Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Koka-kola danas zvanično preuzima Vlasinku

Američka kompanija "Koka Kola" sutra će zvanično preuzeti upravljanje fabikom vode "Vlasinka", koja je bila u vlasništvu "Simpa" iz Vranja. Ugovor o prodaji "Vlasinke" potpisan je u aprilu ove godine, a "Koka Kola" je za preuzimanje vlasništva platila 22 miliona evra. Najavljeno je da će svečanosti povodom preuzimanja "Vlasinke" prisustvovati predsednik Srbije Boris Tadić. "Simpo" je oglasio prodaju još tri svoje fabrike, a rok za prikupljanje ponuda ističe 15. juna. Na prodaji su "Simpo agrar", čija je početna cena 194 miliona dinara, zatim "Simpo tepih", koji se nudi po ceni od 33,3 miliona dinara, i Fabrika jorgana u Sirogojnu, čija je početna cena sedam miliona dinara. Ukoliko ne stignu odgovarajuće ponude, prema odluci Upravnog odbora "Simpa", moguća je prodaja direktnom pogodbom sa zainteresovanim kupcima. Izvor: "Danas".

„Salford“ kupio vršački „Banat“

Koncern zdrave hrane „Bambi“ iz Požarevca i Fabrika čokolade „Banat“ iz Vršca odlučili su se na poslovno povezivanje pod okriljem investicionog fonda „Salford“. - Ideja je razumna i u skladu sa svetskim trendom ukrupnjavanja kompanija radi veće konkurentnosti i osvajanja novih tržišta - kaže za „Blic“ Miroslav Miletić, generalni direktor koncerna „Bambi“, u kome „Salford“ ima 56 odsto akcija. On ističe da poslovno povezivanje podrazumeva udruživanje kompanija, uz zadržavanje robnih brendova, a objedinjavanje marketinga i prodaje i zajednički nastup na domaćem i stranom tržištu. Konditorska proizvodnja u 60 fabrika iznosi 115.000 tona godišnje, a činjenica da uvozimo još 30.000 tona slatkiša godišnje govori o tome da domaći konditori imaju još prostora na našem tržištu. Ugovorom sa „Salfodom“ predviđeno ulaganje od četiri miliona evra u dokapitalizaciju i još šest kroz investicije. Izvor: "Blic".

IZ UGLA STRUČNjAKA:
Novi okvir za nove interese
Prelomna tačka naše tranzicije, ona posle koje je nemoguće vratiti se unazad, dostignuta je još 2001. godine. Zakon o privatizaciji predstavlja taj prelom, jer je privatizacija kičma tranzicije. Ovaj zakon ne bi, naravno, sam po sebi mogao da inicira tok reformi da ga nisu pratile promene i u drugim segmentima ekonomije, pre svega u bankarskom sektoru, gde su jedno vreme davale osnovni, ubrzani, ritam tranziciji. Ne treba zaboraviti učinak ni prethodnih zakona o privatizaciji, donošenih i primenjivanih tokom devedesetih, a pre svega onaj iz 1997, kojim su firme sa najvećim potencijalom pretvorene u otvorena akcionarska društva. Novi igrači Privatizacija, zajedno sa promenama iniciranim od Narodne banke, pokrenula je čitav niz procesa na finansijskom tržištu, na kojem su se pojavili i novi igrači – od investitora do malih akcionara. Čitav splet novih interesa traži zadovoljenje, sledeći logiku kapitala. Ti su interesi legitimni, ne smeju biti zanemarivani ni osujećivani. Ne sme im se, međutim, ni dozvoliti da tražeći ispunjenje ugrožavaju opšti tok reformi i ekonomskog razvoja. Razrešenje ove dileme nalazi se u delatnosti institucija. Institucije su te čija je uloga u sistemu da omoguće ispoljavanje pojedinačnih interesa, ali da njihovo zadovoljenje usmere u zakonski određene okvire i tako od mase pojedinačnih dobiju zajednički, sinergetski, interes. Na tržištu kapitala te su institucije Komisija za hartije od vrednosti, Berza i Centralni registar. Uz njih, i posredničke kuće – brokeri i dileri i banke. Na prvi pogled ne bi trebalo da postoje smetnje za nastavak reformi na našem tržištu kapitala – sve ove ustanove, sa izuzetkom Centralnog registra, bile su aktivne još od kraja osamdesetih i početka devedesetih. Problemi se, ipak, javljaju u sadržini i obimu tih aktivnosti. Doskora, do one prelomne tačke tranzicije, zakoni koji su uređivali delatnosti ustanova tržišta kapitala odgovarali su svrsi. Transakcije su se svodile na kupoprodaju, a predmeti trgovanja – hartije od vrednosti nisu bili brojni. No, kvasac podmešen reformama radi već tri godine, omogućujući narastanje poslova na tržištu kapitala. Nekada jedino postojeće kratkoročne komercijalne zapise zamenile su akcije, a onda i obveznice. Uz kupovinu i prodaju, razvio se čitav niz delatnosti vezan za hartije od vrednosti: čuvanje, glasanje na osnovu njih, naplata prihoda... Neophodni novi zakoni U takvom ambijentu, koji se brzo razvija i teži da poprimi oblike onog na razvijenijim tržištima, instrumenti za delovanje institucija postaju nedovoljni. Te instrumente, u osnovnim crtama, kreira zakon, a onda ih operativno razrađuju same institucije. Trebaju nam, dakle, novi zakoni. Ovu neminovnost ne menja ni činjenica da je od početka primene sadašnjeg Zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata prošlo tek nešto više od godinu i po dana. Razvoj tržišta, jednostavno, pokazuje da je postojeća regulativa prevaziđena. Netom usvojene izmene zakona o privatizaciji i institucijama koje je sprovode, svakako će omogućiti dalji zamah privatizacije. To će, sa svoje strane, produbiti finansijsko tržište, pa je potreba za kvalitetnijom regulativom koja obuhvata sve procese na tržištu, tim veća. U ovom trenutku neophodni su poseban Zakon o preuzimanju i Zakon o investicionim fondovima. Prvi bi trebalo da u ovu specifičnu kupovinu firmi uvede stroža pravila i, time, da u igri zadrži samo krupne igrače, odnosno one koji su strateški zainteresovani za firme koje preuzimaju. Drugi zakon bi omogućio prikupljanje malih novčanih uloga od stanovništva. Setite se, oni se, prema nekim procenama, kreću i do vrednosti od četiri milijarde evra. Fondovi sredstva prikupljaju prodajom udela, a kad ih prikupe, usmeravaju ih u preduzeća koja imaju najviše izgleda za napredak. Tako vrše i pritisak na banke da snižavaju kamate. Konačno, njihov učinak na podizanje efikasnosti privrede u celini i poboljšanje uslova poslovanja, više je nego blagotvoran. Da bi oba dva ova zakona mogla da se primene, a da pri tom ne izazovu neželjene efekte, neophodno je da se istovremeno pristupi i izmenama i dopunama postojećeg osnovnog zakona – Zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata. Novi zakoni uveli bi na tržište i nove igrače, a postojećim nametnuli neke nove uloge. To odmah znači i stvaranje novog skupa interesa, čiji će nosioci težiti njihovom zadovoljenju. Otuda dodatna potreba za novim instrumentima u osnovnom zakonu, da se ne bi desilo da na procese koje trenutno ne možemo na odgovarajući način da regulišemo, dodamo i neke nove. Priprema nacrta ova tri zakona je u završnoj fazi. Uz njih, pripremljen je i zakon kojim se regulišu fondovi dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Dobro bi bilo, usudili bismo se da kažemo – čak neophodno, da se ovi zakoni nađu u skupštinskoj proceduri zajedno, i pre letnjeg raspusta. Naša je politička i ekonomska stvarnost opterećena mnogim problemima. Prioriteti u njihovom rešavanju mogu izgledati tako da se zahtev za nove zakone o tržištu kapitala može učiniti, u najmanju ruku, preteranim. Ali, bez njih nema daljih reformi, bez reformi nema napretka, nema ni novih aktivnosti na tržištu kapitala, nema investicija. A samo bogata i reformisana zemlja može da se izbori sa svojim problemima. Milko Štimac Predsednik Komisije za hartije od vrednosti. Izvor: "Politika".

NOVI BERZANSKI POKAZATELj:
BELEXSENTIMENT kao putokaz
U nameri da identifikuje i javnosti prezentuje tržišna očekivanja investitora i analitičara finansijskog tržišta u Srbiji, Beogradska berza je kreirala nov indikator koji je komplementaran nedavno uvedenim pokazateljima učešća stranih investitora u prometu (FIB, FIS, FIT). Novi indikator – BELEXsentiment predstavlja pokazatelj koji je prevashodno usmeren na identifikaciju očekivanja relevantnih tržišnih učesnika u pogledu razvoja trenda tržišnih kretanja na Beogradskoj berzi u narednom mesecu. Tradicionalno, navedena vrsta pokazatelja ima za cilj da na bazi anketiranja značajnih i velikih učesnika pomogne investicionoj javnosti radi lakšeg snalaženja u pogledu očekivanja budućih kretanja na tržištu. Prilikom stvaranja ovog pokazatelja Beogradska berza je nastojala da uvede što širi krug učesnika. Osim članova Berze za potrebe što obuhvatnijeg sagledavanja finansijskog tržišta, u proces kalkulacije BELEXsentimenta uključeni su i naši najmerodavniji instituti, fakulteti i istaknuti eksperti, a sve radi prikupljanja što reprezentativnijih stavova, koji bi bili komplementarni saznanjima i procenama direktnih učesnika u trgovanju hartijama od vrednosti. Stručni vidovnjaci Kako objašnjavaju berzanski stručnjaci – BELEXsentiment se dobija kao ponderisana vrednost glasova dve grupe glasača, gde prvu grupu predstavlja 20 najaktivnijih članova Berze, rangiranih prema vrednostima prometa ponderisanih frekvencijom trgovanja, dok drugu grupu čini stručna javnost sastavljena od instituta i fakulteta. U narednoj fazi predviđeno je i uključivanje treće grupe koju će činiti šira javnost, odnosno korisnici Belex.info portala. Prikupljanje glasova odabranih učesnika obavlja se u poslednjoj nedelji prethodnog za mesec koji sledi, a objavljivanje vrednosti BELEXsentimenta će se obavljati prvog radnog dana u mesecu na koji se odnosi. Vrednost BELEXsentimenta će se, sem u medijima, objavljivati na web-stranicama Beogradske berze, a uključivaće spisak svih članova Berze, instituta i fakulteta koji su učestvovali u njegovom izračunavanju. U cilju obezbeđenja konzistentnosti podataka Beogradska berza je utvrdila uslove koji se moraju ispuniti da bi došlo do publikovanja ovog indikatora. Konkretno, BELEXsentiment ima baznu vrednost 100, a može uzeti vrednost u intervalu od 0 do 200. Pritom, iznos manji od 100 ukazuje na negativna očekivanja tržišnih učesnika (sentiment) tržišta, dok ona iznad te vrednosti ukazuje na njihova pozitivna očekivanja. Ovakva potencijalna skala vrednosti BELEXsentimenta istovremeno ukazuje i na intenzitet identifikovanog tržišnog očekivanja, pa i interpretacija njegove vrednosti, prevashodno polazi od potrebe utvrđivanja odstupanja od bazne vrednosti (100). Negativni optimisti Ako je verovati prognozi eksperata i tržišnih analitičara – premijerna, junska vrednost BELEXsentimenta iznosiće 98,55, što predstavlja nizak intenzitet negativnih iščekivanja u pogledu trenda kretanja tržišta tokom ovog meseca. S obzirom na proceduru izračunavanja tog novog pokazatelja on otkriva gotovo jedinstvena očekivanja u pogledu nepromenjenih tržišnih, ekonomskih, ali i političkih okolnosti tekućeg meseca. Pritom, ne treba izgubiti iz vida i činjenicu da je nakon vrlo „vruće” zime, indeks BELEXfm tokom drugog kvartala ove godine izgubio 6,49 odsto svoje vrednosti, što ukazuje i na mogućnost da ovako relativno nizak negativni sentiment za jun, može biti tumačen i kao svojevrsno očekivanje oporavka tržišta na Beogradskoj berzi. Na vrednost BELEXsentimenta u junu uticali su glasovi sledećih ispitanika: Sinteza Invest Group, Senzal, Citadel securities, Jubmes broker, Ilirika investments, Energo broker, Sab Monet, Intercity broker, Tezoro broker i Emissio broker – svi iz Beograda, M&V Investments i Vojvođanska banka – iz Novog Sada, Max-Dill iz Čačka. Tu su, takođe, Ekonomski fakultet i Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu, Fakultet za menadžment Univerziteta BK, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju u Beogradu, Udruženje banaka i drugih finansijskih organizacija Srbije i Centar za slobodno istraživanje tržišta. Izvor: "Politika".

Valjevo interesantno Italijanima i Slovencima:
Prvi došli "Gorenje" i "Golden lejdi"
Nekadašnje poslovne i prijateljske veze, ali i ekonomski interes pre svega, učinili su da Valjevo trenutno postaje sve interesantnije privredno razvijenijim severnim komšijama, prevashodno Slovencima i Italijanima. Oni su spremni da u Valjevo investiraju i proširuju svoja tržišta. Tako se posle "Gorenja", koje će u Valjevu graditi fabriku, na nedavnom skupu predstavnika velikog broja firmi iz oblasti energetike predstavilo i slovenačko deoničarsko društvo "Esoteh", vodeća firma velikog ekološkog klastera iz Velenja. Razlozi dolaska ove firme na naše područje, kako je istakao njihov predstavnik Miloš Ulčar, su pronalaženje partnera za realizaciju poslova, i to od izrade projekata, do finansiranja programa u oblasti zaštite životne sredine, termoenergetike, tretmana otpadnih voda, čvrstog otpada i deponija. Prioriteti "Esoteha" su tržišta Kine, zemalja bivše Jugoslavije, Rumunije i Bugarske. A zašto im je interesantno baš Valjevo, obrazložili su dolaskom "Gorenja", kao i prijateljskim vezama. Inače, privatizacija valjevskih preduzeća se nije proslavila, ali se to kompenzuje dolaskom prve italijanske fabriku za proizvodnju čarapa - kompanije "Vali". To je deo svetski priznate kompanije "Golden lejdi", koja u pogonu u Beloševcu zapošljava oko 500 radnika. Valjevska "čarapara" praktično je, pored "Krušika", najveća firma koja proizvodi, ali se ni radnici italijanske fabrike ne mogu pohvaliti velikom platom, koja u proseku iznosi oko 160 evra. Italijani su, međutim, najavili i dolazak i drugih firmi iz te države, pri čemu jedna već vodi pregovore sa fabrikom za proizvodnju nameštaja i ambalaže "Stefilom". Valjevo je nedavno posetio i stručnjak Vlade Italije Alberto Poldi, koji je izrazio interesovanje za ulaganje u poljoprivredu i seoski turizam. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta