Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ko žuri sa prodajom NIS „Energogasa“

NIS „Energogas“, italijanska kompanija „Aće gas“ i desetak opština iz centralne Srbije potpisali su u petak sporazum o namerama za osnivanje akcionarskog društva za distribuciju gasa. NIS „Energogas“ bi u novoosnovano preduzeće, koje bi obavljalo poslove distribucije, kao osnivački ulog trebalo da unese već postojeću distributivnu mrežu. Osnivanje ovakvog preduzeća je protivno zakonu i predstavlja, zapravo, privatizaciju dela NIS-a bez tendera, jer bi „Aće gas“ postao suvlasnik gasne mreže, tvrdi izvor „Blica“. Uz sve ovo, čudi i činjenica da se ovakvi poslovi sklapaju svega dve nedelje pre transformisanja NIS-a i osnivanja JP „Srbijagas“. Predsednik UO NIS-a i budući direktor „Srbijagasa“ Miloš Tomić kaže da iz „Energogasa“ nije dobio informaciju o potpisivanju pomenutog sporazuma, već je taj materijal „slučajno“ stigao do njega. S druge strane, Milutin M. Prodanović, direktor „Energogasa“, objašnjava da mu za potpisivanje sporazuma nije bila potrebna saglasnost. - Ovo nije ugovor. To vam je kao da sam ja rešio da skočim u bunar. To, ipak, ne znači da sam i skočio. O tome da li će biti potpisan ugovor odlučiće UO preduzeća - kaže Prodanović. Tomiću, međutim, nije jasno čemu žurba za sklapanje ovog sporazuma, kad se 1. oktobra osniva novo preduzeće, i kaže da je protiv takve ideje. - Ne mogu da komentarišem da li je ovo namera da se proda deo NIS-a, ali jesam protiv toga - ističe Tomić. Izvor: "Blic".

Radovan Jelašić, guverner NBS:
Krediti u dinarima
Radovan Jelašić, guverner NBS, uveren je da će poslovne banke uskoro početi da odobravaju dinarske stambene kredite i da će kamate padati. Ove najave iz NBS, bankari ocenjuju kao realne ali samo ukoliko dinar bude stabilan, a inflacija jednocifrena. - Što se tiče stambenih kredita, napravljen je veliki pomak. Očekujem da će se uskoro pojaviti stambeni krediti bez devizne klauzule, jer se plate ovde ipak zarađuju u dinarima, a ne u evrima ili švajcarcima - kaže Jelašić. Guverner NBS je podsetio da u Srbiji stambeni krediti samo pre tri godine uopšte nisu postojali, i istakao da se sada mogu naći krediti sa kamatnim stopama od sedam i osam odsto, pa i nižim. - Čim uslovi na tržištu budu stvarno stabilizovani na duži period, može se očekivati da će se i srednjoročni i dugoročni krediti odobravati i u dinarima - kaže Raško Tomašević, direktor marketinga HVB banke. Bojan Stanivuković, generalni direktor Nacionalne štedionice, ističe da je najava guvernera NBS da će u Srbiji uskoro početi da se odobravaju dinarski stambeni krediti - realnost ali samo u slučaju da nacionalna valuta bude stabilna. - Ako to izjavljuje guverner NBS, to znači da će se u centralnoj banci pobrinuti da dinar i bude stabilan. Nije problem samo pitanje stabilnog kursa, već i obuzdavanje inflacije, a to nije u rukama NBS, već i Ministarstva finansija. Sledeće godine, mislim da će doći do smirivanja inflacije, što bi uz stabilan kurs dinara moglo da doprinese odobravanju kredita bez devizne klauzule - naglašava Stanivuković. Predsednik UO „Sosijete ženeral banke“ Goran Pitić rekao je juče da ta banka još uvek neće odobravati stambene kredite u dinarima, bar dok se ne dostigne jednocifrena inflacija i ne smanji investicioni rizik u Srbiji. Izvor: "Blic".

Preduzeće Hemofarm transport i špedicija d.o.o. prodato slovenačkoj grupaciji Viator & Vektor:
Zajednički nastup na srpskom tržištu
Ugovor o kupoprodaji 100 odsto kapitala transportnog preduzeća Hemofarm transport i špedicija d.o.o., vredan 3,3 miliona evra, zaključen je juče u prostorijama Hemofarm koncerna u Vršcu, između Hemofarm koncerna i slovenačke grupacije Viator & Vektor i njene ćerke - firme Tranšped - Novi Sad. Ugovor je, u ime Hemofarm koncerna, potpisao Miodrag Babić, predsednik koncerna. - Sporazumom je omogućeno da svako u svojoj delatnosti na najbolji način razvija svoje poslovanje, kako na ovom tako i na inostranim tržištima. Jednako važna je i puna socijalna zaštita i obezbeđenje zaposlenih, čiji položaj, promenom vlasništva, neće biti izmenjen. Oni postaju deo sistema Viator & Vektor, koji se u svemu može porediti sa Hemofarmom - naglašava Babić. Grupacija Viator & Vektor očekuje mnogo od zajedničkog nastupa na srpskom tržištu. - Zajednički nastup sa preduzećem Hemofarm transport i špedicija na srpskom tržištu otvara nam prostor za širenje naše logističke delatnosti. Zadovoljan sam što nam se ukazala prilika da sarađujemo sa najvećim farmaceutskim koncernom u tom delu Evrope. Posebno bih naglasio da, potpisivanjem Ugovora, ekskluzivno preuzimamo pružanje logističkih usluga Hemofarm koncernu u narednih osam godina - rekao je predsednik Uprave Viator & Vektor , Zdenko Pavček. Kao vodeća domaća farmaceutska kuća i jedan od najvećih izvoznika srpske privrede, Hemofarm ostvaruje trećinu prodaje na inostranim tržištima. Budući rast u međunarodnim okvirima zahteva fokusiranje i dalju specijalizaciju u osnovnoj delatnosti poslovanja - proizvodnji lekova, te otuda i rasterećivanje sistema od svih onih oblasti koje umanjuju njegovu celokupnu efikasnost. Stoga je Uprava Hemofarm koncerna donela odluku da zavisno transportno preduzeće ustupi pouzdanom strateškom partneru. U preduzeću Hemofarm transport i špedicija zaposleno je 37 saradnika koji će, pod okriljem novog vlasnika zadržati svoja radna mesta. Istovremeno, novi vlasnik će preuzeti 23 vozila, kao i sva prava i obaveze društva sa kojima je upoznat. Preduzeće Hemofarm transport i špedicija d.o.o. počeće da posluje u okviru Grupacije Viator & Vektor od 1. oktobra 2005. godine, pod nazivom Tranšped - Vršac. Izvor: "Danas".

Agencija za telekomunikacije čeka pozajmicu Vlade Srbije od 50 miliona dinara:
Tržište telekomunikacija u vakuumu
Kako Danas saznaje u Ministarstvu finansija, u toku je priprema odluke o pozajmici sredstava Agenciji za telekomunikacije. O toj odluci i iznosu sredstava odlučivaće Vlada Srbije na sutrašnjoj sednici ili naredne nedelje. Inače, reč je o sredstvima koja se Agenciji daju kao pozajmica i ta sredstva biće vraćena od izdavanja licenci za rad u sektoru telekomunikacija. Podsećanja radi, Agencija za telekomunikacije saopštila je pre dva dana da obustavlja sve aktivnosti do daljnjeg zbog nedostatka inicijalnih uslova za rad. Izvršni direktor kompanije VERATNET Milomir Jevtić kaže za Danas da razume odluku čelnika Agencije i naglašava da "neko od ove situacije ima korist". On podseća da je formiranje Agencije kasnilo više od dve godine. - Postavlja se pitanje zašto Vlada nije izdvojila sredstva koje je po zakonu dužna da obezbedi. Kao da joj nije u interesu da dođe do deregulacije tržišta i da zakon funkcioniše. Šest meseci od formiranja Agencije treba da počne izdavanje licenci a od osnivanja je prošlo već dva meseca. Ova situacija neće dovesti do haosa na tržištu jer određeni haos već postoji, pre svega, u kablovskoj televiziji. Zašto se pare ne izdvajaju to je možda i političko pitanje a blokada rada Agencije sprečava deregulaciju tržišta, dolazak novih firmi kao i proširenje usluga za koje smo mi zainteresovani. Situacija će najviše odgovarati Telekomu - tvrdi Jevtić i podseća da sve zemlje u okruženju Srbije imaju formirane Agencije. Direktor kompanije Telefonija Branimir Bošković izražava žaljenje zbog saopštenja Agencije za telekomunikacije i slaže se da će doći do vakuuma na tržištu telekomunikacija s obzirom na to da Ministarstvo za kapitalne investicije više nema mogućnosti da izdaje dozvole. - Verovatno će određene firme početi da rade u sivoj i crnoj zoni i pokušati da iskoriste situaciju što je loše za Telefoniju i druge firme koje su dobile dozvole. Još uvek smo u proceduri za dobijanje izvesnih dozvola jer smo sa Ministarstva upućeni na agenciju - kaže Bošković za Danas. Predsednik Udruženja internet provajdera Vojislav Rodić procenjuje da je formiranje Upravnog odbora Agencije kasnilo dve godine zbog političkih pritisaka i interesa ko će biti članovi UO a da se pri tom zaboravaljalo da je reč o nezavisnom regulatornom telu. - Imenovanjem članova UO agencija nije počela sa radom. Ostalo je da zaposli više desetina ljudi i formira pravilnike na osnovu kojih će da radi. Očekujem da sredstva za Agenciju budu opredeljena tek za sledeću godinu. To znači da ako Agencija već 1. januara bude imala na raspolaganju potrebni novac trebaće joj šest meseci da zaposli ljude i kreira pravilnike, tako da će do dodeljivanja prve licence doći tek sledeće jeseni. To je šteta za društvo, a nekome korist - smatra Rodić. RADUNOVIĆ: Neće biti neželjenih pojava Predsednik Upravnog odbora Agencije za telekomunikacije Jovan Radunović kaže za Danas da očekuje da Vlada Srbije hitno reaguje na njihov zahtev i odobri sredstva za početak rada. On naglašava da je za rad oko 40 stručnjaka koji bi bili zaposleni u Agenciji, za prvih šest meseci potrebno oko 50 miliona dinara. - Agencija za telekomunikacije trebalo bi da počne sa radom za dva meseca i očekujem da ćemo taj rok ispoštovati a da ćemo ubrzo nakon toga raditi punom parom. Ne smatram da će u ovoj situaciji doći do neželjenih pojava na srpskom tržištu jer postoji zakon kojim je sve regulisano - ističe Radunović. Izvor: "Danas".

Slovenačka kompanija Droga-Kolinska vlasnik 75 odsto akcija Grand proma, ali i većinski vlasnik So
Zajednički u pohod na tržište jugoistočne Evrope
Slovenačka kompanija Droga-Kolinska postala je vlasnik 75 odsto akcija najvećeg proizvođača pržene kafe u Srbiji - Grand proma. Za kupovinu većinskog vlasništva, Droga-Kolinska isplatila je 52,5 miliona evra, od čega sedam miliona evra u obliku akcija udruženog preduzeća. Na taj način dosadašnji vlasnik Grand kafe, Slobodan Vučićević, postao je jedan od najvećih akcionara Droge-Kolinske. Dve kompanije su se dogovorile i o ulasku Droga-Kolinske u Soko Štark, preduzeće koje je Grand kafa preuzela u julu ove godine. Droga-Kolinska će u Štarku dobiti 75 odsto vlasništva. Ovo strateško partnerstvo predviđa i da Grand prom u celini preuzme vođenje poslovanja grupe Droga-Kolinska na tržištima SCG, BIH i Makedonije, dok će dosadašnji predsednik Kompanije Slobodan Vučićević biti postavljen na funkciju izvršnog direktora grupe Droga-Kolinska za tržišta jugoistočne Evrope. Podsetimo da su ove dve kompanije još u februaru prošle godine potpisale ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, što je prethodilo ovakvom sledu događaja. Dogovor o prodaji dela akcija Grand kafe, saznajemo, postignut je još početkom ove godine, ali je tek sada došlo do njegove realizacije. U Kompaniji Soko Štark rečeno nam je da nisu bili upoznati sa ovim namerama Grand proma, pa tako ne mogu ni da komentarišu ovaj poslovni potez, a dogovor je i da za dobijanje dodatnih informacija u vezi sa preuzimanjem Grand proma, kontaktiramo sa Upravom kompanije. U Grandu tvrde da je reč samo o "ujedinjenju" sa ovom slovenačkom kompanijom. Želja im je da stvore giganta u prehrambenoj industriji, koji će moći da osvoji nova tržišta u jugoistočnoj Evropi. Ono što je, međutim, najbitnije, sve firme će zadržati svoje prepoznatljive brendove. "Ugovor o ujedinjenju" predviđa i zajedničke investicije i distribuciju, osvajanje novih tržišta i razmenu akcija među partnerima. Jedan od rezultata integracije, kako je najavljeno, biće povećan broj zaposlenih, jer će se obim poslovanja proširiti. U Grand promu naglašavaju da strateško partnerstvo nije isto što i prodaja već nov način udruživanja kapitala koji je u interesu naše zemlje i celog regiona. Takav odnos omogućiće uzajamni ulazak u vlasništvo obe strane, a ne prodaju srpskog kapitala partnerima iz Slovenije. Grand prom će, dakle, zadržati potpunu samostalnost upravljanja i donošenja strateških poslovnih odluka. Poznati brendovi Kolinske "kokta", "jupi" i čajevi "1.001 cvet" već se proizvode u Srbiji. Takođe, u planu je i da Grand prom u Sarajevu izgradi fabriku za proizvodnju popularne paštete "argeta" i pogon za preradu i pakovanje kafe koja će biti zajednička investicija ove tri kompanije. Strateško partnerstvo sa Droga-Kolinskom omogućiće stvaranje regionalnog centra konditorske industrije u Beogradu i otvoriće vrata domaćim robnim markama da se šire ka Evropi i Rusiji. Grand prom iz ovog strateškog povezivanja očekuje veliki regionalni i evropski razvoj, jer se već dokazao kao lider u SCG i BIH, te su evropske ambicije potpuno opravdane. Izvor: "Danas".

Krediti za Kragujevac, Bor i Vranje:
Posao za 250 radnika
Domaći privrednici zaposliće u Kragujevcu, Boru i Vranju oko 250 ljudi, zahvaljujući kreditima koje odobrava Fond za razvoj Srbije. Privrednici su dobili 100 miliona dinara po osnovu odluke vlade u junu da pomogne smanjivanje broja nezaposlenih i oživljavanje proizvodnje u gradu Kragujevcu i opštinama Vranje i Bor. Kragujevac je dobio 50 miliona, a Bor i Vranje po 25 miliona. Prvi rezultati akcije vlade trebalo bi da se osete tek za devet meseci jer je najčešće reč o dugoročnim projektima. "Interesovanje privrednika je bilo veće nego što smo imali para. Ovo se posebno odnosi na Kragujevac gde je bilo više od deset zahteva za kredit, a odobrena su tri. U Vranju i Boru bila su po dva projekta i svi su odobreni", kaže Olivera Božić, direktor Fonda za razvoj. U Kragujevcu su pozajmicama finansirani projekti reciklaže sekudarnih sirovina obojenih metala, pokretanje proizvodnje obrađenih elemenata od drveta i proizvodnje troslojne folije. U Boru je 15 miliona dinara dobilo preduzeće za preradu mesa i mesne prerađevine, a deset miliona servis za dijagnostiku i tehničko ispitivanje vozila. Jedna vranjanska firma za proizvodnju stočne hrane dobila je 15 miliona dinara, a drugoj je za klanje stoke i preradu mesa odobreno deset miliona dinara. Vlada je nedavno odlučila da dodeli još 400 miliona dinara za ove tri opštine i to 200 za Kragujevac, a po 100 za Bor i Vranje. Odluka o dodeli ovih para biće poznata početkom oktobra. Već sada, ističe Božić, ima više zahteva za dobijanje kredita, a probudili su se i privrednici u Boru i Vranju. Kamata 0,5 odsto Godišnja kamatna stopa na kredite je 0,5 odsto, rok otplate do pet godina, grejs period je 12 meseci, a primenjuje se valutna klauzula. Pravo na korišćenje ovih sredstava imaju investitori iz Srbije, odnosno preduzeća koja imaju 51 odsto domaćeg kapitala. Krediti se ne mogu koristiti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, trgovinu i infrastrukturu. Visina kredita zavisi od broja zaposlenih radnika, ali i ocene biznis plana. Takođe, 70 odsto radnika koji se zapošljavaju moraju da budu iz navedenog grada i dve opštine kao i da su prijavljeni kod Nacionalne službe za zapošljavanje. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta