Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
KAKO RASPOLAGATI AKCIJAMA KOMPANIJE „POLITIKA” AD (4):
Izbor korporativnog agenta
U javnom oglasu objavljenom u dnevnom listu „Politika” od 26. 05. 2005. godine traženo je da kandidati za izbor korporativnog agenta moraju imati iskustvo za rad sa velikim bazama podataka i sa kompanijama koje imaju broj akcionara sličan broju akcionara Kompanije Politika a. d. Prema izveštaju o rezultatima konkursa na oglas se javilo više brokersko-dilerskih društava a najpovoljnije rezultate i najnižu cenu usluga je imao Intersiti broker. Intersiti broker je otvorio vlasničke račune za preko 25.000 akcionara. Do dana podnošenja prijave Intersiti broker je sklopio Ugovor o zastupanju i pružanju usluga u postupku vršenja korporativnih radnji za 50 emitenata među kojima se nalaze: 1. „Hemofarm koncern” a. d. Vršac, sa preko 10.000 akcionara, 2. „Progres” a. d. Beograd, sa više od 7.500 akcionara, 3. „Apatinska pivara” a. d. Apatin, sa više od 7.000 akcionara, 4. „GP Mostogradnja” a. d. Beograd, sa više od 4.000 akcionara, 5. „AD FMP” Beograd, sa više od 2.000 akcionara itd. Cena za sprovođenje svih procedura vezanih za usaglašavanje Kompanije Politika a. d. sa Centralnim registrom bila je najniža i iznosila je neto 21.000,00 dinara. Pre izlaska na berzu svaki akcionar, između ostalog, mora izvršiti prenos svojih akcija na svoj vlasnički račun otvoren kod brokerskog društva koje sam izabere. Šta je posao korporativnog agenta? Intersiti broker iz ugovorom preuzetih poslova je: 1. pripremio i poslao dokumentaciju u Centralni registar za registrovanje emisija, 2. pripremio i poslao u Centralni registar dokumentaciju za otvaranje emisionog računa „Politike” AD Uručenjem potvrda o vlasništvu nad akcijama od strane „Politike” AD svim akcionarima, registracijom emisija u Centralnom registru i upisom akcija na emisioni račun „Politike” a . d. u Centralnom registru stvaraju se uslovi da pojedinačno svaki akcionar izvrši prenos svojih akcija na svoj vlasnički račun otvoren kod člana Centralnog registra (brokersko-dilersko društvo) po svom izboru. Kako se iz opisanih procedura može zaključiti, ne postoji nikakva ni praktična ni teorijska šansa da se na proces registrovanja prava akcionara u raspolaganju sa njihovim akcijama u Centralnom registru može uticati. Posle otvaranja emisionog računa „Politike” a. d. u Centralnom registru stiču se uslovi da se zaključi ugovor sa Beogradskom berzom o početku trgovanja sa akcijama „Politike” a. d. Tek nakon objavljivanja Prospekta „Politike” a. d. (izrada prospekta se nalazi u završnoj fazi), Berza zakazuje datum prvog trgovanja. Kupoprodajna cena na prvom trgovanju može biti, zavisno od ponude i tražnje, niža za 20 odsto i viša za 300 odsto od obračunske vrednosti akcija „Politike”. Postignuta cena na prvom trgovanju predstavlja početnu cenu za naredno trgovanje na kome može doći do promene cene u rasponu od +20 odsto – 20 odsto od početne cene, što takođe zavisi od ponude i tražnje akcija „Politike”. S obzirom na to da na Skupštini akcionara „Politika” a. d. nije usvojena Odluka o homogenizaciji, to će akcionari (ukoliko žele da prodaju svoje akcije) morati posebno da ispostavljaju naloge za prodaju akcija nominalne vrednosti od 330,00 dinara i nominalne vrednosti od 600,00 dinara po akciji. Vladimir Dabić, direktor Međunarodnog centra za razvoj finansijskog tržišta (Sutra: Upozorenje akcionarima). Izvor: "Politika".

MIODRAG BABIĆ, PREDSEDNIK KONCERNA HEMOFARM:
Kratkovida politika
Farmaceutska industrija jedna je od branši koja može da postane naš izvozni adut, ali se, nažalost, suočava sa neverovatnim nerazumevanjem nadležnih ministarstava. Čak i kada je reč o uslovima privređivanja, cenama, carinskim stopama ili PDV na uvozne sirovine za lekove, kaže za naš list predsednik Koncerna Hemofarm Miodrag Babić, povodom nedavnog susreta celokupnog kabineta vlade sa predstavnicima domaće privrede. Imamo, ističe, dobro očuvanu industriju i umesto da joj se kroz malo podstreka omogući da postane izvoznik broj jedan, stavlja joj se omča oko vrata. Naši lekovi se ne priznaju za inovativne, koji imaju bolji status kada je u pitanju formiranje cena, ali su zato uvozne paralele to bez pardona. U Hemofarmu su veoma osetljivi na nerazumevanje i rigidnu administrativnu kontrolu cena i održavanje fikcije o savladanoj inflaciji. S tako kratkovidom politikom i administrativnom kontrolom cene lekova vlada uništava farmaceutsku industriju. Grupacija proizvođača lekova tražila je povećanje cena od 15 odsto. Upotrebila je svu moguću ekonomsku argumentaciju, ali iz resornih ministarstava stižu čudna obrazloženja da bi povećanje cena lekova izazvalo rast inflacije i predstavljalo veći namet osiromašenom Fondu za zdravstvo. – Ponuđeno nam je povećanje od tri odsto, što, imajući u vidu situaciju, deluje gotovo cinično. Izlaz iz ove situacije je da vlada prestane sa administriranjem i da se problem lekova sa obavezne liste prenese na relaciju Fond za zdravstvo i farmaceutska industrija, a cene ostalih lekova, koji se kupuju bez recepta (oko 30 odsto ukupnog prometa lekova), formiraju prema uslovima tržišta, upozorava Babić. – Razumemo tešku situaciju u kojoj se zemlja nalazi, ali uz povećanje cena od 15 odsto domaći proizvođači bi mogli da udahnu vazduh i smognu snage da održe postojeći kvalitet lekova i nešto investiraju. Demagogiji, o teretu koji ovo povećanje cena ne bi podneli pacijenti, ni vrapci ne veruju. Kao argument više takvoj oceni Babić navodi podatak po kome iz kase Fonda za zdravstvo 40 odsto para ide na uvozne lekove kojima se obezbeđuje samo 10 odsto potrebnih lekova. Jasno je u kom se pravcu ide. – Iako nam je domaće tržište prioritet, prinuđeni smo da se sve više okrećemo izvozu gde naši lekovi imaju cenu za respekt. Verujem da će, ipak, naša argumentacija biti ispravno protumačena i da vlada neće jednu, inače, sofisticiranu i u svetu visokoprofitabilnu industriju pustiti niz vodu. Domaće tržište lekovima potpuno je neuređeno, smatra naš sagovornik i podseća da se u mnogobrojnim slučajevima u domaćim apotekama može kupiti lek koji nema ni prevedeno uputstvo, jer nije kod nas registrovan. Nema valjane inspekcije pa u naše apoteke stižu lekovi za koje se ne zna u kojim uslovima su proizvedeni, kako su skladišteni, transportovani... Za bolji status domaćih proizvođača moralo bi najviše da se založi resorno ministarstvo, ali u njemu kao da imaju sijaset prečih i važnijih poslova. Celokupna domaća farmaceutska industrija je zavisna od uvoznih sirovina i u Hemofarmu, prema tvrđenju njegovog prvog čoveka, nemaju iluziju da mogu nešto uraditi na planu novih molekula. Vršački koncern ima dovoljno kvalitetne lekove koji su konkurentni u izvozu, tako da danas izvozi više od trećine ukupne produkcije, a kada je SCG u pitanju 75 odsto izvoza lekova imaju marku Hemofarm. Podaci deluju impresivno, ali njihove ambicije su mnogo veće. Ukupan uvoz sirovina, repromaterijala i opreme Hemofarm će ove godine moći da pokrije sopstvenim izvozom, što se smatra vrednim pokazateljem. Na pitanje – kako vidi svoj koncern za pet do deset godina, Babić odgovara da bi bilo dobro kada bi Hemofarm zadržao lidersku poziciju na domaćem tržištu. Uz maksimalno korišćenje sopstvenih prednosti i pomoć strateškog partnera, koji se očekuje u skorije vreme. Hemofarm treba da bude farmaceutska kuća broj jedan po svim parametrima u ovom delu Evrope, rekao je na kraju razgovora Miodrag Babić. Nerazumevanje koči napredak Kako je krenulo, Babić očekuje da ova grana industrije ove godine barem preživi. – Bilo je teških godina za koje smo verovali da se neće ponoviti. I nisu se ponovile. Nestale su spoljne blokade, ali sada osećamo domaće. Suočavamo se, nažalost, sa nerazumevanjem sopstvene države. Ali, preživećemo – naglašava Babić. Dogodine fabrika u Rusiji – Posle izuzetno teške ruske zime radovi su s lepim vremenom intenzivirani i verujem da će do juna naredne godine fabrika u Obninsku biti završena – kaže Babić. – U njoj se primenjuju najnovija tehnološka rešenja. Hemofarm inženjering u Rusiji već je izgradio dve fabrike lekova za ruske investitore. Paralelno sa svojom fabrikom gradi i fabriku za svog partnera „Protek”, najvećeg domaćeg distributera lekova u Rusiji. Hemofarm je u ovoj zemlji sa 150 miliona stanovnika na 23. mestu među inosnabdevačima, u žestokoj konkurenciji velikih svetskih farmaceutskih kompanija. Sa buduće pozicije lokalnog proizvođača njegove šanse biće znatno veće. Izvor: "Politika".

Do jeseni ugovor o rekonstrukciji hotela Interkontinental:

Direktor hotela Interkontinental u Beogradu Miljan Vuksanović izjavio je juče da su u toku pregovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj o finansiranju rekonstrukcije tog hotela, vredne 22 miliona evra. Vuksanović je na konferenciji za novinare rekao da se okončanje pregovora sa EBRD očekuje do sredine oktobra ove godine i dodao da će cilj biti dovođenje hotela na nivo standarda svetskih hotela u lancu Interkontinentala. "Svrha je da Interkontinental Beograd bude u rangu viših hotela sa pet zvezdica, viši od Hajata", dodao je on. Povodom najave Festivala marketinških ostvarenja u Srbiji i Crnoj Gori, koji će se pod nazivom "Zlatni petao" održati u hotelu Interkontinental od 4. do 10. septembra, Vuksanović je kazao da će se na taj način iskoristiti multimedijalni prostor hotela, do sada nedovoljno iskorišćenog za slične manifestacije. Predsednik Festivala "Zlatni petao" Žozef Ivan Lončar podsetio je da je poslednji festival marketinga održan u Beogradu davne 1992. godine i istakao da će na ovogodišnjoj manifestaciji u takmičarskom delu učestvovati isključivo marketinške agencije iz SCG, koje će se takmičiti u 105 kategorija. Izvor: "Danas".

"Egzotične" firme kupuju hotele:

Za preuzimanje beogradskog hotela "Balkan" stiglo je ukupno sedam ponuda, potvrdila je Komisija za hartije od vrednosti. Inicijalnu ponudu za privatizaciju "Balkana" dala je italijanska firma "Serbija", koja je ponudila 2.343 dinara po akciji. Zatim, "Netvest fajnens" iz Belizea i beogradski investicioni fond "Balkan Midland", koji je ranije hteo da kupi hotel "Moskvu", a koji za "Balkan" nude 2.350, odnosno 2.370 dinara po akciji. "Uno rojal" iz Beograda ponudio je 2.350, beogradski "VEG tehnolodži" 2.400 dinara, a "Marin drajv holdings" sa Devičanskih ostrva ponudio je najvišu cenu - 2.500 dinara po akciji, dok je beogradsko preduzeće "Delta M" ponudilo 2.345 dinara po akciji. U Agenciji za privatizaciju kažu da je javno nadmetanje za prodaju hotela "Jugoslavija" zakazano je za 28. jul. Početna cena hotela, koji je u vlasništvu kompanije "Dunav osiguranje", iznosi 38,1 milion evra. Za preuzimanje hotela "Moskva", do 22. jula, kada je istekao rok za podnošenje ponuda, stiglo je šest ponuda, prenosi Tanjug. Izvor: "Glas javnosti".

Milioni investicionih dolara u Srbiji:
Ministri optimisti, privrednici oprezni
Srbiju na jesen očekuju bolji investicioni dani. U septembru i oktobru, kako najavljuje Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, realan je „početak investicione eksplozije“ koja će od Srbije napraviti „tigra na Balkanu“. Ovakav optimizam i po mišljenju bankara jeste opravdan, jer stranci sve više žele i hoće da investiraju u Srbiju. Privrednici su, međutim, oprezniji u proceni. U ovoj godini, prema rečima Mlađana Dinkića, očekuje se priliv stranih investicija od dva miliona dolara. Najveći iznos biće usmeren na razvoj infrastrukture, posebno nafte, gasa, telekomunikacija i autoputeva u Srbiji. Konkretno, za izgradnju gasovoda preko Bugarske u Nišu zainteresovana je turska kompanija „Enka“, a kako kaže ministar Parivodić, za gradnju gasovoda i elektrana u Srbiji interesovanje je pokazala još jedna velika grčka kompanija. Za investicije u naftni sektor zainteresovane su skoro sve vodeće međunarodne kompanije, kao što su „Helenik petroleum“, „Mol“, „Lukoil“, „Šel“ i OMV. Na spisku ulaganja u mobilnu telefoniju Srbije nalazi se i britanski „Vodafon“. Srpski ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom otkriva da razlog zašto se očekuje jesenji investicioni bum, koji će se najviše osetiti iduće godine, jeste promenjena percepcija Srbije. - Nema nijedne zemlje gde neodlučni investitori mogu da zarade. Izmenjeno je mišljenje o Srbiji, a strani investitori više ne dolaze samo sa idejom o brzom profitu preko noći, već nas ozbiljno sagledavaju. U prilog nam ide i to što je porez na dobit manji nego u zemljama u okruženju, koje se pripremaju za ulazak u Evropsku uniju, ali očekuje nas izmena mnogih zakona - ističe Miloš Srejić, direktor odeljenja za finansiranje poslova sa nekretninama HVB banke, i dodaje da su stranci veoma zainteresovani za kupovinu građevinskog zemljišta, jer tražnja za poslovni i stambeni prostor u Srbiji postoji. Ipak, privrednici za razliku od ministra i bankara manje veruju u investicioni bum, mada, kako kažu, želeli bi da se najavljena ulaganja ostvare. Mišljenje da će „Srbija biti tigar na Balkanu“ po njihovom mišljenju je preuveličano. Ninko Tešić, generalni direktor „Impol Sevala“ iz Sevojna, smatra da je potrebno mnogo toga se da se učini kako bi se poboljšala investiciona klima počev od zakonske regulative, pa i do stava ljudi prema stranim investitorima. Ovo preduzeće upošljava 760 zaposlenih, a 70 odsto vlasništva ima „Impol“ iz Slovenačke Bistrice. - Treba reći da nismo država u koju strani investitori hrle. Nije samo na Vladi da doprinese boljoj klimi, već i na svim strukturama. U „Impol Seval“ planiramo da uložimo u narednih godinu i po 12 miliona evra, što je posledica toga što vlasnik ima poverenje u zaposlene - naglašava Ninko Tešić. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta