Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prvi kontingent Zastavinog oružja krenuo za SAD i Kanadu:
Isporučeno 3.000 pušaka
Prvi kontingent od tri hiljade lovačkih karabina i malokalibarskih pušaka namenjen kupcima u SAD i Kanadi isporučen je kompaniji Remington, strateškom partneru kragujevačke fabrike u oblasti lovačkog i sportskog oružja. Vrednost isporuke iznosi oko 400.000 evra. Kako je planirano, Zastava Oružje će tokom ove godine na severnoameričko tržište izvesti 24.000 lovačkih karabina i malokalibarskih pušaka u vrednosti od 3,2 miliona dolara. Sledeći kontingent oružja put Amerike kreće krajem februara.Zastava Oružje tokom narednog meseca sa menadžmentom Remingtona počinje pregovore o proširenju saradnje. Očekuje se da će biti postignut dogovor o tome da u Zastavi u dogledno vreme počne proizvodnja delova za Remington, što bi podrazumevalo i određena investiciona ulaganja američke kompanije u kragujevačku fabriku. Proširenje poslovne saradnje sa Remingtonom omogućilo bi, procenjuju u Zastavi Oružju, upošljavanje još oko 600 radnika. Izvor: "Danas".

Povodom vesti da je na pomolu udruživanje Merkatora, Delte i Agrokora:
Veliki trgovinski lanci podstiču konkurenciju
Vest koju je objavio ljubljanski dnevnik Finance da su tri velike trgovinske kuće - slovenački Merkator, srpska Delta i hrvatski Agrokor počele pregovore o udruživanju u holding otvorila je prostor za spekulacije da li je na pomolu stvaranje novog trgovinskog giganta u ovom delu Evrope. Sudeći prema poslovnim rezultatima, u budući holding Merkator ulazi kao uspešna firma, Agrokor je veoma zadužen, a Delta, kako piše Finance, ima finansijske rezerve od prošlogodišnje prodaje Delta banke i Delta osiguranja. Merkator je u vreme promene rukovodstva kompanije obelodanio nameru da se strateškim povezivanjem širi u regionu, kao i da želi da u Hrvatskoj osvoji 12 odsto, u SCG 10, a u BIH pet odsto tržišta. Spajanje firmi i njihovo udruživanje u holdinge normalna je pojava u svetu i to nije nikakava novost. A da li će novi holding biti monopolista na tržištu Slovenije, Hrvatske, Srbije, BIH i drugih okolnih zemalja to će zavisiti od pozicije koju na tom tržištu osvoji. Treba, međutim, podsetiti da su se na tom tržištu već pozicionirali veliki trgovinski lanci. Komentarišući moguće teškoće sa uključivanjem Agrokora "zbog istorijsko-političkih odnosa između Srbije i Crne Gore" o kojima piše ljubljanski dnevnik, Miroslav Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište, ističe da takva razmišljanja nisu u skladu sa ekonomskim interesima. - Stvaranje takvog holdinga nije realno ali ukoliko se ipak dogodi, to će biti veliki napredak u privrednoj saradnji kompanija koje posluju na prostoru bivše SFRJ. Stav Ministarstva trgovine je da je dobro da svetski poznati trgovinski lanci već imaju svoje objekte u Srbiji jer to podstiče konkurenciju. Osim toga, to je jedini način da se u zemlji, koja je pretežno poljoprivredna, snize cene nekih proizvoda i "dovedu" u sklad sa svetskim cenama - rekao je za Danas Srđan Srećković, pomoćnik ministra za trgovinu, turizam i usluge - komentarišući najavu formiranja holdinga Merkator, Agrokor i Delta. U Privrednoj komori Srbije tim povodom ukazuju na odredbe Zakona o antimonopolskom ponašanju koje "propisuju" formiranje slobodnog tržišta, što je jedan od uslova za pristupanje Evropskoj uniji. Kad je reč o (eventualnoj) zaštiti domaće trgovine postoje i drugi načini, koji ne podrazumevaju "zabranu" ulaska stranih kompanija na naše tržište, kažu u PKS i podsećaju na strategiju razvoja trgovine u Srbiji, koja insistira na otvaranju tržišta. Izvor: "Danas".

Seobe kapitala na Balkanu:
Hrvatske firme dolaze u Srbiju
Sve je više slučajeva selenja hrvatske proizvodnje u Srbiju. Dalmatinci su nedavno doživeli pravi šok kada je obznanjeno da se čuvena fabrika sardina „Neptun“ iz Komiže na Visu (koja je označavala 135-godišnju tradiciju riboprerađivačke industrrije u tom gradiću) seli u Niš. Oni koji su doneli takvu odluku ogorčenim su radnicima i građanima objašnjavali da takva fabrika na moru „nepovoljno utiče na turizam“, jer se iz nje širi „neugodan miris“. Uzbunu u javnosti podigla je i najava zatvaranja punionice Coca-Cole Beverages iz Solina (kod Splita) i njeno selenje u Suboticu. „Lura“ je nešto ranije ugasila Zadarsku mljekaru i proizvodnju prebacila u Srbiju. Zbog ograničavanja poslovanja koje mu je nametala moćna fabrika duvana iz Rovinja, BAT je kupio Fabriku duvana u Vranju i tamo se u celosti preselio iz Zadra. Razloga za premeštanje određene proizvodnje iz Hrvatske u Srbiju ima više. Kao jedan od razloga navodi se jevtinija radna snaga, a još više niži porezi. Ističe se da je Srbija uvela jedinstveni porez na rad (plate), kapital (dobit firme) i potrošnju (PDV) od 14 odsto (u Hrvatskoj je on 23 odsto). Razloga svakako ima još i zato svaki slučaj treba posmatrati odvojeno. Na primer, u slučaju BAT-a i njegova napuštanja Hrvatske presudnu su ulogu odigrali „monopolsko-carinski“ uslovi. S jedne strane BAT-u je prevelike probleme, posebno u distribuciji proizvoda, pravila Tvornica duvana Rovinj, a sa druge strane država svojom carinskom politikom koja je drastično uticala na cenu BAT-ovih proizvoda. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta