Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zbog dugova bivšeg vlasnika užičkoj Mlekari preti likvidacija:
Zaplenjeni vozila i oprema, na redu i zgrada
Zaposleni, sindikat i poslovodstvo užičke Mlekare apelovali su na užički Trgovinski sud da odgodi licitaciju zgrade ovog preduzeća zakazanu za 17. avgust, kojom bi se prinudno naplatila potraživanja poverilaca. Istovremeno, od Agencije za privatizaciju traže da ubrza zakazivanje ponovljene aukcije. Ovo, nekada veoma uspešno preduzeće, koje je dnevno prerađivalo od 15.000 do 20.000 litara mleka (sada samo 300 litara) i imalo više hiljada kooperanata, prodato je na aukciji 7. aprila 2003. godine Branku Uzelcu, lekaru iz Švajcarske, za 21 milion dinara uz obavezu da investira osam miliona dinara. Zbog toga što kupac nije ispunio obaveze, Agencija za privatizaciju je sedam meseci kasnije raskinula ugovor o kupoprodaji, uz obrazloženje da Uzelac nije pribavio traženu bankarsku garanciju. Uzelac je uložio žalbu, Mlekara je zatražila odštetu za gubitke nastale do raskida kupoprodajnog ugovora, a u međuvremenu i poveroci su zahtevali da im se dugovi vrate. - Za sedam meseci dug je sa 16 miliona dinara, narastao na 48 miliona. Kada je ugovor raskinut, počele su da stižu izvršne sudske presude po kojima je mlekara bila dužna da nadoknadi poveriocima dugove, pa su nam zaplenili najpre ceo vozni park, potom 80 odsto opreme, a sada je na red došla licitacija zgrade preduzeća, zbog hipotekarnog kredita koji je Uzelac, bez odluke Upravnog odbora, uzeo od Univerzal banke i založio zgradu Mlekare, kaže Nenad Mraković, član Upravnog odbora i dodaje da je 25 zaposlenih ipak uspelo da vrati deo dugova nauštrb plata, koje im nisu isplaćene za osamnaest meseci. Predsednik fabričkog sindikata Miroslav Vidić, kao krivca za sadašnje, kako je rekao "katastrofalno stanje" u Mlekari, pored Uzelca, naveo je i bivše čelnike Agencije za privatizaciju, bivšeg predsednika Trgovinskog suda, ali i aktuelnog predsednika Opštinskog suda u Užicu, za koje je rekao da su Uzelcu dozvolili da kupi ovo preduzeće iako nije imao potrebne bankarske garancije. - Nebrojeno puta išli smo u Agenciju za privatizaciju i tražili pomoć i zaštitu imovine u Opštinskom sudu, ali niko nije bio spreman da nam pomogne. Naša potraživanja su 23 miliona dinara, i ona su mnogo manja od dugova, ali sud nikako da uvaži naše zahteve da se naplate naša potraživanja. Ako sud naplaćuje dugove naših poverilaca, kako to da ne može da naplati i naša potraživanja - istakao je direktor Radomir Terzić, koji tu dužnost obavlja 18 meseci, a potom je zavapio: - Molim Agenciju za privatizaciju da što pre odredi datum ponovljene aukcije Mlekare, kako bismo pokrenuli proizvodnju, jer imamo zainteresovanog kupca iz Kragujevca. Ukoliko se to ne dogodi Mlekara će biti zatvorena! Molim i sud da naplati naša potraživanja, kako bismo mogli da izmirimo dugovanja prema poveriocima. Jovan Urošević, predsednik Samostalnog sindikata za Zlatiborski okrug predložio je da se početkom naredne sedmice na sastanak pozovu ministar Predrag Bubalo, predstavnici užičke opštine, okruga, pravosuđa, SUP, narodni poslanici iz Užica, kako bi preduzeli hitne mere i sprečilo zatvaranje ovog preduzeća. Najpre aukcija pa prinudna naplata Pre par dana Agencija za privatizaciju uputila je pismo užičkom Trgovinskom sudu sugerišući da se do nove aukcije odloži prinudna naplata poverilaca prodajom imovine preduzeća. - Program privatizacije i procena vrednosti kapitala nalazi se u postupku verifikacije, što znači da će uskoro biti objavljen javni poziv strateškim investitorima za kupovinu ovog preduzeća i biti zakazan termin održavanja aukcije, navodi se u pismu Agencije i dodaje da su investitori zainteresovani za kupovinu Mlekare i da su spremni da preuzmu i sve obaveze prema poveriocima". Izvor: "Danas".

Živa Žebeljan, pomoćnik ministra poljoprivrede u Vladi Srbije, o subvencijama za proizvodnju i sk
Cenu pšenice, ipak, utvrđuje tržište
U očekivanju punog zamaha žetve pšenice republička vlada je donošenjem dve uredbe unela nove momente u uslove u kojima će se odvijati ne samo žetva, već i jesenja setva hlebnog žita. Jedna od tih uredbi subvencioniše proizvodnju i skladištenje pšenice roda 2005. a druga obezbeđuje kratkoročne kredite za jesenju setvu. - Usvojene mere imaju za cilj da pomognu registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima - fizičkim licima, jer smatramo da je toj kategoriji proizvođača pomoć najpotrebnija. Ideja je bila da se sredstva u iznosu od jedne milijarde dinara predviđena u agrarnom budžetu najracionalnije upotrebe a da se kod toga ne utiče direktno, odnosno niti propisuje niti preporučuje visina cene pšenice. Tržište je to koje treba da reguliše cene svih proizvoda, pa tako i cenu hlebnog žita - kaže za Danas Živa Žebeljan, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Srbije. Namera Ministarstva poljoprivrede, koje je republičkoj vladi i predložilo donošenje navedenih uredbi, bila je i da pomogne mlinarima tako što neće morati da u vreme žetve obezbeđuju pšenicu za čitavu godinu. Istovremeno poljoprivrednicima je omogućeno da prodaju svoju pšenicu onda kada procene da je cena najpovoljnija, da im je potreban novac ili iz bilo kojeg drugog razloga. - Direktno plaćanje po hektaru treba da pomogne registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima i obezbedi dovoljan obim naredne setve pšenice. Do sada su poljoprivredni proizvođači svoju pšenicu prodavali uglavnom u vreme žetve. Merama subvencionisanja skladištenja Ministarstvo poljoprivrede im stvara uslove da svoju pšenicu posle žetve smeste u skladišta i refundira im troškove skladištenja - objašnjava naš sagovornik i dodaje da se na taj način deo ovogodišnjeg roda pšenice sklanja sa tržišta i tako povećava njena cena. Uredbom o subvencionisanju proizvodnje i skladištenja pšenice roda 2005. registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima odobravaju se subvencije u iznosu od pet hiljada dinara po hektaru zasejane pšenice, a zahtev za korišćenje ovih sredstava poljoprivrednici treba da podnesu Upravi za javna plaćanja do 1. septembra ove godine. Poljoprivrednici - fizička lica upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava imaju pravo i na sredstva u iznosu od 750 dinara po toni uskladištene pšenice. Zahtevi se podnose takođe Upravi za javna plaćanja, i to od 1. do 15. novembra, uz potvrdu o skladištenju pšenice i ugovor koji su sklopili poljoprivrednik i skladištar. Druga uredba čiji je puni naziv Uredba o dopunama Uredbe o utvrđivanju mera za podsticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje za 2005. godinu stavlja na raspolaganje registrovanim poljoprivrednicima koji su pšenicu roda 2005 uskladištili kod skladištara i kratkoročne kredite za jesenju setvu. Ovi krediti će se odobravati posredstvom poslovnih banaka kod kojih registrovani poljoprivrednici imaju otvorene tekuće namenske račune, u visini od 12 hiljada po hektaru, sa rokom vraćanja od šest meseci, kamatom od pet odsto na godišnjem nivou i bez valutne klauzule. Svi zainteresovani trebalo bi da se jave poslovnim bankama najkasnije do 1. septembra. - Ovim kreditima pomaže se poljoprivrednicima koji će uskladištiti pšenicu a neće stići da je prodaju do agrotehničkih rokova za setvu. Uz kratkoročne kredite imaće dovoljno novca za zasnivanje novog ciklusa proizvodnje - naglašava Žebeljan. Kiša ometa žetvu pšenice Pančevo - Za dve nedelje otkako je počela žetva pšenice, u pančevačkom ataru požnjeveno je svega 20 odsto površina od ukupno zasejanih 9.650 hektara. Prosečan prinos na njivama poljoprivrednih preduzeća i zadruga zasad je četiri tone, a na individualnim gazdinstvima 3,8 tona po hektaru. Vlaga iznosi 13 odsto, dok je hektolitarska težina, kojom se meri kvalitet žita, niža nego ranijih godina i kreće se između 74 i 76. Lane je prosečan prinos pšenice bio 5,29 tona po hektaru. Stručnjaci za poljoprivredu u opštinskom Sekretarijatu za privredu kažu da kiša često prekida i odlaže žetvu, ali da je za sada prinos solidan. Do sada je u preduzećima rod požnjeven sa 1.576 od 6.658 hektara, a na privatnim njivama tek s 350 od zasejanih 2.992 hektara. Ukoliko vreme posluži, prognoziraju u Sekretarijatu, skidanje hlebnog žita moglo bi da bude završeno za nedelju dana. Izvor: "Danas".

Poslanici o budžetu:
Planiran suficit od 32 milijarde
Skupština Srbije nastaviće danas vanrednu sednicu na kojoj će raspravljati o rebalansu budžeta kojim je predviđen suficit od 32 milijarde dinara. Rebalansom budžeta je predviđeno povećanje prihoda za 9,3 odsto, a umesto planiranih 396 milijardi dinara, prihodi bi trebalo da iznose 433 milijarde dinara. Rashodi budžeta, planirani na 416,6 milijardi dinara, smanjeni su na 401 milijardu dinara, a na kraju godine višak u državnoj kasi trebalo bi da bude 32 milijarde dinara, iako je ovogodišnjim budžetom isplaniran deficit od 20,5 milijardi dinara. Izvor: "Blic".

INDEKSI BERZI U REGIONU- Uspon srpskog tržišta:
Rast cena akcija na Beogradskoj i Zagrebačkoj berzi. – Cene akcija na berzi u Ljubljani na nizbrdici od početka godine
Performanse BELEXfm indeksa u prvoj polovini ove godine u poređenju sa indeksima Ljubljanske berze – SBI20 i Zagrebačke berze – CROBEX pokazuju da se domaće tržište kapitala u drugoj polovini juna oporavlja, slično kao i hrvatsko tržište, dok cene akcija na berzi u Ljubljani i dalje opadaju, što je trend koji ove hartije od vrednosti karakteriše od početka godine. Kretanja BELEXfm indeksa pokazuju da je srpsko tržište hartija od vrednosti imalo uzlazni trend od početka godine do kraja marta, kada je i dostignuta istorijski najviša vrednost tog pokazatelja, da bi zatim njegova vrednost počela da opada, sve do sredine juna, od kada se tržište nalazi u usponu. Indeks Zagrebačke berze CROBEX beleži rast do sredine marta, a zatim korekciju naniže, sve do sredine juna, kada i njegova vrednost ponovo počinje da se kreće naviše. Najviša vrednosti CROBEX indeksa u posmatranom postignuta je početkom marta. Slovenski berzanski indeks (SBI20) beleži blagi rast (znatno sporiji od ostalih indeksa) do sredine februara 2005. godine i tada počinje njegov silazni trend, koji se praktično nije menjao do kraja prvog polugodišta 2005. godine. Indeks Ljubljanske berze obuhvata 20 različitih akcija, među kojima su i papiri Gorenja, Merkatora, Pivare Laško, preduzeća Sava, Petrol i Aerodroma Ljubljana. Indeks Zagrebačke berze obuhvata 17 akcija, među kojima su INA, Pliva, Podravka i Croatia osiguranje. U prvih godinu dana od premijernog objavljivanja – početkom januara 1993. vrednost SBI20 indeksa je povećana za 53,26 odsto, slično BELEXfm, koji je od marta 2004. do kraja juna ove godine porastao za 52,85 procenata. To se desilo i CROBEX koji je u prvoj godini od početka objavljivanja (2. januara 1997) povećan za 40,83 procenta. Za minulih 12 godina, do kraja juna ove godine, slovenački indeks je povećan za ukupno 562,54 odsto, dok je u sedmogodišnjem periodu, koliko se objavljuje, indeks berze u Zagrebu povećan za 146,97 odsto. Nešto drugačije kretanje imao je indeks berze u Sofiji, čija je vrednost u prvoj godini izračunavanja, od kraja oktobra 2000. godine, smanjena za 10,06 odsto, dok je u petogodišnjem periodu do kraja juna ove godine SOFIX povećan za čak 635,90 procenata! Izvor: "Politika".

NEDELjNI RAPORT SA BEOGRADSKE BERZE:
Skok prometa
U minuloj sedmici promet na Beogradskoj berzi je povećan za 48,45 odsto i iznosio je 961.639.356 dinara. U ukupnom berzanskom trgovanju akcije su dominirale sa 84,10 odsto. Tako veliki skok trgovanja ostvaren je u 2.851 transakciji, što je za samo 1,82 procenata veći broj zaključenih poslova nego nedelju dana ranije. U ukupnom broju transakcije akcijama su učestvovale sa 69,06 odsto. Trgovalo se sa 144 klase akcija, pri čemu je 40 akcija poskupelo, a 62 zadržalo raniju cenu. Indeks akcija BELEXfm je smanjen sa 3,32 poena, odnosno 0,22 odsto. U toku minule sedmice indeks se kretao od 1.509,71 do 1.524,13 poena, a u petak je njegova vrednost bila 1.512,60. Strani investitori su u ukupnom berzanskom prometu učestvovali 59,27 odsto, pri čemu su u prometu akcijama učestvovali 70,33 procenta. Najveći udeo i u prometu akcijama – 32,29 odsto i u trgovanju obveznicama – 26,54 procenta imao je berzanski posrednik M&V Investments. Najveći skok cena – 123,21 odsto imale su akcije preduzeća iz Niša „Tehnopromet”, čija poslednja berzanska vrednost je bila 1.750 dinara. Najveći pad od 35,82 odsto imale su akcije preduzeća „Plan” iz Beograda čija cena je bila 396 dinara. U minuloj sedmici najveći obim prometa ostvaren je akcijama „Knjaza Miloša” – 443.664.000 dinara i obveznicama A2016 – 24.676.870 dinara. Izvor: "Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta