Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Udruženje Brazda traži reviziju privatizacije poljoprivrednih preduzeća:
Državni fond za poljoprivredno zemljište
Članovi Udruženja poljoprivrednih dobara i zadruga Brazda nisu protiv privatizacije, ali zahtevaju da se spreči rasprodaja poljoprivrednog zemljišta. Dosadašnja privatizacija u društvenim preduzećima u poljoprivredi pokazala se kao neuspešna, imajući u vidu da proizvodnja nije pokrenuta, da je veliki broj radnika otpušten, kao i da se sprečava ostvarivanje vlasničkih prava malih akcionara. Zalažući se za izmenu dosadašnjeg modela privatizacije u poljoprivredi Udruženje Brazda predlaže, između ostalog, da se osnuje nezavisni državni fond poljoprivrednog zemljišta i šuma. Privatizaciju poljoprivrednih preduzeća trebalo bi ostvariti odmah, i to tako što bi državni fond za poljoprivredu učestvovao sa 70 odsto, dok bi se 15 odsto akcija besplatno podelilo radnicima i penzionerima, a 15 odsto ostalim građanima. Kako se na jučerašnjoj konferenciji za štampu moglo čuti predstavnici ovog Udruženja traže i da se formira državna agencija za reviziju dosadašnjeg procesa privatizacije u poljoprivredi i poništi privatizacija u svim poljoprivrednim preduzećima u kojima su većinski vlasnici na špekulativan način došli u posed preduzeća. Kada je reč o zadrugama treba reprivatizovati zadružni kapital u korist zadrugara uz dokapitalizaciju zadruga. Predloženo je da se povećaju nadležnosti lokalne samouprave u korišćenju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, pa bi tako državni fond poljoprivrednog zemljišta i šuma ustupao na korišćenje poljoprivredno zemljište u državnoj svojini na predlog lokalne samouprave. Poljoprivredni proizvođači okupljeni u Udruženju Brazda smatraju da treba povećati sredstva do jedne milijarde evra koja se u republičkom budžetu izdvajaju za poljoprivredu, kao i da je neophodno ponuditi dugoročnu strategiju razvoja poljoprivrede za period od 2005. do 2015. godine. Izvor: "Danas".

Počelo prikupljanje tenderske dokumentacije za koncesije na Crnom vrhu:
Nova nada za Bor i Majdanpek
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije objavilo je oglas čime je označen početak prikupljanja tenderske dokumentacije za koncesije za istraživanje i eksploataciju bakra, zlata i drugih metala u rudnom polju Crni vrh i borne rude na teritoriji Boljevca. Rok za dostavljanje ponuda je 15. avgust 2005. godine a javno otvaranje ponuda obaviće se od 5. do 8. septembra 2005. godine. Kako se navodi u oglasu, rok trajanja koncesije za istraživanje bakra, zlata i drugih pratećih metala u okviru istražnog prostora Čoka Kuruga, je tri godine, ali se na zahtev koncesionara, može produžiti na još dve godine. Kada je, međutim, reč o koncesiji za eksploataciju, ona će biti izdata na rok od 25 godina. Jedan od osnovnih kriterijuma na osnovu kojih će se birati najpovoljnija ponuda biće - iskustvo u geološkim istraživanjima i eksploataciji, ali vodiće se računa i o obezbeđivanju finansijskih sredstava za realizaciju predmeta koncesije, bonitetu ponuđača, kredibilitetu banaka koje obezbeđuju garancije za obavljanje koncesione delatnosti, predloženim tehničkim rešenjima i mogućnostima njihove primene, obimu angažovanja domaćih projektanata, kao i o kvalitetu procene uticaja koncesije na životnu sredinu. Pravo učešća na javnom tenderu imaće i domaća pravna lica koja ispunjavaju uslove određene Odlukom o davanju koncesije za istraživanje i eksploataciju bakra, zlata i drugih pratećih metala u Rudnom polju Crni vrh, na području Čoka Kuruga. Ponuđač će biti u obavezi da plati depozit za učešće na javnom tenderu u iznosu od četiri miliona dinara. Kako se ističe u javom oglasu, tenderska komisija će, u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda, dostaviti Vladi Srbije obrazložen predlog o izboru ponuđača koji je dao najpovoljniju ponudu. Vlada će, u roku od 30 dana od dana prijema obrazloženja predloga Tenderske komisije doneti odluku o određivanju koncesionara. Predsednik sindikata Nezavisnost RTB Bor, Rudolf Navijalić, komentarišući za Danas odluku Ministarstva da raspiše tender za dobijanje koncesije za istraživanje i ekploataciju rudnog nalazišta Crni vrh, ističe da je reč o "dobrom potezu Vlade" koji će umnogome izmeniti sudbinu RTB Bor i ovog regiona. - Uprkos tome, smatramo da je naknada za korišćenje zemljišta od 200 evra po kvadratnom metru, niska. Takođe i naknada od tri odsto od ukupne koncesije koju bi koncesionar trebalo da plaća lokalnoj samoupravi, za erodiranje zemljišta i upotrebu putne mreže, nije adekvatno utvrđena. Ilustracije radi, naknade koje se plaćaju u svetu premašuju 15 odsto ukupne vrednosti koncesije - ističe Navijalić. Neistražena nalazišta zlata, srebra i platine - Želja zaposlenih u RTB Bor je da pravo ne eksploataciju Crnog vrha otkupi neka velika rudarska strana kompanija koja raspolaže iskustvom, znanjem i kapitalom. Što se tiče samog nalazišta, pozicioniranje ležišta rude koje je do sada vršeno samo iz satelita, pokazalo da je planina Crni vrh "veoma" bogata rudama, ali da će tek detaljnija istraživanja pokazati u kojoj srazmeri su zastupljeni pojedini metali. Osim toga, opšte je poznato, da je celo područje od Bora do Majdanpeka "bakaronosno" ali i bogato plemenitim metalima poput zlata, srebra i platine - ističe Rudolf Navijalić, predsednik sidnikata Nezavisnost RTB Bor. Šta je koncesija Koncesija je pravo korišćenja prirodnih bogatstava, dobara u opštoj upotrebi ili obavljanja delatnosti od opšteg interesa, koje nadležni državni organ ustupa domaćem ili stranom licu, na određeno vreme pod uslovima propisanim zakonom uz plaćanje koncesione naknade. Zakonom je precizirano da se koncesija može dati na rok od deset do najviše trideset godina i to za istraživanje ili eksploataciju mineralnih sirovina, iskorišćavanje šuma, korišćenje zemljišta, voda i rudnih bogatstava, izgradnju puteva, komunalnih objekata, telekomunikacija, uređivanja i korišćenja obala reka i jezera, izgradnju objekata u banjama, kao i za rekonstrukciju i modernizaciju već postojećih objekata. Izvor: "Danas".

U pripremi plan restrukturiranja JP "Srbijašume":
Šume neće biti prodate
Javno preduzeće "Srbijašume" neće se privatizovati na klasičan način već će se, prilikom restrukturiranja, neki delovi firme, čija osnovna delatnost nije šumarstvo, odvojiti i ponuditi za prodaju, kažu u ovom preduzeću. U "Srbijašumama" se sada pravi analiza postojećeg stanja i do 31. avgusta treba da bude gotov predlog nove organizacije. Svaka sumnja da će šume Srbije završiti u "tuđim rukama" nema utemeljenje, tvrde u ovom preduzeću. - Grupa koja priprema restrukturiranje ima saglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Vlade Srbije. U apsolutnoj smo koordinaciji sa menadžmentom preduzeća - rekao je Danilo Golubović, zamenik ministra i dodao da je poslednji direktor ovog preduzeća dao ostavku krajem maja, jer je znao da će biti smenjen, pošto nije ostvario očekivane rezultate. Pomoć "Srbijašumama" u pripremi restrukturiranja pruža jedna austrijska šumarska firma, a ona je izabrana zato što je Austrijska agencija za razvoj ponudila da finansira projekat. Kada on bude gotov, verifikovaće ga UO preduzeća, potom ministarstvo i vlada, nakon čega će započeti reorganizacija. U ovom preduzeću ističu da ne treba očekivati preteranu transformaciju, jer je poslednjih 15 godina već bilo dosta internih reorganizacija, uključujući i smanjivanje broja zaposlenih, kojih je 1991. bilo 10.500, a sada radi 3.900 ljudi. - Šume se neće privatizovati, već će se iz ovog javnog preduzeća, verovatno, odvojiti preduzeće "Nova sloga"-Trstenik, koje se, između ostalog, bavi i proizvodnjom kisele vode, vina, zatim pilana "Novi hrast - Morović", a plan je da se šumarske kuće "lugarnice", koje sada služe za smeštaj šumarskih inženjera kada rade na terenu, koriste i u turističke svrhe. Za taj posao, izabraće se "neko sa strane", pošto prduzeće "Srbijašume" neće moći da se bavi drugim delatnostima osim klasičnog šumarstva. U okviru ovog preduzeća je i zdravstvena radionica u kojoj rade invalidi rada, koji se bave sporednim delatnostima poput proizvodnje meda, sakupljanjem gljiva... Ovaj deo preduzeća će, možda, ostati u "Srbijašumama", kao i pogon za proizvodnju dekorativnog sadnog materijala, ozelenjavanje, rekonstrukciju i izgradnju novih parkova - izjavili su u ovom preduzeću. Rade Šević, šef službe za odnose s javnošću Agencije za privatizaciju, tvrdi da, za sada, agencija nije dobila dokumentaciju da bi sprovela privatizaciju delova bilo kog javnog preduzeća, pa tako i "Srbijašuma". Ovo javno preduzeće se bavi i ribarstvom, pošto je od države dobilo pravo na upravljanje Dunavom i Savom, u šta spada poribljavanje, zaštita, kontrola ribolova za period od pet godina. "Još ne znamo da li ćemo i ubuduće biti nadležni za to", objašnjavaju u ovom preduzeću. Izvor: "Glas javnosti".

Za turizam - 2,8 milijardi dolara

Ministar trgovine i turizma Srbije Bojan Dimitrijević izjavio je da do 2015. godine Vlada Srbije namerava da odobri 2,8 milijardi dolara subvencija za turističke projekte, kao i da investira 160 miliona dolara kroz kredite, prenosi Beta. Dimitrijević je na otvaranju dvodnevnog evropskog sastanka Svetske turističke organizacije u beogradskom Centru "Sava" rekao da Srbija do 2015. godine u mora da se vrati na tržište kao važna turistička destinacija. Najradikalnije novine u zakonu o turizmu biće uvođenje turističkih kompenzacija kao vrste rente za pravna i fizička lica u turizmu i osnivanje fonda za razvoj turizma koji će privrednicima odobravati povoljne kredite, kazao je Dimitrijević. Generalni sekretar STO Frnčesko Franđali kazao je da bi Srbija trebalo da razvija male porodične hotele. Ministar turizma Crne Gore Predrag Nenezić naglasio je da će CG posebno ulagati u primorje, a kasnije i u unutrašnjost i planinske centre. Nenezić je naveo da je generalnim urbanističkim planom za narednih 20 godina predviđen poseban razvoj regiona Boke Kotorske i Ulcinja. Izvor: "Glas javnosti".

BESPLATNE AKCIJE U JAVNIM PREDUZEĆIMA: IDILA VLADE I SINDIKATA
Na pomolu narodni kapitalizam
Na prošlonedeljnoj sednici Vlade doneta je odluka o izdvajanju 36 preduzeća iz sastava javnih preduzeća i pokretanju postupka njihove privatizacije. Prema rečima ministra finansija Mlađana Dinkića radi se o preduzećima koja se nalaze u sastavu JAT-a, Aerodroma Beograd, EPS-a, NIS-a, ŽTP-a i drugih. Ministarstvo privrede treba da pripremi akta kojima će se precizirati besplatna podela akcija u tim preduzećima, dok će akcije moći da dobiju sadašnji i bivši radnici, kao i penzioneri. Dinkić je dodao da ukoliko se izdvojeno preduzeće privatizuje tenderom, biće podeljeno 15 odsto besplatnih akcija, a 30 odsto u slučaju da se prodaje na aukciji. Koliko se ovaj predlog poklapa s nedavno predstavljenim zakonskim modelom podele besplatnih akcija u javnim preduzećima koji predlažu Sindikalne organizacije NIS-a, saznali smo od predsednika Sindikata radnika Naftne industrije Srbije Veljka Miloševića. - Predlog Vlade Srbije se poklapa sa onim što je predloženo u našem modelu, kaže Milošević- To znači da zaposlenima i penzionerima tih preduzeća pripada 15, odnosno 30 odsto besplatnih akcija, u zavisnosti od načina prodaje. I pored toga što će sada ovom problematikom baviti i nadležna ministarstva, nastavljamo da promovišemo naš zakonski model i to prvo u NIS-u, a kasnije i u ostalim preduzećima, koja budu zainteresovana. Podsećamo da su Sindikat radnika Naftne industrije Srbije i jedinstvena sindikalna organizacija “NIS- Naftagas”nedavno pokrenuli incijativu za donošenje zakona kojim će se regulisati ostvarivanje prava na besplatne akcije. S obzirom da, po postojećim propisima oko 3,5 miliona građana naše zemlje neće moći da dobije besplatne akcije angažovali su stručni, konsultantski tim kako bi se izradio ekonomski i pravno utemeljen model ostvarivanja prava na besplatne akcije u javnom sektoru. Kako ističe Veljko Milošević ovaj zakonski model bi trebalo da omoguæi zaposlenima u NIS-u, ali i u svim drugim javnim preduzeæima dobijanje besplatnih akcija. Ujedno, model bi se mogao primeniti i za zaposlene u zdravstvu, prosveti, kulturi, državnoj upravi, vojsci i policiji. Meðutim, kako bi ovaj zakonski predlog, koji je prošle nedelje javno predstavljen u Novom Sadu, bio i predložen od strane graðana, po važeæem Ustavu, neophodno je sakupiti 15.000 potpisa podrške. - Oèekujem da nacrt zakona bude gotov do poèetka jula, a da nakon njegovih prezentacija, u septembru poène skupljanje potpisa podrške, istièe Miloševiæ. – Mi nastavljamo s svim veæ isplaniranim aktivnostima, jer smatramo da uz ovakav, zakonski model, besplatne akcije mogu da dobiju ne samo zaposleni u velikim sistemima, veæ i prosvetari, zdravstveni i ostali radnici. Nadam se da æemo uspeti da prikupimo i do 500.000 potpisa podrške, kako bi poèetkom oktobra predlog zakona predali predsedniku Narodne skupštine Srbije Predragu Markoviæu. Podseæajuæi na sadašnje stanje stvari u NIS-u, konsultantski tim je u svojoj studiji podsetio da je 1991. godine osnivanjem Javnog preduzeæa za istraživanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa izvršena nacionalizacija imovine društvenih preduzeæa koja su ušla u sastav novog preduzeæa - JP NIS-a. Tokom narednih èetrnaest godina država je upravljala ovom imovinom tako da je njena vrednost stalno opadala.Novim, zakonskim modelom, kog predlažu sindikati NIS-a, planirano je osnivanje akcionarskog društva za upravljanje imovinom, kome se preostala funkcionalna imovina i prava prenose u vlasništvo. Raspoloživa sredstva i prava ovo preduzeæa daje na korišæenje JP NIS-u ili bilo kom drugom pravnom licu, koje za tu svrhu bude osnovano. Korisnik imovine je dužan da plati nadoknadu i da održava sredstva u skladu sa tehnièkim standardima, dok preduzeæe - vlasnik imovine, stièe pravo da uèestvuje u dobiti steèenoj korišæenjem te imovine. Sredstva društvenog standarda, nastala ulaganjem zaposlenih, dodeljuju se na korišæenje preduzeæima koje za tu svrhu osnuju relevantne organizacije, ali ona ostaju u vlasništvu preduzeæa za upravljanje imovinom. Akcije ovog preduzeæa se dodeljuju prvo radnicima, shodno pravu koje su stekli radom u JP NIS i društvenim preduzeæima èija je imovina data na korišæenje JP NIS, zatim penzionom fondu, a akcije idu i Privatizacionom registru, radi dalje podele ostalim graðanima u skladu s važeæim Zakonom ( graðani koji su ostvarili radni staž u javnim i drugim službama). Na kraju akcije se dodeljuju i Republici Srbiji, uz obavezu da deo akcija odmah iznese na tržište. Predlagaèi ovog modela istièu da se ovakvim pristupom omoguæava da imovina dobije vlasnika, zainteresovanog za dobru upotrebu održavanje, uveæava se penzioni fond i stvara prilika da on, prodajom akcija, odgovori buduæim obavezama. Uz to,snagom zakona prisiljava se država da ostvaruje dobit od imovine kojom upravlja, a onemoguæava da zbog lošeg menadžmenta u državnim preduzeæima, koje postavlja Vlada, trpe zaposleni, kao akcionari. Ovim predlogom je potpuno izbegnuta opasnost da se preduzeæa “isprazne” od imovine, a da zaposleni ostanu akcionari bez materijalne osnove. Prodaja imovine je u iskljuèivoj nadležnosti Skupštine preduzeæa, a svaka prodaja se mora iskazati kao prihod. Ukoliko Skupština odluèi da se taj iznos, kao dobit, iskoristi direktno kao investicija, akcionar koji nije saglasan s takvom odlukom ima pravo da zatraži da mu preduzeæe otkupi akcije po ceni veæoj od tržišne, a za iznos dividende koju bi dobio da je prihod podeljen akcionarima. Model zahteva da se akcijama preduzeæa kontinuirano trguje na berzi, kako bi se u svakom trenutku znala tržišna vrednost akcija. Kako napominju predlagaèi, predviðena struktura vlasništva prilikom osnivanja je: 70 odsto država, 15 odsto zaposleni i 15 odsto privatizacioni registar. Izvor: "Dnevnik".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta