Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hotel Jugoslavija prodat za 31,3 miliona evra

Hotel Jugoslavija prodat je juče, iz trećeg pokušaja, kompaniji Alpe-Adrija hoteli iz Beograda za 31,3 miliona evra, saopštila je Agencija za privatizaciju Srbije. Kako se navodi u saopštenju, početna cena prodaje hotela koji je deo imovine kompanije Dunav osiguranje bila je 26 miliona evra. Na javnom nadmetanju u kupovini hotela Jugoslavija učestvovale su još dve kompanije - Pluto internacional iz Kinstauna i KLC holdings iz Luksemburga. Podsećanja radi, početna cena hotela Jugoslavija na prvoj aukciji krajem juna ove godine bila je 42,4 miliona evra, a u drugom pokušaju, krajem jula, početna cena je bila niža za 6,3 miliona evra, ali oba puta nije bilo ponude za kupovinu. Nezainteresovanost kupaca za hotel Jugoslaviju pravdana je činjenicom da je Kompanija Dunav osiguranje (u čijem se sastavu nalazi ovaj hotel) precenila vrednost hotela. Izvor: "Danas".

Ministri finansija Srbije i Crne Gore na forumu u Beču:
DINKIĆ: Nema ekonomskih prepreka na putu ka EU
Sa ekonomskog aspekta nema prepreka da Srbija do 2012. godine postane članica Evropske unije, ocenio je juče u Beču ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić. Učestvujući na 11.ekonomskom formu centralne i istočne Evrope, koji organizuje finansijski magazin Juromani, on je naglasio da je ostalo još da se reše važna politička pitanja, kao što su budućnost državne zajednice, i status Kosova, ali da sa ekonomskog apekta nema prepreka na putu ka EU. "I ova konferencija pokazuje da postoji veliki inters stranih investitora za Srbiju, i to ne samo austrijskih koji su posebno zainteresovani za privatizaciju osiguravajućeg društva DDOR iz Novog Sada, već i za ulazak na naše tržište po drugim osnovama", kazao je Dinkić novinarima. On je dodao da je za Srbiju dobar znak sadašnja karakteristika razvoja u Evropi kada mnoge kompanije sele svoju proizvodnju iz zemalja koje su ušle u EU, u države koje su kandidati za ulazak u Uniju. Dinkić je ocenio i da bi ova godina za Srbiju po stranim direktnim investicijama trebalo da bude veoma uspešna, imajući u vidu da predstoji privatizacija Vojvođanske banke, Panonske banke, DDOR, kao i interesantan tender za mobilnu telefoniju. Ministar finansija Crne Gore Igor Lukšić izrazio je uverenje da će brži rast i razvoj crnogorske privrede uslediti nakon aprilskog referenduma o državnom statusu Crne Gore. "Ono što će se desiti nakon referenduma je brži rast i razvoj crnogorske privrede i uopšte sistema iz razloga što će sve dileme i rezerve investitora biti uklonjene. Očekujem u drugoj polovini godine značajnije interesovanje stranih investitora za Crnu Goru", kazao je Lukšić novinarima. Izvor: "Danas".

Kraj privatizacije Vojvođanske banke u trećem kvartalu ove godine:
Novi vlasnik dobija zdravu banku
Privatizacija Vojvođanske banke biće, po svemu sudeći, okončana u trećem kvartalu ove godine a novi vlasnik će na računu zateći sigurno još bolje stanje nego što je sada. Očekujemo, naime, da ćemo do tada regulisati odnose sa klijentima po osnovu inostranih obaveza prema Pariskom i Londonskom klubu poverilaca, IFC i EBRD što će naš kapital dodatno uvećati za nekoliko milijardi dinara - izjavio je juče na konferenciji za novinare Zoran Radonjić, generalni direktor Vojvođanske banke. Sumirajući rezultate poslovanja ostvarene u prethodnoj godini, on je posebno podvukao da je bilansna suma banke povećana za pet milijardi dinara i da sada iznosi 41 milijardu dinara, a da je kapital banke za godinu dana povećan čak za 63 odsto, odnosno za 2,5 milijarde dinara i da sada iznosi 6,5 milijardi dinara. To je, kako je rekao, omogućilo rast dinarskih depozita za 50 odsto, deviznih depozita za 17 odsto i povećano ulaganje u hartije od vrednosti za 180 odsto. -Iz gubitka od 6,1 milijardu dinara sa kojim je banka ušla u 2005. godinu, prešli smo u zonu poslovanja sa dobitkom od 60 miliona dinara, uprkos činjenici da smo za 50 odsto smanjili kamate na kredite korporativnim klijentima. To nam daje osnova i da planove za 2006. postavimo veoma ambiciozno, bez obzira na to da li je reč o povećanju nivoa depozita i plasmana, obima i kvaliteta bankarskih proizvoda i usluga ili jačanja konkurentske pozicije i tržišnog učešća. Prošle godine smo sa više od 200 hiljada izdatih platnih kartica dostigli cilj da pokrivamo jednu četvrtinu tržišta, a do kraja ove godine planiramo da broj "visa" i "dina" kartica sa sadašnjih oko 40 hiljada povećamo na 550 do 600 hiljada. Spremni smo da krenemo i sa izdavanjem dinarskih štednih zapisa i to bez ikakvog uslovljavanja, a naši novi štedni i depozitni proizvodi biće nevezana štednja, dečja štednja i rentna štednja - rekao je Radonjić i dodao da ne odustaju od liderske pozicije u poslovanju na tržištu novca i hartija od vrednosti ni u ovoj godini. Izvor: "Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta