Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zbog velikog broja kompanija zainteresovanih za kupovinu RTB Bor, rok za predaju ponuda pomeren do 2
Na spisku kupaca 23 firme
Na zahtev kompanija koje su otkupile tendersku dokumentaciju za privatizaciju Rudarsko topioničarskog basena Bor, rok za podnošenje ponuda, pomeren je sa 30. oktobra na 22. novembar. - Nije uobičajeno da se promene rokova javno objavljuju jer mi o tome obaveštavamo zainteresovane učesnike na tenderu, ali u slučaju privatizacije RTB Bor postoji i veliko interesovanje javnosti i mnogo dezinformacija, pa smo bili prinuđeni da se javno oglasimo - rekao je za Danas Rade Šević, direktor službe za informisanje u Agenciji za privatizaciju. On je naglasio da nije tačan ni jedan od do sada objavljenih podataka o broju firmi koje su otkupile dokumentaciju po raspisanom tenderu za privatizaciju RTB Bor i da se takvi podaci ne objavljuju jer mogu štetno da utiču na tok prodaje. U saopštenju koje je Agencija juče dostavila medijima, između ostalog se navodi da će tačan broj i imena potencijalnih kupaca koji su otkupili tendersku dokumentaciju, kao i onih koji su dostavili obavezujuću finansijsku ponudu, konstatovati tenderska komisija nakon isteka roka za predaju ponuda. Ipak, nesporno je da za kupovinu RTB Bor postoji veliki broj zainteresovanih kompanija, što je za Danas potvrdio i Vladan Poznanić, rukovodilac grupe koju čine četiri firme izabrane za konsultante u privatizaciji borskog Basena. - Reč je o veoma obimnoj dokumentaciji i imali smo dosta teškoća da napravimo raspored termina u kojima će sve zainteresovane kompanije moći da se upoznaju sa uslovima tendera i da obave neophodne razgovore sa upravom RTB. To je jedini razlog zbog čega smo produžili rok za predaju ponuda - rekao je Poznanić i dodao da je osim dobro urađene privatizacione strategije, razlog velikog interesovanja za kupovinu borskih rudnika i visoka cena bakra na svetskom tržištu. Kako Danas nezvanično saznaje, 23 kompanije su otkupile tendersku dokumentaciju za privatizaciju RTB Bor, oko 20 aktivno učestvuje u prikupljanju podataka a najozbiljnije su zainteresovane jedna poljska firma, dve ruske i jedna italijanska kompanija. Izvor:"Danas".

Tender za prodaju šabačke Zorke u decembru:

Restrukturiranje šabačke Zorke završeno je i tender za prodaju te kompanije bi trebalo da bude raspisan u decembru, izjavio je juče direktor te kompanije Josip Mitrić. On je agenciji Beta rekao da je u Zorki nakon restrukturiranja ostalo 10 preduzeća sa ukupnim dugom od 42 miliona evra i 1.100 zaposlenih. Imovina holdinga premašuje ukupna dugovanja istakao je Mitrić i dodao da očekuje okončanje privatizacije kompanije do marta 2007. godine pošto postoje zainteresovani kupci. U tenderskom paketu prodavaće se fabrike Zorka-Obojena metalurgija, Mineralna đubriva, Energetika, Transport, Centar za istraživanje, Ekonomsko pravni poslovi, Sigurnost, Društvo invalida rada, Stan i Holding, kazao je Mitrić. Prema njegovim rečima, najveći dužnici u okviru holdinga su Zorka-Obojena metalurgija koja duguje 28 miliona evra i Zorka-Mineralna đubriva, čija su dugovanja 12 miliona evra. Restrukturiranje kompanije Zorka-Šabac počelo je 2003. godine, kada se taj holding sastojao od 20 preduzeća i upošljavao 4.270 radnika. U procesu privatizacije 1.760 radnika je napustilo radna mesta uz socijalni program. Većina preduzeća šabačke hemijske industrije prodata je na aukcijama, a u procesu privatizacije nalazi se još šest fabrika - Zorka-Namenska, Sona kiselina, Plastične mase, Zorka-Trgovina, Termoplast i Duvana ambalaža. Izvor:"Danas".

Donkafe gradi fabriku u Šimanovcima:
Grinfild investicija vredna deset miliona evra
Ministri Predrag Bubalo i Milan Parivodić i Arik Giboa, generalni direktor Donkafe Grup postavili su juče u Šimanovcima kamen temeljac za izgradnju nove fabrike čiji je završetak najavljen za septembar 2007. godine. Reč je o grinfild investiciji vrednoj deset miliona evra. Opremljena savremenom tehnologijom nova fabrika će godišnje prerađivati oko 18 hiljada tona kafe, a u sklopu fabrike će biti izgrađen i distributivni centar koji će kafom snabdevati i zemlje u okruženju. Ukazujući na značaj grinfild investicija Predrag Bubalo, ministar privrede, istakao je da to znači otvaranje novih radnih mesta, što sve zajedno ukazuje na činjenicu da je Srbija sve interesantnija stranim investitorima. On je potvrdio da će se u Srbiju ove godine sliti oko četiri milijarde dolara stranih investicija, što je, uz rast spoljnotrgovinskog suficita i stope bruto društvenog proizvoda od oko sedam odsto značajan pomak. "To znači da Srbija uspešno sprovodi reforme, a novi ustav će takođe doprineti da se planovi o napretku ostvare", izjavio je Bubalo. - Strani investitori su procenili da Srbija ima kvalifikovanu radnu snagu i da se sada nalazi na prvom mestu među balkanskim zemljama po visini investicija. Kada se uporede strane investicije realizovane u prethodne tri godine rezultati su očigledni. U 2004. godini strane investicije su iznosile 940 miliona dolara, u 2005. 1,5 milijardi, a ove godine očekujemo oko četiri milijarde direktnih stranih investicija, izjavio je juče Parivodić. Polaganju kamena temeljca za novu fabriku prisustvovala je i Jafa Ben - Ari, ambasador Izraela u Beogradu. Izvor:"Danas".

Eventualna postizborna nestabilnost mogla bi da naruši gotovo idealnu sliku o srpskom privrednom i
Naredne godine više od četiri milijarde dolara stranih ulaganja?
"Nalazimo se na prekretnici tranzicije. Do sada nam je glavni cilj bio da stabilizujemo makroekonomsku situaciju u zemlji i završimo vlasničko restrukturiranje privrede. Kroz proces privatizacije u Srbiju su ušle multinacionalne kompanije koje su podigle nivo efikasnosti naše privrede što se, između ostalog, izražava i kroz bolje izvozne rezultate. Ali, proces tranzicije nije nam doneo rešenje za problem nezaposlenosti. Sada kada smo sve druge probleme u privredi rešili ili smo na putu da ih rešimo, moramo se okrenuti stvaranju uslova za brzo povećanje broja novih radnih mesta, a jedan od najefikasnijih načina za to je poboljšanje poslovne klime u zemlji kako bismo i u narednim godinama privukli što više stranih direktnih investicija, pre svega grinfilid ulaganja". Ovako je nedavno stranim investitorima govorio Mlađan Dinkić, ministar finansija u ostavci, navodeći podatak da će ove godine u Srbiju ući više od četiri milijarde dolara stranog kapitala, a da bi 2007. godine, prema svim indikatorima, ta cifra mogla da bude nadmašena. Njegov optimizam je podgrejan činjenicom da bi naredne godine trebalo da bude okončana privatizacija DDOR Novi Sad, potom NIS, najverovatnije JAT, RTB Bor. Tome treba dodati i već iskazano interesovanje velikih stranih kompanija iz oblasti energetike za ulaganje u objekte u Srbiji. Basen Kolubara je samo jedna od potencijalno velikih stranih investicija, a kako se nezvanično pominje, bar još tri termoelektrane mogle bi da privuku pažnju investitora, posebno ako zahtev Vlade Srbije da se deo naših obaveza prema Pariskom klubu zameni ulaganjima u kapitalne projekte bude povoljno rešen. Dodatni optimizam ulivaju grinfilid ulaganja manjih stranih kompanija u srpsku privredu, koja su dobila na dinamici naročito posle odluka Vlade Srbije da sve one koji "kreću sa ledine", podstakne isplaćujući im od 2.000 do 10.000 evra po novootvorenom radnom mestu. U budžetu za ovu godinu za te namene izdvojeno je 500 miliona dinara i prvi korisnici su već dobili sredstva. S druge strane, ulaganje države u sve oblike infrastrukture kroz NIP trebalo bi da doprinese poboljšanju poslovne klime koju ne čine samo privlačnom niske poreske stope na dobit od 10 odsto niti smanjenje poreza na zarade na 12 odsto, nego i uređenost puteva i dobre telekomunikacijske veze sa svetom. Ono što bi, međutim, moglo da odvrati strane investitore jeste politička nestabilnost sa kojom se Srbija suočava. Na nedavno završenom skupu u Atini posvećenom investiranju u region jugositočne Evrope, upravo na taj problem ukazali su čelnici Evropske investicione banke. Laskavu ocenu da su "rezultati srpske privrede toliko impresivni da se može slobodno govoriti o pravom bumu koji bi mogao da pokrene nove investicije", oni su ipak ublažili procenom " da eventualna politička nestabilnost nakon predstojećih izbora može da umanji interesovanje stranih investitora i uspori pozitivnu tendenciju razvoja srpske privrede". A koliko je ovakva procena evropskih eksperata realna najbolje svedoče podaci na koje ukazuje Miroslav Zdravković, saradnik Makroekonomskih analiza i trendova koji pozivajući se na publikaciju World investment report 2006. godine, podseća da je u 2004. godini kada je priliv SDI u Srbiju povećan sa 966 na 1,4 milijarde dolara Srbija ipak pala sa 65. na 67. mesto prema vrednosti investicija jer je došlo do globalnog porasta investiranja. Najbolju poziciiju (55. mesto) Srbija je ostvarila 2003. godine. Ukoliko se ostvare prognoze da će tokom 2006. godine u Srbiju ući više od četiri milijarde dolara, realno je očekivati da ćemo biti rangirani od 45. do 50. mesta. Prema udelu u svetskoj ekonomiji Srbija je tek na 81. mestu po SDI sa učešćem od 0.073 odsto svetskog GDP, dok je prema kumulativnom prilivu SDI na 82. mestu sa udelom od 0,054 odsto. Sa prilivom u ovoj godini poboljšaćemo svoju poziciju i verovatno preteći Sloveniju - smatra Zdravković. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta