Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pola miliona građana podržalo inicijativu sindikata za podelu besplatnih akcija zaposlenima u javn
Na potezu parlament Srbije
Pet stotina hiljada punoletnih građana Srbije, u toku akcije koja je trajala samo sedam dana, svojim potpisima podržalo je predlog Skupštini Srbije za usvajanje paketa od četiri zakona koji bi omogućili podelu besplatnih akcija zaposlenima u javnom sektoru. Ovo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare saopštio Branko Pavlović, konsultant sindikalnih mreža NIS, EPS, Telekom i PTT koje su glavni pokretači ove inicijative. Prema njegovim rečima, broj građana koji su potpisali ovu zakonsku inicijativu dvostruko je veći od broja građana koji su podržali kandidaturu Vojislava Koštunice na izborima 2000. godine. - Da biste bili ravnopravni sa Vladom kao zakonski predlagač treba da sakupite 15.000 potpisa, a mi mo sakupili mnogo više. Imajući u vidu da iza zakonskih predloga stoji ogroman broj građana (za svaki zakonski predlog po 500.000 potpisa), pitanje da li će se o ovim zakonima raspravljati ili ne, ne bi trebalo uopšte da bude predmet diskusije - rekao je Pavlović i dodao da "Vlada nema šta da misli, jer je ustavom regulisano da se o zakonskim predlozima mora raspravljati". On je istakao da od predsednika Skupštine Srbije Predraga Markovića očekuje da zakaže vanrednu sednicu na kojoj će poslanici da započnu argumentovanu raspravu. U vezi sa ovim predlogom, Pavlović je najavio predaju potpisa za utorak 4. oktobar, dok će "povorka" građana, odnosno zdravstvenih, prosvetnih i drugih radnika zaposlenih u javnim službama do Skupštine Srbije krenuti sa Trga Slavija. Kako je naglasio Pavlović, sa policijom još uvek nije dogovoreno da li će se 17 kubnih metara papira sa potpisima do parlamenta nositi u rukama ili će za taj posao biti angažovan šleper. Izvor: "Danas".

"Karlsberg" ne zatvara "Čelarevo"

Danska grupacija "Karlsberg", peti po veličini proizvođač piva na svetu, zatvoriće 14 od svojih 29 pivara u Evropi u okviru plana za povećanje efikasnosti proizvodnje na tom kontinentu, izjavio je portparol te grupacije Jens Peter Skarup. Ova danska kompanija vlasnik je i jedne od najvećih fabrika popularnog alkoholnog napitka i u Srbiji - Pivare "Čelarevo". Kompanija još nije odlučila koje će pivare biti zatvorene i kada, niti koliko će radnih mesta biti ukinuto. "Ne možemo reći kada će se to desiti", rekao je Skarup i pojasnio da se njihove pivare nalaze u devet evropskih zemalja. "Srpska Pivara 'Čelarevo', koja već dve godine posluje u okviru Karlsberg grupe, spada u grupu strateški važnih pivara i kao takva neće biti zatvorena jer ima veliki značaj u celom regionu", tvrdi jedan od menadžera ove domaće fabrike. Ova godina, nastavlja on, bila je uspešna za pivaru. Pored toga što je u Čelarevu počela proizvodnja prvog stranog brenda piva u SCG, značajno je povećana i proizvodnja, a planovi za narednu godinu su još ambiciozniji, dodao je on. Prema podacima Udruženja Pivara, "Čelarevo" je trenutno na trećem mestu po učešću na domaćem tržištu sa osam odsto rasta udela na tržištu, što je i najveća stopa rasta zabeležena u ovoj godini u Srbiji. "Karlsberg" je, kaže sagovornik, samo u toku prošle godine u Čelarevo investirao više od 12 miliona evra, a do 2009, prema ugovornim obavezama, treba da investira ukupno 47 miliona evra. Izvor: "Glas javnosti".

Da li EPS treba razdvojiti na proizvodnju i distribuciju struje:
Podela firme zbog uštede ili prodaje
Podela Elektroprivrede Srbije na preduzeće koje proizvodi električnu energiju i ono koje je distribuira i naplaćuje ponovo, postala je ovih dana aktuelna. Ideja o odvajanju ovih delatnosti bila je prisutna još za vreme prethodnog ministarstva energetike, ali je sadašnje ministarstvo od toga odustalo, tako da je EPS celovit ušao u Zakon o energetici. Podela EPS-a na dva dela očigledno je aktuelna jer bi, prema nezvaničnim podacima, uskoro trebalo da se uradi projekat o ostvarenju ove ideje. Novac od tri miliona dolara za izradu studije o reorganizaciji EPS-a obezbedila je Evropska agencija za rekonstrukciju. Problemi su nastali kada je EPS i EAR trebalo da se dogovore šta će biti cilj te studije. EAR je predlagao da to bude reorganizacija koja bi podrazumevala razdvajanje delova EPS-a na dve celine, sa čime se EPS nije složio. Pregovori između EAR-a i EPS-a o tome neuspešno traju već više meseci. Koncept odvajanja proizvodnje i naplate struje predviđao je Predlog zakona o energetici koji je uradio tim ministarke Kori Udovički, ali je to kasnije odbacilo ministarstvo Radomira Naumova. Protivnici ideje odvajanja proizvodnje od naplate kažu da ovaj koncept ranije nije prošao, pa se sada pokušava na drugi način. Oni dodaju da studija nije obavezujuća, ali se može iskoristiti kao dokaz da je tako nešto potrebno uraditi. Oni tvrde da na Zapadu proizvodne firme kupuju distribucije da bi osigurale prodaju svoje struje. U Ministarstvu energetike ističu da je odvajanje ove dve delatnosti uvod u privatizaciju EPS-a i da se pokazalo kao loše u zemljama u regionu. "Zašto bismo odvajali proizvodnju od distribucije struje kada to ne rade ni kompanije na Zapadu? Kada privatnici kupe distribucije, onda će struja poskupeti više puta jer tada oni određuju cenu bez obzira na to od koga je kupe. Da je odvajanje loše, pokazuje primer Mađarske koja sada želi ponovo da kupi distribucije koje je nekada prodala, jer ne može da utiče na cene", rekli su u ovom ministarstvu. Slobodan Ružić, bivši zamenik ministara energetike, tvrdi da priču o odvajanju proizvodnje i distribucije treba razdvojiti od privatizacije EPS-a. "Privatni kapital je neophodan EPS-u, ali samo za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta i to što pre, dok o privatizaciji ne bi trebalo razmišljati pre 2015. godine. Odvajanje proizvodnje od naplate potrebno je zbog privlačenja stranog kapitala i, između ostalog, efikasnijeg rada kompanije. Ove dve delatnosti nemaju ništa zajedničko i zbog toga imate loše upravljanje i dodatnu administraciju", objasnio je Ružić. Tačno je da kompanije na Zapadu, dodaje on, kupuju distribucije da bi osigurale prodaju, ali to i dalje ostaju dve odvojene firme sa istim vlasnikom, i kod nas bi taj vlasnik bila država. "Naša proizvodna kompanija ne bi imala problema da proda struju jer je ona zadužena za snabdevanje većine domaćih potrošača. To znači da distribucije preuzimaju struju koju proizvede domaća proizvodna kompanija, naravno po realnim cenama. Tako bi ova kompanija mogla da štititi potrošače od "divljanja" s cenama i problema u snabdevanju", zaključio je Ružić. Pomoć na zahtev vlade i EPS-a "Na zahtev Vlade Srbije i EPS-a, Evropska agencija za rekonstrukciju pomaže tehnički težak i izazovni proces restrukturiranja Elektroprivrede Srbije. To se radi u skladu sa Zakonom o energetici, koga je usvojila Skupština u avgustu 2004. u skladu sa Energetskom poveljom koju će Vlada Srbije potpisati 25 oktobra, čime će se ustanoviti regionalno tržište energije jugoistočne Evrope. Podsetimo da je EU, preko EAR-a, do sada obezbedila više od 400 miliona evra donacija namenjenih obnavljanju elektroprivrede u Srbiji", izjavio je Džon Vajt, portparol EAR-a u Srbiji. Izvor: "Glas javnosti".

Novi zakon o penzijama:
Povoljnije za penzionere
Primanja penzionera će se, počev od sledeće godine, usklađivati dva puta godišnje, 1. aprila i 1. oktobra, i to pretežno sa kretanjem troškova života a sve manje sa platama, a za četiri godine indeksiraće se isključivo prema troškovima života. Ovo je jedna od najvažnijih izmena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju koji su juče usvojili poslanici u Republičkoj skupštini. Oni su usvojili i amandman prema kojem penzije, ali samo u naredne tri godine neće moći da budu manje od 60 odsto prosečne plate u republici. Starosna granica za penzionisanje, prema juče usvojenom rešenju, počeće da se pomera od 2008. i to za po šest meseci godišnje zaključno sa 1. januarom 2012. Po istom principu kao i za starosne promeniće se i uslovi za sticanje prava na porodičnu penziju. Za one koji su počeli rano da rade neće se ništa promeniti, pa će u penziju i dalje moći da idu žene sa 35, a muškarci sa 40 godina radnog staža i najmanje 53 godine života. Najniža starosna, odnosno invalidska penzija od 1. januara sledeće godine biće podignuta na nivo od 25 odsto prosečne bruto plate u Republici u ovoj godini, a kasnije će se usklađivati kao i ostale penzije. Formula za izračunavanje prve penzije neće se menjati, opšti bod će se i dalje množiti sa ličnim bodom, s tim što će se u zarade uključiti i plate iz one godine kada se ide u penziju. Sadašnja tri penzijska fonda, zaposlenih, poljoprivrednika i samostalaca spojiće se u jedan. Administrativna konsolidacija fondova predviđena je od januara 2007, a finansijska najkasnije do 2010. godine. Ovako izmenjen zakon počeće da se primenjuje od 1. januara sledeće godine, a za njegovo usvajanje glasalo je 127 poslanika vladajuće koalicije i SPS. Protiv zakona izjasnila su se 74 poslanika Srpske radikalne stranke, a 32 poslanika Demokratske stranke nisu glasala. Poslanici u Republičkoj skupštini usvojili su juče i zakone o dobrovoljnom penzijskom osiguranju, zatim o povezivanju staža radnicima kojima poslodavci nisu uplaćivali doprinose, kao i pretvaranju duga penzionerima u javni dug i njegovu isplatu putem obveznica. Zakonom koji reguliše pitanje nepovezanog staža propisano je da se parama iz budžeta pokriju doprinosi za radnike kojima poslodavci u periodu od 1. januara 1991. pa do 31. decembra 2003. nisu uplaćivali doprinose. Zahtevi za ostvarivanje ovog prava mogu se Fondu PIO podneti u naredna tri meseca. Shodno ovom zakonu, dug korisnicima Fonda PIO zaposlenih od penzije i po isplatiće se u roku od tri godine, počev od 20. januara 2006. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta