vredi milion evra, odmah sam pozvao telefonom i pozvao ga da dođe i vidi kuću i ako želi, kupi je, kao i Bogoljub Karić koji tvrdi da vredi 1,9 miliona evra. Karić je možda procenio da vredi više zbog salate koju imam u vrtu. Ne stidim se da šišam travu ni da okopavam jagode u svojoj bašti. Porez sam uredno platio pa čak i na veću osnovicu nego za slične kuće u kraju. Nisam hteo da pravim nikakvu gimnastiku i kuću prevodim na sina, ujaka... a od kupovine nisam mogao da odustanem jer sam pregovore sa vlasnikom započeo kada nisam bio guverner - objasnio je Jelašić. Izvor: "Glas javnosti".

Skup investitora u Londonu

U Londonu će biti održan skup investitora, koji su organizovali kompanije 'Ju Es Stil' Srbija i 'Britiš Ameriken Tobako', a učešće je potvrdilo oko 60 investitora iz Velike Britanije. Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus je juče, posle povratka iz posete Londonu, ocenio da u Velikoj Britaniji vlada veliki interes za investiranje u Srbiji. Izvor: "Dnevnik".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta