Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Od privatizacije hotela do sada inkasirano oko 40 miliona evra:
Šeraton i Hilton zaobilaze srpske hotele
Prema podacima Agencije za privatizaciju, privatizovano je oko 70 ugostiteljsko-turističkih objekata u Srbiji i od njihove prodaje inkasirano oko 40 miliona evra. U ove objekte biće investirano 18 miliona evra, koliko će biti izdvojeno za realizaciju socijalnog programa. U grupi hotela koji su na aukcijama dostigli najvišu cenu "prednjači" hotel Fontana iz Vrnjačke Banje koji je nedavno (14.jula) prodat za 410 miliona dinara konzorcijumu poslovnih ljudi sa Slobodanom Talčincem na čelu. Slede hotel Rojal (prodat za 400 miliona dinara), hotel Morava iz Čačka ( 360 miliona dinara), hotel Avala (260 miliona dinara), hotel Srbija (250 miliona dinara). U Agenciji za privatizaciju potvrdili su nam da su sve ove hotele kao i hotele Union, Šumadiju, Turist iz Beograda, Lepenski vir iz Gornjeg Milanovca, Park iz Novog sada, Izvor iz Aranđelovca... kupili pojedinačni investitori među kojima nije bilo stranih kupaca. Razlog za to verovatno leži u činjenici da se većina ovih hotela nalazi u ruiniranom stanju a poseban problem predstavljaju imovinsko-pravni odnosi. Očigledno je, dakle, da nijedan strani hotelsko-turistički lanac nije spreman da rizukuje, utoliko pre što je povratak investicije u trenutku kada se Srbija bori da se nađe na "turističkoj mapi sveta", više nego problematičan. Svetli primeri Da u privatizaciji hotela nije sve tako crno govori i podatak da je beogradski hotel Rojal prodat po 20 puta višoj ceni od početne (aukcija startovala sa cenom od 17 miliona a hotel prodat za 400 miliona dinara) i danas beleži odlične poslovne rezultate. Najbolji primer dobre privatizacije svakako je hotel Union. Kada je srpski biznismen Milorad Majkić na aukciji kupio ovaj hotel za 2,5 miliona evra mnogi su sumnjali da će uspeti da podigne nivo kvaliteta usluga. Činjenica je, međutim, da je za manje od dve godine hotel dobio još jednu zvezdicu. Sve sobe su adaptirane a i sve obaveze prema državi i radnicima su ispunjene. Očekivanja su izneverena i kada je reč o hotelima Mažestik, Balkan, Moskva i Jugoslavija. Ovaj poslednji, recimo, već dva puta je iznošen na aukciju i oba puta je ostao bez kupaca. Neuspeh ranije najavljivane "velike privatizacije" hotela Jugoslavija zvaničnici sada pravdaju činjenicom da je Kompanija Dunav osiguranje (u čijem se sastavu nalazi ovaj hotel) precenila vrednost hotela tako što je kao početnu cenu odredila iznos od 42,4 miliona dinara. Treba, međutim, podsetiti da u ovaj hotel već godinama ništa nije ulagano a bio je i meta bombardovanja, što mu je u velikoj meri umanjilo vrednost. Slična je situacija i sa Moskvom za koju su, sudeći prema najavama, trebalo da budu zainteresovani veliki hotelski lanci poput Hiltona, Holidej ina ili izraelskog Šeratona. Umesto toga ovaj beogradski hotel će najverovatnije završiti u rukama južnoamerčike kompanije Netvest fajnans iz Belizea, koja je dala najbolju cenu za otkup pojedinačne akcije - 14.136,98 dinara. Ništa bolja situacija nije ni kada je reč o hotelu Balkan, za koji je nedavno otvoreno šest ponuda (domaće preduzeće WEG tehnolodži iz Beograda dalo je najbolju ponudu - 7.953 dinara po jednoj akciji). U nadmetanju za kupovinu Balkana pojavili su se gotovo isti učesnici kao i za hotel Moskva (između ostalih italijanski konzorcijum Serbia i beogradska firma Delta M), samo su im se pridružili Uno rojal iz Beograda i Kompanija Marin drajv holdings sa Devičanskih ostrva. Kada je reč o hotelu Mažestik (četiri zvezdice) on je "otišao u ruke" Atlas grupe koja je sada, sa 42,7 odsto udela u ukupnom kapitalu najveći pojedinačni vlasnik. Da stvari ne idu onako kako se očekivalo sada je već svima jasno. Jedna od najvećih prepreka su nerešeni imovinsko-pravni odnosi, zbog čega se kupci suočavaju sa zahtevima starih vlasnika koji traže vlasništvo nad hotelima. Država je, da bi ih umirila najavila zakon koji će regulisati nerešene imovinsko-pravne odnose. U Ministarstvu privrede odlučeno je da se privatizacije hotela Splendid, Astorija, Park i Ekscelsior odloži. Kao primer nerešenih imovinsko pravnih odnosa može da posluži i Hotel Park iz Novog Sada koji je u međuvremenu, od petospratne zgrade sa 40 ležaja, izrastao u hotel sa tri zvezdice. Radnici hotela su, svojim sredstvima otkupili hotel 1966. godine. Zgrada je 1972. godine ponovo izgrađena, a dokupljen je i deo placa. Sada se hotel prositre na ukupno 2.744 kvadratna metra, raspolaže sa 118 soba (sa kupatilima) i 190 ležaja. S druge strane Hotelski kompleks Central iz Zemuna ima restorane koji nemaju građevinsku i upotrebnu dozvolu. Tako se recimo restoran Venecija nalazi u njihovom sastavu, a vlasništvo je Republike Srbije, dok je jedan deo vraćen starim vlasnicima. Ni hotel Šumadija na Banovom Brdu nije bio pošteđen sličnih problema. Hotel se u zemljišnim knjigama nigde ne vodi kao hotel već kao vlasništvo "dva fizička lica". Da nevolja bude veća, pronađeni su i naslednici vlasnika zemljišta na kome se hotel nalazi. Što se tiče dalje prodaje, u planu je privatizacija još oko tridesetak hotelskih objekata, među kojima i nekoliko "dobrih" hotela u Beogradu - Nacional, Central , hotel Slavija i hotel Metropol. U unutrašnjosti kao atraktivna, najavljivana je prodaja Hotelsko-ugostiteljskog preduzeća Novi Sad koja će uslediti u naredna dva meseca.Izvor"Danas"

Radnici poklanjaju akcije direktoru

Većina zaposlenih i penzionera - vlasnika akcija "Autosaobraćaja" već se izjasnila da akcije poklone svom direktoru Draganu Popovskom, kako bi se sprečilo da neko od "kontroverznih biznismena", odnosno tajkuna, kupovinom državnog dela i otkupom dela akcija od radnika dođe do vlasništva nad ovim preduzećem. Inicijativu su još pre nekoliko meseci pokrenuli Samostalni sindikat i sindikat "Nezavisnost", poučeni lošim iskustvima privatizacije kroz koju je prošla većina preduzeća slične delatnosti i gde su radnici, ne samo otpušteni, nego je u pojedinim pokrenut i stečajni postupak. - Imamo poverenja u čoveka koji je trideset godina u našoj firmi i jedini uslov za poklanjanje akcija jeste da očuvamo radna mesta, kaže Milenko Arsenijević, predsednik Samostalnog sindikata. Prema starom Zakonu o privatizaciji radnicima "Autosaobrćaja" je sredinom devedesetih godina besplatno podeljeno 60 odsto akcija, dok je država vlasnik 40 odsto kapitala. Mali akcionari su vlasnici 36.000 akcija čija pojedinačna vrednost iznosi 2.600 dinara, a u preduzeću radi oko osam stotina radnika. - Do sada je oko osamdeset odsto radnika i veći broj penzionera potpisalo izjavu da akcije poklanja direktoru. Jedini uslov je garancija zaposlenja i opstanak preduzeća, kaže Arsenijević. Kragujevački "Autosaobraćaj" postoji već pet decenija, a uspešno je prebrodio i vreme sankcija. Izvor "Glas javnosti"

Na berzu i bez prospekta

Akcionari "Agrovojvodine - mehanizacija" iz Novog Sada i "Energoprojekt- industrija" iz Beograda prvi su iskoristili mogućnost prodaje svojih deonica na berzi i pored toga što ova preduzeća nisu objavila poslovni prospekt, što je dosada bio uslov za trgovinu akcijama na berzi. Prva trgovina novosadske firme održana je juče i prodato je 8.500 deonica po 16.010 dinara, dok će akcije "Energoprojekt- industrije" prvi put osvanuti na berzi sutra. Inače, trgovina akcijama bez objavljenog prospekta firme omogućena je od 25. jula odlukom direktora Beogradske berze. Uslov je da zahtev podnesu vlasnici najmanje deset odsto ukupno emitovanih akcija. Ipak, svaka takva trgovina nosi oznaku "bez prospekta" što znači da kupac može da se osloni samo na insajderske informacije i podatke NBS da bi znao kako firma posluje. Izvor "Glas javnosri"

„C market“ opet na sudu?

Odluka o dokapitalizaciji „C marketa“ izglasana na skupštini je čist falsifikat jer je predstavniku Udruženja akcionara koje poseduje preko 50 odsto akcija bio zabranjen pristup sednici, tvrde mali akcionari ovog trgovinskog lanca. S druge strane, menadžment smatra da je sve urađeno po zakonu a da je dokapitalizacijom čak obezbeđen i dobar socijalni program. Za donošenje odluke o dokapitalizaciji potrebno je da za predlog glasa najmanje dve trećine prisutnih na Skupštini, a ista može da se održi samo ako je prisutno više od 50 odsto akcionara. Tako je, objašnjava Branko Pavlović, zastupnik Udruženja akcionara, prekršen zakon i izglasano nešto što se u potpunosti kosi sa njihovim interesima. - Da su me pustili unutra, onda bismo bili svi prisutni i oni ne bi mogli da izglasaju dokapitalizaciju - priča Pavlović. Predsednik UO kompanije Milivoje Belić tvrdi da je odluka izglasana potrebnom većinom akcionara a da Pavlović nije imao poziv za Skupštinu, te mu nije dozvoljeno prisustvo. Dokapitalizacijom preduzeća trebalo bi da bude uloženo oko 32 miliona evra, ali time i emitovano 140.000 novih akcija, što je 41 odsto ukupnog kapitala. - Na potezu je Komisija za hartije od vrednosti koja će ili odbiti očigledno falsifikovanu odluku ili će prihvatiti i pokazati da su i oni deo i kriminalizovanog sistema - smatra Pavlović. U Komisiji, međutim, ističu da odluku da li je dokapitalizacija legalna ili nije mogu da utvrde samo pravosudni organi. Izvor "Blic"

DEPONOVANE AKCIJE IZ PORTFELJA AKCIJSKOG FONDA - HTUP MOSKVA

U postupku ponude za preuzimanje akcija HTUP Moskva a.d. iz Beograda, Agencija za privatizaciju i Akcijski fond Republike Srbije dobili su 11. avgusta 2005. godine garancije ponuđača sa najvišom ponudjenom cenom, Netwest Finance, da je spreman da, ukoliko njegova ponuda za peuzimanje bude uspešna, na tržištu naknadno otkupi i sve preostale ponudjene akcije. Nakon isteka svih rokova vezanih za tekuću ponudu za preuzimanje i u skladu sa Zakonom o hartijama od vrednosti, na finansijskom tržištu ponuđač Netwest Finance garantuje otkup svih akcija po minimalnoj garantovanoj ceni od 6.251 dinar za pojedinačnu akciju. Imajuci u vidu činjenicu da je ponudjač spreman da garantuje otkup svih ponudjenih akcija i na taj način obezbedi sigurnost otkupa celokupnog paketa akcija koji se nalazi u portfelju, Agencija za privatizaciju i Akcijski fond Republike Srbije dali su nalog za deponovanje paketa akcija od 42,02% na depo račun ponudjaca Netwest Finance. Na ovaj način se drzavnom paketu, kao i ostalim pojedinačnim akcionarima, garantuje otkup svih ponudjenih akcija po prosečnoj minimalnoj ceni od 10.273 dinara za pojedinačnu akciju. Izvor: Zvaničan internet sajt Agencije za privatizaciju.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta