Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pres konferencija guvernera NBS Radovana Jelašića:
Inflacija u prvih sedam meseci oko 10 odsto
Zbog jednokratnog mesečnog cenovnog rasta od oko dva odsto, koji je posledica ispravljanja dispariteta cena energenata - struje i goriva, sedmomesečni rast cena iznosiće deset ili nešto iznad deset odsto - upozorio je na konferenciji za novinare guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić. Prema njegovoj proceni, u avgustu treba očekivati veliki broj manjih poskupljenja, s obzirom na naviku proizvođača da korekcije cena energenata koriste kao izgovor za poskupljenja svojih proizvoda. Posebno će biti opasno ako se osim pojeidnih proizvođača tako budu ponašale i lokalne samouprave, a već se čuju prvi zahtevi za povećanjem cena gradskog prevoza u Beogradu. To međutim još ne znači, naglasio je Jelašić, da se inflacija otrgla kontroli i da nam preti argentinski ili sličan scenario. On smatra da opasnu granicu predstavlja stopa inflacije od 20 odsto, koja sa psihološke tačke gledišta vodi u inflatornu spiralu. Guverner je zamerio kreatorima ekonomske politike, što u predloženom rebalansu budžeta inflaciju ne tretiraju kao prioritetan cilj, kao što to čine kad je reč o platno - bilansnom deficitu. - Srbija je na dobrom putu da u ovoj godini ostvari smanjenje tekućeg platno-bilansnog deficita i da ga sa 15,7 svede na 11 odsto BDP, ali to ne daje za pravo nikome da se odrekne drugog bitnog cilja - smanjenja inflacije. Pravi izazov je postizanje nekoliko ključnih ciljeva ekonomske politike i to, istovremeno, a ne selektivno - rekao je Jelašić. Ocenjujući buduće efekte upravo usvojenog Zakona o osiguranju depozita kojim se suma osiguranog depozita u komercijalnim bankama sa dosadašnjih 5.000 dinara povećava na 3.000 evra, Jelašić je naglasio da očekuje da će znatno biti ubrzan trend štednje fizičkih lica u bankama. Pri tom je podsetio da je u junu ove godine prvi put od 2001. nova devizna štednja građana premašila 70 miliona evra u jednom mesecu. Time je ukupna nova devizna štednja dostigla nivo od 1,8 milijardi evra, pri čemu je samo ove godine porasla za 350 miliona evra ili otprilike onoliko koliko je iznosilo celo prošlogodišnje povećanje. Rezultat usvajanja novog zakona o osiguranju depozita biće i postepeno smanjenje obavezne rezerve na devizne depozite fizičkih lica u komercijalnim bankama koje trenutno iznosi 47 odsto. Plan je, po rečima Jelašića, da ovo smanjenje tokom avgusta i septembra iznosi dva odsto mesečno, a od septembra do kraja godine po jedan odsto mesečno. Time bi stopa obavezne rezerve iznosila 40 odsto, a komercijalne banke bi dobile dodatnih 130 miliona evra za plasmane u kredite, čime bi moglo biti značajno smanjeno njihovo zaduživanje u inostranstvu, kao i tražnja za devizama. Govoreći o značaju izmena zakona o finansijskom lizingu, Jelašić je naglasio da za sada Narodna banka Srbije neće uvoditi obaveznu rezervu na devizno zaduživanje u lizing kompanijama, ali da je značajno što ova mogućnost zakonski postoji kako bi se, ako je potrebno, aktivirala radi smanjenja nekontrolisanog zaduživanja u inostranstvu. Pri tom je podsetio da su lizing kompanije prošle godine u inostranstvu uzele upola manje kredita od poslovnih banaka, ali i na to da su ta sredstva korišćena i za finansiranje robe široke porošnje, što ubuduće ne bi trebalo da se čini. Izvor: "Danas".

Skupština Srbije usvojila rebalans budžeta za 2005:
Suficit u republičkoj kasi prvi put od 1940. godine
Poslanici parlamenta Srbije posle višednevne rasprave usvojili su juče rebalans budžeta za ovu godinu, kojim je predviđeno da prihodi republičke kase iznose 433 milijarde dinara, a rashodi nešto manje od 401 milijarde dinara. Prihvatanjem Izmena zakona o budžetskom sistemu za koje je glasalo 127 poslanika Skupštine Srbije, stvoreni su uslovi da budžet bude uporediv sa svetom, a država je dobila mogućnost uvida u konsolidovane budžetske troškove u celoj zemlji. Praktično, u odnosu na postojeći budžet, prihodi su uvećani za 9,3 odsto, a rashodi za 3,2 procenta, ali umesto planiranog deficita od 20,5 milijardi dinara, prvi put od 1940. godine u republičkoj kasi se planira suficit u iznosu od 32 milijarde dinara, što je ravno dva procenta bruto društvenog proizvoda zemlje u ovoj godini. Iz suficita će, kako je usvojeno, najveći deo para ili 23,5 milijardi dinara otići na otplatu javnog duga od čega više od 22 milijarde dinara domaćim poveriocima, a 1,5 milijardi za otplatu stranih kredita. Više od 5,5 milijardi dinara predviđeno je za razvojne programe, tako da bi na kraju godine u državnoj kasi ostao višak od 3,2 milijarde dinara, koji bi zajedno sa planiranim privatizacionim prihodima od 27 milijardi dinara trebalo da posluži kao osiguranje budućih plaćanja javnog duga, ali i kao baza za najavljeno smanjenje poreza na zarade u Srbiji. Za usvajanje rebalansa budžeta glasali su, kako se i očekivalo, poslanici vladajuće koalicije, dok su protiv bili predstavnici SRS i Demokratske stranke. Za demokrate je rebalans budžeta neprihvatljiv jer je koncipiran na takav način da uskraćuje mnoga prava korisnicima budžeta preko institucija koje su direktni ili indirektni korisnici budžetskih sredstava. Po njihovoj oceni budžet nije izbalansiran, a suficit je stvoren na veštački način tako što su sredstva za pojedine institucije umanjena, čime je onemogućeno njihovo normalno funkcionisanje. S druge strane, poreske obaveze nisu smanjene što ide direktno na teret svih građana Srbije. Za poslanike SRS kojima su se u toku višednevne rasprave o Zakonu o rebalansu i amandmanima često pridruživali i predstavnici SPS, postoji patološka želja da se promenom metodologije stvori virtuelni suficit u budžetu. To je prema njihovoj oceni bezočna podvala građanima Srbije uz obrazloženje da ne može biti suficita dokle god država ima neizmirenih obaveza prema domaćim i stranim poveriocima. Budžetski višak je nelogičan u takvoj situaciji, tvrdili su radikali, a budžetski korisnici su onemogućeni da preuzete obaveze do kraja godine izvrše, jer im je rebalansom smanjen prvobitno planirani iznos sredstava. U sklopu kritika koje su se čule i na račun zakonitosti u donošenju rebalansa, s obzirom da prethodno nije izmenjen sistemski Zakon o budžetu, već njegove izmene idu paralelno sa rebalansom budžeta, radikali su zahtevali da se za deset milijardi dinara povećaju sredstva namenjena vojsci, da se isplate dugovi putarima, da se za 500 miliona dinara povećaju subvencije privredi, kao i da se sve neizmirene obaveze prema Srbima sa Kosova i Metohije izmire, umesto što se, kako su naglašavali, pod prinudom MMF stvara predstava o suficitu u budžetu. Izvor: "Danas".

Da li je „Lukoil“ strateški partner?

Nakon potpisivanja trećeg memoranduma o saradnji „Lukoila“ i Naftne industrije Srbije, u kome se ističu dve stavke: da će ta ruska naftna kompanija dati NIS-u garancije za obezbeđenje kredita od pola milijarde dolara i namera o formiranju zajedničkog preduzeće koje bi se bavilo uvozom i distribucijom nafte i naftnih derivata, delegacija Naftne industrije Srbije posetila je prošle nedelje predstavništva „Lukoila“ u Volgogradu i Permu. Razlog posete je bio upoznavanje menadžmenta NIS-a sa rafinerijama i preduzećima koji posluju u okviru „Lukoila“. Među novinarima koji su bili sa ovom delegacijom u Rusiji, proneo se glas da je pitanje strateškog partnerstva dve kompanije svršena priča. Memorandum, međutim, nije i ugovor o saradnji. Jedni tvrde da je na korak od toga. Ulaskom bilo koje naftne kompanije kao strateškog partnera u NIS, biće zatvorena vrata svim ostalim velikim svetskim kompanijama koje su zainteresovane za privatizaciju nacionalne naftne kompanije. Jer, strateško partnerstvo nije ništa drugo do prodaja, a ne bi valjalo prodati NIS jednoj firmi, već, recimo, konzorcijumu u kome bi bilo više kompanija zainteresovanih za različite delove NIS-a. Uz to, država bi, svakako, trebalo da zadrži veći deo kolača. Drugi, pak, tvrde da bi svež kapital, koji NIS može da dobije od „Lukoila“ mogao samo da pospeši produktivnost naših rafinerija i poboljša kvalitet derivata koji se u njoj proizvode. Za uzvrat, „Lukoil“ će od NIS-a tražiti da kupuje naftu od njih i da im, u narednih nekoliko godina, obezbeđuje određene količine kvalitetnih derivata, te da bi to mogao da bude veoma dobar potez, jer bi kompanija kroz pet godina znatno povećala svoju vrednost. Svakako, svi se slažu da je ulazak bilo koje strateške firme, pa tako i „Lukoila“, poželjan, ali uz tender i po jasnim pravilima koje država mora da odredi. Javnost tih pravila se podrazumeva. Izvor: "Blic".

Italijani kupuju „Delta osiguranje“

Delta Holding i „Đenerali grup“ potpisali su predugovor o kupoprodaji 50 plus jedna akcija „Delta osiguranja“. Ovo je rezultat pregovora od godinu dana „Delte“ sa trećom po veličini osiguravajućom kompanijom u Evropi. Kako se navodi u saopštenju, sporazum „Delte“ sa „Đeneralijem“ označava prvi dolazak jednog od vodećih internacionalnih osigurača na srpsko tržište. - Doprinos „Đeneralija“ u novim osiguranvajućim tehnologijama, proizvodima i menadžmentu u celini, omogućiće da „Delta osiguranje“ primenjujući evropske standarde poslovanja, dugoročno obezbedi snažnu poziciju na tržištu osiguranja, penzionih fondova i drugih finansijskih usluga. Ulazak na tržište Srbije u skladu je sa strategijom grupe da pojača prisustvo u centralnoj i istočnoj Evropi. Od tržišta, koje je nedavno uređeno novom i modernom regulativom, očekuje se snažan rast u budućnosti - kaže se u saopštenju. „Đenerali grupa“ osnovana je 1831. godine sa sedištem u Italiji i prisutna je u 40 zemalja sveta, sa godišnjom premijom od 56 milijardi evra. Između ostalih, prisutna je i u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i Sloveniji, a do drugog svetskog rata poslovala je i u Srbiji. „Delta osiguranje“ osnovano je 1998. godine i najveća je privatna osguravajuća kompanija, a treća je po veličini na tržištu. Izvor: "Blic".

„TIGAR” U BERZANSKOJ ARENI:
Odmeravanje tržišta
Potpisivanjem Prospekta jedne od najsnažnijih firmi u Srbiji – „Tigra” a. d., koji je Beogradskoj berzi podnet 17. maja ove godine, stvoreni su preduslovi za premijerno kotiranje akcija tog emitenta po metodi preovlađujuće cene 31. maja, a već 20. juna, nakon samo 14 dana trgovanja, vlasnički papiri pirotskog holdinga su se našli u kontinuiranom prometu, u elitnom društvu najlikvidnijih hartija. Odluka menadžmenta „Tigra”, na čelu sa generalnim direktorom korporacije Draganom Nikolićem da, objavljivanjem Prospekta, omogući akcionarima izlazak na organizovano tržište, a potencijalnim investitorima – da kupuju akcije tog emitenta po tržišnim cenama, zasnovana je na srednjoročnom poslovnom planu do 2008. godine. Naglašavajući da „menadžment „Tigra” jasno razlikuje vlasništvo od rukovođenja firmom”, naš sagovornik smatra da „promena vlasničke strukture ne može da zavisi od volje menadžmenta, izuzev u firmama u kojima su i menadžeri akcionari, što u pirotskoj korporaciji nije slučaj”. „Jedino ograničenje u odnosu na nove vlasnike akcija „Tigra” a. d. jeste u tome što strani partneri u ,,Tigar MH`` imaju dodatna prava, ukoliko nezavisna, za tu vrstu procene ovlašćena agencija zvanično utvrdi da je investitor pojedinac, ili firma koja se bavi terorizmom, trgovinom oružjem ili pranjem novca ”, ističe Nikolić. Strateški partneri i porfolio investitori „Činjenica da se veliki deo transakcija u procesu privatizacije dosad obavljao preuzimanjem ne znači da je to apsolutni model i da su time svi problemi kompanije rešeni”, smatra naš sagovornik, uz opasku da „dosad nije bilo ponuda za preuzimanje ili dokapitalizaciju na nivou holding kompanije „Tigar” a. d. u čijem sastavu je 18 zavisnih preduzeća, među kojima su četiri trgovačke firme u inostranstvu.” Objašnjavajući motive portfolio investitora za kupovinu akcija holdinga u kojem zavisne firme imaju strateške partnere, naš sagovornik ističe da je to zato što se ,,profit kumulira na nivou korporacije, u zavisnosti od procenta koji „Tigar” a d. ima u kapitalu svakog od 18 preduzeća. Sem toga, novac od prodaje udela u zavisnim preduzećima strateškim partnerima, takođe, pripada vlasnicima akcija holdinga”, objašnjava Nikolić, uz opasku da „kad se ima u vidu ukupan udeo holdinga u firmama koje ga čine, korist za vlasnike akcija korporacije nije nimalo zanemarljiva”. Ističući da je „berza odlično mesto za prikupljanje nekreditnih izvora sredstava za razvoj”, Nikolić kaže da je početna berzanska cena akcija „Tigra” od 16.727 dinara po akciji određena prema metodologiji Beogradske berze i rezultat je računice koja se zasniva na Bilansu holdinga za 2004. godinu. „Imajući u vidu to da je računovodstvena vrednost akcija na kraju 2003. bila 12.157 dinara, cena od 16.727 krajem lanjske godine je značajno uvećana, pogotovo imajući u vidu i to da je inflacija bila dvocifrena, što je uticalo na vrednost kapitala izraženu u dinarima”, smatra Nikolić. „Na početnu berzansku tražnju uticalo je nedovoljno poznavanje kompleksnosti poslovanja i potencijala „Tigra”, kao i određene dezinformacije u javnosti koje su se odnosile na saradnju sa „Mišelinom” i IFC.” „Niska tražnja može da unervozi i podstakne akcionare da prodaju akcije po nižoj ceni i tada kupci profitiraju. Ako prodavci budu strpljivi i sačekaju rast tražnje, onda će oni biti na dobitku. „Kao otvoreno akcionarsko društvo „Tigar” a d. će od kraja ovog meseca uvesti praksu redovnog javnog izveštavanja o kvartalnim rezultatima poslovanja, što može da utiče na odluke vlasnika i potencijalnih investitora”, kaže Nikolić. Lična imovina akcionara „Ne treba gubiti iz vida da je akcija lična imovina akcionara, koji ima pravo da joj određuje cenu, a činjenica da je najveći broj vlasnika dao limit naloge ukazuje na to da su spremni da čekaju, odnosno da veruju u rast tržišne vrednosti akcija, kaže Nikolić. „Na berzansku vrednost akcija uskoro bi podsticajno trebalo da utiče konstantan rast proizvodnje i prodaje, stabilna tržišna pozicija, visok procenat izvoza na najzahtevnija tržišta, poštovanje svetskih standarda, postojanje elitnih stranih partnera, poslovanje bez rizičnih investicija i plasmana, puna naplativost potraživanja, nivo zaduženosti u okviru projektovanih limita, transparentnost u iskazivanju rezyltata poslovanja... Sve su to važni pokazatelji za procenu kvaliteta kompanije koji još nisu u fokusu”, smatra naš sagovornik. „Ubeđen sam da uključivanjem akcija u berzanski promet, može samo da nam bude bolje”, zaključuje naš sagovornik, koji godinama uspešno vodi „Tigar a. d.” kroz tržišne Scile i Haribde. Izvor: "Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta