Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Eksperti MAT priznali da su pogrešili u proceni inflatornih kretanja:
Inflacija jednocifrena
Ako smo kod kursa evra tačno predvideli da će se spustiti i na 80 dinara, onda moramo priznati da smo kod projekcije ovogodišnje inflacije pogrešili kada smo procenjivali da će ona na kraju godine biti od 11 do 13 odsto. Inflacija će biti jednocifrena čak uz pretpostavku da u naredna tri meseca cene u proseku rastu od 1,1 do 1,2 odsto - izjavio je juče Stojan Stamenković, urednik Makroekonomskih analiza i trendova, predstavljajući najnoviji broj te publikacije. Stamenković je donekle korigovao i prognoze o ovogodišnjem rastu uvoza. Sada smo, rekao je on, bliži proceni da bi na kraju godine uvoz mogao da dostigne 10,6, a ne 10,1 milijardu evra, kako smo procenjivali. U tom slučaju deficit robne razmene kretaće se između 5,8 i šest milijardi evra. Kada je, međutim, reč o izvozu, stručnjaci Ekonomskog instituta okupljeni oko MAT smatraju da bi izvozni rezultati mogli da budu čak 26 odsto veći ako se mere u evrima ali je osnovno pitanje koliko dugo može da izdrži sadašnja izvozna ekspanzija sa ovakvim kretanjem kursa. Iako je kod industrijske proizvodnje zabeleženo usporavanje u odnosu na prethodne mesece, Stamenković za sada ostaje pri proceni da će se ovogodišnja stopa rasta privredne aktivnosti kretati između 4,5 i pet odsto, a kako je naglasio septembarski podaci će potvrditi da li će se ovakva prognoza ostvariti ili ne. Komentarišući rebalans budžeta za ovu godinu, kao i Nacionalni investicioni plan, Stamenković je ukazao na to da će NIP predstavljati veliki pritisak na rast inflacije u narednoj godini. Prema njegovoj računici, plate zaposlenih u budžetskim ustanovama korigovane su za 20 do 25 odsto i to je učinjeno u poslednjem kvartalu pa će to nesumnjivo povećati inflatorne pritiske. Iako smatra da ovogodišnja sredstva iz NIP neće biti u potpunosti realizovana zbog dugog trajanja tendera, ipak je po njegovom mišljenju evidentan raskorak između ciljeva monetarne i fiskalne politike. Posebnu pažnju Stamenković je posvetio prihodnoj strani rebalansiranog budžeta ukazujući na to da se pokazalo da su nerealno bili procenjeni prihodi od PDV, i da su njegov glavni oslonac postali neporeski prihodi. "Ukoliko licenca za trećeg mobilne telefonije ne bude prodata, u budžetu bi mogao umesto suficita, da se pojavi deficit, upozorio je Stamenković. Izvor:"Danas".

Deprecijacija evra ne ide naruku konditorskoj proizvodnji, zaključeno na sednici Grupacije konditor
Za sedam meseci proizvedeno 69 hiljada tona slatkiša
Trend povećanja obima proizvodnje konditorskih proizvoda u Srbiji, zabeležen tokom poslednjih pet godina, nastavljen je i u 2006. godini. Za sedam meseci proizvodnja je premašila 69 hiljada tona, što je za 6,4 odsto više nego u istom periodu lane. Domaća konditorska industrija je, prilagođavajući se zahtevima tržišta, povećala plasman proizvoda kako na domaćem tako i na inostranom tržištu, iako postoji jaka konkurencija velikih svetskih kompanija, konstatovano je juče na sednici Grupacije proizvođača konditorskih proizvoda Privredne komore Srbije. Na ovom skupu se takođe moglo čuti i da se zahvaljujući nešto izraženijem rastu uvoza konditorskih proizvoda u prvoj polovini ove godine pojavio i deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni ove grane, mada se već od jula u kontinuitetu beleže pozitivni rezultati. Konditori učestvuju sa 8,6 odsto u ukupnom izvozu agrara, pri čemu se 85 odsto plasmana konditorskih proizvoda ostvaruje u susednim zemljama (BIH, Makedonija, Hrvatska i Albanija), 11 do 12 odsto na tržištu EU, dok se samo dva do tri odsto proizvodnje izvozi u prekomorske zemlje (Kanada, SAD, Australija). - Imajući u vidu da je poslednji kvartal u godini tradicionalno najpropulzivniji u našoj delatnosti, realno je očekivati da će do kraja godine biti dostignuta dvocifrena stopa rasta proizvodnje, kao i povećanje suficita u spoljnotrgovinskoj razmeni. Vodeće konditorske firme plasiraju u proseku četvrtinu svoje proizvodnje na inostrano tržište i dobro je što su se neke od njih, recimo Medela, Svislajon-Takovo, Pionir, Soko-Štark, Koncern Bambi i Marbo-Produktut, našle na listi 100 najvećih izvoznika u Srbiji. Grani koja iskazuje ovakvu vitalnost ipak ne ide na ruku deprecijacija evra, a problem je nabavka fleksibilne ambalaže na koju se sve više oslanja savremena konditorska industrija, a moramo da je uvozimo - istakao je Miroslav Miletić, direktor Grupacije konditora Srbije. Izvor:"Danas".

HOLCIM OTVORIO FABRIKU BETONA U BEOGRADU:

Švajcarska Holcim grupa otvorila je juče u Krnjači Fabriku betona Beograd istok, u čiju je izgradnju uloženo dva miliona evra. Generalni direktor Holcima Srbija Gustavo Navaro izjavio je, otvarajući novi pogon, da je kapacitet fabrike 100.000 kubnih metara betona godišnje, ali da će ona u početku sa 10 zaposlenih radnika proizvoditi jednu trećinu te količine. "Cenimo posvećenost Srbije da radi na jačanju stranih investicija i otvaranju novih radnih mesta", istakao je Navaro i dodao da Holcim planira da otvori još dve fabrike betona u Beogradu. "Beograd istok je moderna fabrika betona sa najsavremenijom švajcarskom tehnologijom koja omogućava da nema materija koje se bacaju, odnosno fabrika je ekološki potpuno čista", rekao je ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić. On je dodao da je Holcim grupa do sada u Srbiju uložila 150 miliona evra, a samo ulaganja u Cementaru u Novom Popovcu u ovoj godini premašiće 90 miliona dolara. Direktor fabrike u Krnjači Milan Vuković kazao je da je Holcim prepoznao opšti trend rasta građevinske industrije u Srbiji koji će povećati potrošnju betona. Izvor:"Danas".

Kupljeni "Trajal" i "BPI":

Bugarska kompanija "Brikel" pobedila je na tenderu za kupovinu kruševačke fabrike guma "Trajala", ponudivši 12,1 milion evra za 76,9 odsto kapitala i investicije od 25,1 milion evra, saopštila je Agencija za privatizaciju. "Brikel" je bezuslovno prihvatio obavezni i predložio dodatni socijalni program za radnike "Trajala", navodi se u saopštenju. Tenderska komisija je ponudu holandske kompanije "Elkor holding" (Elcor) proglasila za drugoplasiranu na rang listi ponuđača, ali u saopštenju nisu navedeni detalji te ponude. Agencija za privatizaciju će posle proglašenja pobednika tendera početi pregovore sa "Brikelom" o uslovima ugovora o prodaji "Trajala", nakon čega bi trebalo da bude zaključena privatizacija kruševačke fabrike, dodaje se u saopštenju. "Trajal korporacija" je najveće društveno predužeće u Kruševcu, a zapošljava 3.450 radnika, čija je prosečna plata oko 14.000 dinara. Prvi tender za prodaju "Trajala" je u martu ove godine proglašen neuspelim, jer nije bilo nijedne ponude, a drugi, na koji su stigle dve ponude, objavljen je krajem maja. Konzorcijum u kojem su kiparska firma Ist (East) point i beogradski "Žitomlin" kupila je Beogradsku pekarsku industriju (BPI) za dva miliona evra, saopštila je Agencija. Novi vlasnik BPI obavezao se ugovorom koji je potpisao sa Agencijom za privatizaciju da će u to preduzeće, koje zapošljava oko 1.300 radnika, uložiti 6,7 miliona evra i prihvatiti minimalne obaveze socijalnog programa. "Ist point" i "Žitomlin" su u vlasništvu Zorana Drakulića, koji je vlasnik i beogradskog "Klasa". Drugorangirani ponuđač na tenderu za prodaju BPI bio je konzorcijum firmi "Finartis Private Equity" sa Kajmanskih ostrva, "Arex" iz Beograda i novosadskog "MK Kommerca". Ponude za kupovinu BPI podneo je i konzorcijum "St. Mićael Enterprisesa" iz Beograd, "Luke Bar" i konzorcijuma radnika, ali je ona proglašena nevažećom. Agencija za privatizaciju Srbije produžila je do 24. oktobra rok za dostavljanje ponuda na konkurs za izbor privatizacionih savetnika za kompaniju "Simpo" iz Vranja i beogradsku turističku agenciju "Putnik". Agencija će posle tog roka pozvati kvalifikovane konsultantske kuće da dostave obavezujuće ponude, navodi se u oglasima objavljenim u današnjem broju lista "Politika". Prema proceni Agencije, vrednost usluga savetnika za privatizaciju "Simpa" je 15 miliona dinara uz naknadu od 25,2 miliona dinara za uspešno obavljen posao, dok je za "Putnik" vrednost usluga konsultanta procenjena na šest miliona dinara, odnosno još 34 miliona dinara za uspešnu prodaju. Izvor:"B92".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta