Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Besplatne akcije za penzionere NIS, EPS, PTT

Predstavnici 21 sindikata dostaviće do 1. oktobra Skupštini Srbije predlog za usvajanje paketa od četiri zakona koji bi omogućili podelu besplatnih akcija u javnim službama i preduzećima i ista prava u privatizaciji. Kako je saopšteno iz Sindikata Naftne industrije Srbije, Elektroprivrede Srbije, PTT-a i "Telekoma", paketom od četiri zakona predviđeno je da besplatne akcije dobiju zaposleni i penzioneri ta četiri najvažnija preduzeća u Srbiji. Akcije mogu dobiti i građani Srbije, zaposleni u javnim službama, u prosveti, zdravstvu, državnoj upravi, pravosuđu, kulturi, vojsci, policiji i ranije zaposleni u velikom broju propalih firmi. Navodi se da zakonska inicijativa obuhvata više od 3,5 miliona građana Srbije koji bi, po dosadašnjim propisima, ostali bez prihoda od privatizacije u Srbiji. Izvor: "Blic".

Janez Lotrič, predsednik uprave slovenačkog Petrola:
Zainteresovani smo za partnerstvo sa NIS
Janez Lotrič, predsednik uprave slovenačkog Petrola, u ekskluzivnom intervjuu za Energyobserver, potvrdio je da je ta kompanija zainteresovana da postane jedan od strateških partnera Naftne industrije Srbije. Petrol je slovenačka nacionalna kompanija koja pokriva oko 65 odsto slovenačkog tržišta naftnih derivata. Prodajemo oko dva miliona tona naftnih derivata godišnje i ostvarujemo bruto promet na godišnjem nivou od oko milijardu i po evra. Najviše smo prisutni na matičnom području gde imamo oko 300 prodajnih objekata, ali i na tržištu Hrvatske, gde već nekoliko godina posedujemo dvadesetak benzinskih stanica, dok u Bosni i Hercegovini imamo 30 prodajnih objekata. Prisutni smo i u drugim područjima energetike naročito u gasnoj privredi. Naime, mi u Sloveniji imamo 21 koncesiju za gasifikaciju slovenačkih gradova, a na osnovu koncesionih prava koje dele opštine - kaže Janez Lotrič. Prema njegovim rečima Petrol i Naftna industrija Srbije potpisali su pre godinu i po dana Protokol o saradnji, gde su definisani osnovni elementi eventualne buduće saradnje. - Ukidanjem Zakona o NIS i usvajanjem plana za njegovu reorganizaciju mislim da je otvoren prostor za realizaciju elemenata tog Protokola. Zainteresovani smo da postanemo jedan od strateških partnera Naftne industrije Srbije, odnosno da zajedno sa još nekom kompanijom učestvujemo u modernizaciju jedne od dve rafinerije NIS. Aranžman bi bio zasnovan na dugoročnim kreditima, koji bi se vraćali u derivatima proizvedenim u tim osavremenjenim rafinerijskim postrojenjima. Drugi element moguće saradnje je ulazak u proces modernizacije mreže benzinskih stanica, gde bismo sa Naftnom industrijom Srbije zajednički ulagali kapital i znanje. Ideja koja je razrađena u tom našem Protokolu nije ni u jednom trenutku ometala proces privatizacije NIS. Međutim, sada je preovladalo mišljenje da je potrebno generalno razraditi koncept privatizacije Naftne industrije Srbije, tako što će se u proces uključiti i privatizacioni savetnik. Očekujemo da će izabrani savetnik zatražiti da mu i mi izložimo svoje predlog. Da ponovim, zainteresovani smo da učestvujemo u modernizaciju jedne od rafinerija, verovatno u konzorcijumu sa još nekom inostranom kompanijom, kao i u modernizaciju prodajne mreže NIS. To su naša preliminarna razmišljanja, kada dobijemo razrađen koncept privatizacije NIS, onda ćemo još jednom razmotriti situaciju i na osnovu toga ćemo pripremiti naš konačni predlog, ističe Petrič. Izvor: "Danas".

U industrijskoj zoni Kragujevca slovenačko-srpska firma T. P. V. Šumadija gradi pogon:
Fabrika za proizvodnju i promet auto-delova
U Kragujevcu je krajem sedmice potpisan ugovor o zakupu četiri hektara građevinskog zemljišta, na kojem će zajedničko preduzeće koje su osnovale kompanija T. P. V. iz Novog Mesta i firma AGRO Šumadija iz Žirovnice izgraditi proizvodno-komercijalni objekat za proizvodnju i promet auto-delova. Ugovor o zakupu zemljišta u kragujevačkoj Industrijskoj zoni potpisan je između kragujevačke gradske uprave i firme T. P. V. Šumadija, koja će gradnju svog objekta u Kragujevcu početi najkasnije tokom narednog meseca, a planirano je da sa radom počne u aprilu 2006. godine. U ovaj projekat u prvoj fazi biće investirano oko tri miliona evra. Planirano je da se u drugu fazu razvoja kompanije T. P. V. Šumadija uloži još najmanje tri miliona evra. U prvoj fazi rada u T. P. V. Šumadija biće zaposleno više od 100 radnika. Planirano je da Šumadija na proleće naredne godine započne proizvodnju zaptivača za auto-industriju a uskoro će svoju delatnost proširiti proizvodnjom (i prometom) i drugih auto-delova, kao što su sedišta, mehanizmi i komponente, otpresci od lima... Oko 85 odsto proizvodnje T. P. V. Šumadija biće namenjeno inostranim tržištima, pre svega zemljama Evropske unije. Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom u Vladi Srbije Milan Parivodić, koji je prisustvovao potpisivanju ugovora, ocenio je da bi primer Kragujevca, kada je ustupanje građevinskog zemljišta preduzetnicima u pitanju, trebalo da slede i druge opštine. Predsednik kompanije T. P. V. iz Novog Mesta Vladimir Bahč izrazio je očekivanje da će u Zastavinoj Fabrici automobila oživeti proizvodnja. "T. P. V. želi da se veže za proizvodnju automobila u Kragujevcu", rekao je predsednik kompanije iz Novog Mesta i podsetio da ova slovenačka firma sarađuje sa Renoom, BMW, Simosom, Bošom i drugim svetskim auto-kompanijama i proizvođačima auto-delova. Izvor: "Danas".

Amerikanci i Englezi kopaće naše zlato

U Ministarstvu energetike i rudarstva danas se otvaraju ponude za koncesije na Crnom vrhu. Prema našim informacijama, za rudno telo Čoka Kuruga javile su se četiri svetske kompanije, a najpovoljnije uslove ponudili su britansko-australijska kompanija "Rio tinto" i američki "Selps-Dodž". To su i najmoćnije rudarske kompanije u svetu. Čoka Koruga je i najistraženija od sva tri rudna tela ponuđena za koncesije na Crnom vrhu (svako ležište je površine 50 kvadratnih kilometara). Poznato je da u tom području iz stone rude može prosečno da se dobije osam do 10 grama zlata, a na nekim partijama i do 30 grama. Stručnjaci su izračunali da se sa 4,5 grama po toni rude ostvaruje izuzetan profit. U ataru Dumitrov potok još ranije je utvrđeno da ima germanijuma koji je trostruko skuplji od zlata. Za rudno telo Tilva njagra zainteresovane su dve svetske firme od kojih je u prednosti kanadsko-australijska kompanija "Dandi" koja je nedavno otvorila predstavništvo u Boru. Za rudno ležište Čoka Kumpjatra nije bilo zainteresovanih. Ipak, najviše pažnje dogodiće se u četvrtak kada se otvore ponude za već istraženo ležište rude bora kod Baljevca na Ibru. Ruda bora je retka u svetu, postoji samo u Kini i Turskoj, i nezamenljiva je u vojnoj i staklarskoj industriji. I za tu koncesiju glavni pretedent je kompanija "Rio tinto". Koncesije za istraživanja na Crnom vrhu daju se na tri do pet, a eventualna eksploatacija trajala bi 25 godina. Jedan od glavnih uslova je da koncesionari strogo poštuju svetske ekološke standarde. Izvor: "Glas javnosti".

Kartice umesto čekova

Do kraja godine propisima Narodne banke Srbije, čekovima građana oduzeće se kreditna funkcija u platnom prometu, a tu funkciju preuzeće četiri vrste kreditnih kartica, koje već izdaje 22 banaka u zemlji. Na srpskom tržištu funcionišu "viza", "master", "dajners" i "dinakard" kreditne kartice, za koje banke odobravaju rok otplate od tri meseca do 30 meseci, prenosi Tanjug. Nacionalnu "dinakard" kreditnu karticu izdaje devet domaćih banaka, a od danas pridružiće im se i Nacionalna štedionica. Za domaće potrošače trenutno najzanimljivija je "dinakard" kartica jer je mesečna kamata na korišćenje sredstava najmanja. Za sada "dina" karticama moguće je plaćati robe i usluge u zemlji. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta