Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li je restriktivna politika NBS oterala poslovne banke u gubitak:
U makazama "tvrde" monetarne i relaksirane fiskalne politike
Ovo što se sada dešava predstavlja miks najtvrđe monetarne politike u Evropi, koja će imati odložene efekte na privredni rast i veoma relaksirane fiskalne politike, u retorici još više nego u realnosti, jer su sada slavine potpuno otvorene i svi ti fiskalni ili kvazifiskalni deficiti se akumuliraju. Veoma tvrda monetarna politika isisava privatni novac, a veoma ekspanzivna fiskalna politika upumpava državni novac. Dakle, država gura privrednike van i kao investitore i kao preduzenike. Narodna banka Srbije našla se u situaciji da sa obaveznom rezervom od 60 odsto i raznim administrativnim merama koje su implementirane, u julu dovede do negativnog kreditiranja privrede i ukupni bankarski sektor natera u gubitak. U mnogim ozbiljnim bankama se sada planovi revidiraju jer je monetarna politika toliko nestabilna, nepredvidiva, ekstremna, da se onda pitamo šta je sledeće - kaže za Danas Božidar Đelić, predsednik UO Meridijan banke i direktor Kredi agrikol grupe za jugoistočnu Evropu, navodeći podatak da su za nepunih šest meseci obavezne rezerve uvećane za 400 odsto. Prema podacima NBS za prvo polugodište ove godine poslovne banke su zaista zabeležile gubitak od 3,8 milijardi dinara, dok je prošla godina završena sa dobitkom od 7,2 milijarde dinara, pa pitanje šta je dovelo do ovakvog preokreta, s razlogom čeka odgovor. - Ono što bankarima veoma smeta jeste odluka o klasifikaciji aktive i vanbilansnih stavki. Mi više od dve godine tražimo sastanak na tu temu sa NBS, ali nikako da se to dogodi. Predlažemo da NBS od četiri velika svetska oditora koji posluju u Srbiji izabere, recimo, dva i da zajedno sa njima prođemo kroz tu odluku koja po našoj proceni daje previše slobode kontrolorima NBS. Neusaglašenost između međunarodnih standarda i te odluke je ogromna a ono što nas posebno zabrinjava jeste da uz takvu klasifikaciju dugova i iz toga proizašlog obima rezervacija, nijedna banka neće moći da iskaže pozitivne poslovne rezultate, što nije dobro, jer ako želimo da i dalje privlačimo strane investitore u bankarski sektor, oni treba da vide mogućnost da ovde stvaraju zaradu - objašnjava Boško Kostić, višegodišnji direktor Rajfajzen banke i predsednik UO Udruženja banaka Srbije. Dejan Erić, prodekan Fakulteta za bankarstvo i menadžment kaže za Danas da bi informacija o tome da banke u Srbiji posluju sa gubitkom trebalo da predstavlja signal Narodnoj banci Srbije da sistemske mere koje primenjuje doprinose tom gubitku i da bi ih trebalo što pre izmeniti. - Između NBS i poslovnih banaka trebalo bi uspostaviti bolji dijalog koji će ukazati na uzroke gubitaka u poslovanju. Čini mi se, međutim, da je taj gubitak privremenog karaktera jer ne treba zanemariti činjenice da su strane banke na naše tržište ušle relativno skoro. To znači da su morale da ulažu u infrastrukturu, tehnologiju i marketing. Gubici banaka mogu se objasniti i povećanim ulaganjem u reklamiranje kako bi se što bolje pozicionirale na tržištu i to je sasvim razumljiv i racionalan potez u prvim godinama poslovanja - objašanjava Erić. On, međutim, ističe da je neophodno analizirati svaki pojedinačni bilans i strategiju poslovnih banaka kako bi se tačno ustanovilo šta je uzrok eventualnog poslovnog gubitka. Od 38 banaka koje posluju u Srbiji, posebno je zanimljivo da su polugodišnje gubitke iskazale zapravo one najveće. Prva na listi je upravo Rajfazen banka sa 1,8 milijardi dinara gubitka koja je inače po svim ostalim performansama najbolja banka u Srbiji. Odmah iza nje, sa gubitkom od 1,4 milijardi dinara je EFG Eurobanka, a treća na listi sa 1,1 mijardi dinara je Poštanska štedionica. Slede sa 933 miliona dinara, Hipo grupa Alpe Adria, Erste banka (gubitak od 856 miliona dinara), Nacionalna štedionica (minus od 569 miliona dinara), Folks banka - 344 miliona dinara, Pireus banka - 266 miliona dinara, Alfa banka - 183 miliona dinara, Findomestik banka - 175 miliona dinara, dok je gubitak Kredi banke, Zepter banke, Niške banke, Privredne banke Beograd, Panonske banke i Kosovsko metohijske banke ispod 50 miliona dinara. Sa pozitivnim finansijskim uspehom u Srbiji je u prvom polugodištu ove godine poslovalo 22 od 38 banaka, a najveći je profit ostvarila AIK banka Niš - dobit od 973 miliona dinara. U odnosu na prošlu godinu Čačanska banka, Nacionalna banka Grčke i Sosijete ženeral banka izašle su iz zone minusa, dok su Folks banka i Panonska banka značajno smanjile gubitak. I lane i sada sa povećanim gubitkom su poslovale EFG Eurobanka, Erste banka i Findomestik banka a jedno od mogućih objašnjenja takvih finansijskih rezultata jeste da je reč o bankama koje su u fazi izrazitog širenja i modernizacije poslovanja u Srbiji. Izvor:"Danas".

Delta" i "Agrokor" počeli sa spajanjem organizacionih delova:
"Konzum" i "Maksi" u zajedničkoj firmi?
Počela je realizacija ideje o regionalnom spajanju dve najjače trgovačke kompanije iz Srbije - "Delte", koja je vlasnik "Maksija", "Tempa", "Ce marketa" i "Pekabete" i Hrvatske - "Agrokora", koji između ostalog poseduje "Konzum", "Ideu"... To je potvrdio Ivica Todorić, vlasnik hrvatske kompanije. Spajanjem te dve firme na prostorima jugoistočne Evrope biće napravljen trgovački megalanac koji će moći lakše da konkuriše i najvećim trgovačkim firmama iz Evrope. Međutim, potrošačima u Srbiji i Hrvatskoj ne bi išlo u korist da dve kompanije dogovor zasnivaju na "međusobnom nenapadanju" na sopstvenim tržištima, a da ih zajedničkim snagama brane u slučaju dolaska konkurencije, odnosno megatrgovačkih evropskih lanaca. Ideja o integraciji započeta je pre dva meseca u Beogradu u sedištu Delta holdinga, kada je dogovorena strategija. Todorić, kako piše hrvatska štampa, kaže da je "Agrokor" trenutno bira savetnika koji će proceniti vrednost "Konzuma" i predložiti modele spajanja. Todorić će najverovatnije izabrati švajcarsku investicionu banku UBS. Mišković je, kako tvrdi štampa, izabrao svog savetnika, i to američku Sitibanku. Todorić je istakao da je spajanje "Konzuma" i trgovačkih firmi "Delte" u regionalni trgovački lanac složen projekt, koji će trajati najmanje godinu dana. U zavisnosti od procene visine kapitala dve kompanije biće određena i vlasnička struktura zajedničke firme, u kojoj bi, kao pišu hrvatski mediji, trenutno više imao "Konzum" jer prema pokazateljima u prvom polugodištu, ima veći prihod od "Delte". Takođe, prema nezvaničnim procenama, dve kompanije će u trenutku spajanja imati prihod od najmanje četiri milijarde evra. Dakle, očigledno je da "Delta" i "Agrokor" zaokružuju proces "od njive do trpeze" jer obe u svom vlasništvu, pored trgovina, imaju proizvodnju prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, dok je "Delta" i zastupnik za mnoštvo uvoznih proizvoda. Direktorka trgovinske kompanije "Delta M" Ivana Veselinović rekla je da će prvi korak u zajedničkom nastupu sa "Agrokorom" biti bliska saradnja maloprodajnih lanaca "Maksi" i "Konzum". Saradnja podrazumeva, dodala je ona, otvaranje hrvatskog tržišta i podjednaku prodaju robe iz Srbije i Hrvatske u prodavnicama obe kompanije. "Konkretniji rezultati biće poznati do kraja godine jer su u toku razgovori stručnih timova obe strane", rekla je Veselinovićeva. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta